Pozitivno su se o njima izrazili povjesničar Ferdo Šišić i M.

Doduše, prvi važniji historiografski prinosi rasvjetljavanju osmanskog doba u Slavoniji pojavili su se još na izmaku 19. i u ranome 20. stoljeću, u knjigama i časopisnim izdanjima arhivske građe kršćanskog podrijetla što su ih, u prvom redu za vojno⠀ političku i uopće svjetovno⠀ društvenu povijest, priredili Tadija Smičiklas, Emilij Laszowski, Ferdo Šišić, Radoslav Lopašić, Ivan Bojničić i još poneki autori, a za crkvenu povijest Euzebije Fermendžin, Janko Barl, Julijan Jelenić, kojima se nešto kasnije s pojedinačnim prilozima pridružuju i Krunoslav Draganović, Miroslav Vanino i drugi.

Već je Ferdo Šišić istaknuo kako se Vitezović iz političkih razloga osobito protivio upotrebi naziva Dalmacija, jer je Dalmacija bila rimska provincija.

Mađer, u Kukujevcima Živko Bertić, u Nijemcima (zapravo Nimcima) Bartol Inhof, u Nuštru Đuro Šnajder, u Otoku Josip Lovretić, u Prkovcima Sigismund Čajkovac, u Rajevu Selu Stjepan Adžić (Stephanus Agych), u Retkovcima Ferdo Šišić, u Rokovcima Katica Jemrić Čorkalo, u Sotu Milan Mizler, u Štitaru Josip Benaković, u Tovarniku Antun Gustav Matoš. (Naravno da u ovoj prigodi nije moguće nabrojiti sve, nego samo neke hrvatske ljude od pera rodom iz Srijema) Iako brojem žitelja manji od većine spomenutih srijemskih gradova, Ilok na tome popisu zauzima uočljivo i važno mjesto.

Glavni urednik Sabranih djela Marka Marulića (koja će opsezati oko 25 svezaka) Branimir Glavičić priredio je i treći svezak Repertorija, leksikografskog rukopisa s brojnim antičkim citatima koji su poslužili Marulu pri pisanju njegovih djela, a rukopis je pronašao Ferdo Šišić 1923. godine u Rimu.

Antun Barac, Vladimir Becić, Bela Csikos Sessia, Rudolf Filipović, Dragutin Gorjanović-Kramberger, Krsto Hegedušić, Stjepan Ivšić, Vatroslav Jagić, Vjekoslav Klaić, Miroslav Krleža, Franjo Marković, Marijan Matković, Andre Mohorovičić, Grga Novak, Ivo Padovan, Franjo Rački, Vanja Radauš, Tade Smičiklas, Ivan Supek, Ferdo Šišić, Andrija Štampar, Božidar Širola, Stjepan Šulek - samo su neke od osobnosti čija su imena zlatnim slovima upisana u 150 godina dugu povijest naše najviše znanstvene i umjetničke institucije.

Nasuprot tomu, na početku 20. stoljeća Ferdo Šišić dokazuje kako je smrt poput one u legendi mogla biti logična posljedica suprotstavljanja stranim utjecajima vjerojatno prisutnima na Zvonimirovu dvoru.

Wingfield, London 1859.; Abridged Political History of Rieka (Fiume), Ferdo Šišić, 1919.; Documenti storici sull Istria e la Dalmazia, Vicko Solitro, Venezia 1844.; Geschichte des Illyrismus oder des Süd-slavischen Antagonismus gegen die Magyaren, Wilhelm Wachsmuth, Leipzig 1849.; Herzegovina; or, Omer pacha and the Christian rebels: with a brief account of Servia, its social, political, and financial condition, George Arbuthnot, London 1862.; Kolo.

Pavličević, Dragutin: Stjepan Radić i Ferdo Šišić o pripadnosti Bosne i Hercegovine u doba aneksijske krize 1908. godine.

1712. - Hrvatski sabor izglasovao je Hrvatsku pragmatičku sankciju, kojom je samostalno odlučio tko će vladati Hrvatskom. 1869. - U Vinkovcima se rodio Ferdo Šišić, nestor hrvatske historiografije 20. stoljeća. 1916. - General Pancho Villa poveo je 1500 Meksikanaca u prekogranični napad protiv Columbusa, Novi Meksiko, potaknuvši kaznenu ekspediciju iz američke vojske. 1934. - Rodio se sovjetski astronaut Jurij Gagarin, prvi čovjek u svemiru.

Ferdo Šišić, prvak hrvatske građanske (ne civilne) historiografije, njezin ponajbolji predstavnik, dakako istraživač i sintetičar njezina političkog segmenta, formirao se pod najjačim utjecajem Franje Račkog i Tadije Smičiklasa u posljednjoj četvrtini 19. stoljeća.

Ferdo Šišić, Hrvatska povijest, Prvi dio: Od najstarijih vremena do god. 1526., stranica 7 - 8

Nakon što su Neven Budak i Ivo Goldstein u 1990 - tim nadogradili temelje koje su postavili Ferdo Šišić i Nada Klaić, danas imamo izgrađene osnove za učinkovit znanstveni dijalog nove generacije hrvatskih povjesnika koji se bave uvezivanjem kasne antike sa ranim srednjim vijekom u jedinstvenu misaono-interpretativnu cjelinu.

Ferdo Šišić, Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba; Barbara Tuchman, Daleko zrcalo), uzima se život jedne osobe kao okvir za proučavanje jednog razdoblja, prostora i društva.

Odluku o uređenju pučkih predavanja, kao sveučilište ekstenzije, donijela su 29. studenog 1907. godine vijeća triju naših najstarijih fakulteta: Filozofskog, Pravnog i Bogoslovnog, ali se na potvrđivanje pravila moralo čekati tri godine, do proljeća 1910., pa su pučka sveučilištna predavanja mogla započeti u studenom 1912. Prvo predavanje na pučkoj sveučilišnoj katedri, o postanku i padu osmanlijske sile, održao je naš poznati povjesničar dr. Ferdo Šišić.

Prema svjedočanstvu suvremenika, upravo je Ferdo Šišić, glasoviti hrvatski povjesničar, predložio da Perojević obradi dio o političkoj povijesti bosanskog srednjeg vijeka.

Tu korespondenciju je povodom stote obljetnice smrti dr. Račkog uredio sveučilišni profesor i član JAZU Ferdo Šišić.

Tu je i niz knjiga koje su dali detaljne analize više drugih područja (Pavao Anđelić, Bare Poparić, Ferdo Šišić, Nada Klaić, Pvao Živković,..).

' Linija Wilson ' naime predala je Italiji oko 400.000 duša našega naroda u zapadnoj i srednjoj Istri, u Trstu i na Primorskomu (Gorica). " (Ferdo Šišić, Jadransko pitanje na Konferenciji mira u Parizu, Zbirka akata i dokumenata, Izvanredno izdanje Matice hrvatske, Zagreb, 1920, str. 29).

Istaknuti hrvatski povjesničar Ferdo Šišić govori nam o velikoj važnosti naše znamenite Acte Croatice:

Primjerice, s time da saznamo zašto su povijesno djelo Regia Illyriorum Croatia sive Croatia Redidiva više puta prepisivali različiti prepisivači, a povjesničar Ferdo Šišić ga drži jednim od najznačajnijih spisa u ranijoj hrvatskoj historiografiji.

Stručna kritika (Ferdo Šišić) odaje mu za to priznanje.

Ugledni je hrvatski povjestničar Ferdo Šišić, u svojoj knjizi Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba 1350. - 1416. (Hrvoje Biblioteka, Zagreb, 2004., str. 112., pretisak prvoga izdanja iz 1902.), ovako prikazao tragični svršetak te velike i krvave bitke između katoličke križarske vojske od 100.000 momaka, s jedne strane, i 150.000 " dobro discipliniranih momaka " sultana Bajazida i Agresija Hrvati su, prema stoljetnim načertanijima srbijanskoga ekspanzionizma i nacističkoga im barbarogenija " u carstvu ponesenih duša " (P. Šegedin), trebali naime biti iztrijebljeni i ime hrvatske Hrvatske zauvijek izbrisano, i u srbsko ime posvema pretopljeno, za vrijeme z a v r š n o g a č i n a velikosrbske neobarbarske najezde iz Srbije i Crne Gore na Hrvate i Hrvatsku, izvedena u razdoblju od početka svibnja 1990. (kada su nas Srbi, " JNA " i " hrvatski " jugokomunisti u službi Beograda potpuno razoružali) do 15. siječnja 1998. (kada je tzv. mirnom reintegracijom bio oslobođen Vukovar, hrvatski Termopili, grad koji je pod srbskočetničko i stanimirovićevsko, čudovišno " oslobođenje " pao 18. studenoga 1991., nakon junačke obrane Grada i Domovine i pogibije hrvatskoga Leonide Blage Zadre). 5.000 vojnika savezničkoga mu srbskoga despota na tomu osvajačkomu prodoru Turaka u Europu: "... Kad to primijete u središtu postavljene čete, dadoše i one pleći.

Glavni je urednik povjesničar Ferdo Šišić (1869. - 1940.), a izlazila je samo dvije godine.

U opisivanju doseljenja Slavena na područje Balkana i prva dva vijeka njihovog života u novoj domovini na str. 276. Ferdo Šišić navodi: Konačno preostalo je od stranih elemenata još i nešto Avara, a njih kao da je najviše bilo između Nina, Zrmanje, Velebita, Une i Velike Kapele, to jest u današnjoj sjevernoj Dalmaciji, Lici, Krbavi, Gackoj i sjeverozapadnoj Bosni Kasnije spominje: u gacko-ličko-krbavskim stranama jamačno su imali osobitog glavara, koga su zvali bajan, a od toga naziva postade docnije hrvatsko ban. Dok na str.680. navodi: Kad se poslije jednog ili dva vijeka Avari izgubiše među Hrvatima (kao Bugari među Slovenima), ostade ovo bajan kao ban.

Uostalom u svom magistralnom djelu " Pregled povijesti hrvatskoga naroda " Dr. Ferdo Šišić je, još prije prvog svjetskog rata, upozorio na sve tri banovine kao sastavnice Kraljevine Hrvatske i Dalmacije.

Ovako opsežne zbirke srednjovjekovnih isprava - listina [ isprava, zakona i statuta ], kao što je naša Acta Croatica, pisanih živim, narodnim govorom, ne može pokazati niti jedan drugi slavenski narod. " (Ferdo Šišić)

Da vidimo što kaže Ferdo Šišić o Crvenoj Hrvatskoj:

Kao knjigu objavio ih je Ferdo Šišić, 1906. Ona su vrijedan dokumenat o presudnim zbivanjima, a ipak bez obzira na sumnjičavost nekih istraživača i književno-jezično relevantan tekst.

Ferdo Šišić smatra kako je navedeni sabor održan 879., a povjesničar Vladimr Košćak smatra kako je na tom saboru, ako je održan 879. riječ o hrvatskom vladaru Branimiru.