Također će se dobiti podaci o toksičnosti, farmakokinetici, biodistribuciji i efikasnosti potrebni za daljnje usavršavanje tehnologije do krajnjeg cilja koji je primjena terapije na ljudima.

U raspravi rezultata valja se osvrnuti na apsorpciju te lokalnu i sistemsku bioraspoloživost ispitivanoga proizvoda i njegovih metabolita, kao i njihovu povezanost s farmakološkim i toksikološkim nalazima u životinjskih vrsta. (c) Toksikologija Tamo gdje je to prikladno, sažeti opis zamijećenih toksičnih učinaka u različitih vrsta životinja valja slijediti ovu strukturu: Jednokratna doza; Ponavljana doza; Kancerogenost; Posebna istraživanja (npr. iritacija i senzibilizacija); Reprodukcijska toksičnost; Genotoksičnost (mutagenost). 7.3.6. Učinci u ljudi Uvod: Valja temeljito raspraviti poznate učinke ispitivanoga proizvoda u ljudi, uključujući podatke o njegovoj farmakokinetici, metabolizmu, farmakodinamici, ovisnosti o dozi, sigurnosti, učinkovitosti (djelotvornosti) i drugim farmakološkim djelovanjima.

Primjena ove terapije zasniva se na fiziološkim osobitostima peritonealne pušljine i farmakokinetici citostatika.

Farmakoterapija epilepsija starije dobi je složena zbog, starenjem izazvanih promjena u farmakokinetici i farmakodinamici antiepileptičkih lijekova, kao i zbog potencijalnih interakcija lijekova.

Iza nje je više od 15 godina iskustva u razvoju lijekova, u farmakokinetici i kliničkoj farmakologiji.

1. Antibiotike ne treba aplicirati prilikom poziva u operacijsku salu. 2. Antibiotike treba poslati zajedno s pacijentom u operacijsku salu. 3. Lijek treba aplicirati anesteziolog ili anesteziološki tehničar. 4. Na početku operacije treba dati uobičajenu dozu, a ponoviti je u slučaju dužeg trajanja zahvata, vodeći računa o farmakokinetici antibiotika.

Ona ovisi o fizikalno-kemijskim svojstvima tvari, anatomiji i fiziologiji organizma, farmakokinetici i putu izlaganja.

Iako je mehanizam djelovanja statina poznat i jednak za cijelu skupinu lijekova, postoje razlike između pojedinih statina u njihovoj kemijskoj strukturi i farmakokinetici, a time i u njihovim interakcijama i nuspojavama.

Pristupi li se ispitivanju na ovaj način, za planiranje ispitivanja u djece potrebno je imati podatke o farmakokinetici medicinskog proizvoda u odraslih.

Pristup koji se zasniva na farmakokinetici vjerojatno neće biti dovoljan za medicinske proizvode za koje se zna ili očekuje da njihova razina u krvi ne odgovara njihovoj učinkovitosti odnosno za koje se pretpostavlja da je odnos doze i odgovora različit između odraslih i djece.

Nenamjerno izlaganje medicinskom proizvodu (slučajno progutani lijek i sl.) pruža priliku za dobivanjem dodatnih podataka o neškodljivosti i farmakokinetici medicinskog proizvoda i boljim uvidom u povezanost nuspojava s dozom.

Različitosti u farmakokinetici, farmakodinamici i njihovom odnosu, imaju utjecaj na optimalni režim doziranja antibiotika.

Od prirodnih sredstava koriste se preparati od indijskog drva nim (Azadirachta indica), no nedostaju dokazi o farmakokinetici i djelotvornosti takvih pripravaka.

Različitosti u toksikokinetici između novorođenčeta, djeteta i odraslog čovjeka su proučavane u opsežnim podacima na in vivo farmakokinetici terapeutskih lijekova (5).

Sve je ovisno o dozi, farmakokinetici, bioloskoj raspolozivosti, modusu djelovanja, rezeptorima, terapeutskoj sirini preparata, raspodjeli po kompartimentima organizma, eliminaciji preparata, kumulaciji i aditivnom potenciranju preparata