U subotu i nedjelju, 8. i 9. lipnja u organizaciji Udruge Uskok Sošice uz sudjelovanje brojnih žumberačkih udruga (Žumberačke vile Sošice, KUD Marko Vukasović iz Samobora i Društva Žumberčana Tadija Smičiklas iz Zagreba) održani su dani Sošica posvećeni akademiku Tadiji Smičiklasu, koji je rođen u Reštovu u blizini Sošica.

Kada se onda učinilo da sjeverni Hrvati nemaju osim imena nikakve veze s Hrvatima u Dalmaciji i da je samo ta jednakost imena dala povoda za tvrdnju da južni potječu od sjevernih (Franjo Rački) i da cjelovit južnoslavenski kontinuum hrvatskih govora ne dopušta pretpostavku o zapadnoslavenskim doseljenicima među narodom, koji njima govori (Vatroslav Jagić), zabacile su se vijesti Konstantina Porfirogeneta i počele se smatrati nehistorijskima (Tadija Smičiklas).

Znameniti profesor dr. Tadija Smičiklas držao ga je svojim najperspektivnijim studentom.

Maticu hrvatsku, kao predsjednici, u to znamenito doba vode Ivan Kukuljević Sakcinski (1874 - 1889) i Tadija Smičiklas (1899 - 1901), dva najuglednija hrvatska historičara, dok je tajničke i blagajničke poslove samozatajno i na opće zadovoljstvo vodio Ivan Kostrenčić (1875 - 1900) te tada Matica hrvatska dobiva potpuno izgrađenu fizionomiju, odnosno postaje najveći nakladnik u Hrvatskoj s jasnom zadaćom »širiti korisne knjige, ukoliko ne spadaju u strogu znanstvenu i pučku knjigu«.

Tadija Smičiklas napisao je za članove Matice i Povijest hrvatsku u dva obimna sveska.

Krajem 19. stoljeća na Trgu bana Josipa Jelačića mogli su se susreti i popričati Franjo Rački, Janko Ibler, Tadija Smičiklas, Izidor Kršnjavi, Adolf pl. Mošinski i, recimo, ban Karlo Khuen Hedervary.

U toj ediciji objavljeno je od 1878. do 1912. 37 pionirskih znanstveno-popularnih djela i prvih znanstvenih sinteza hrvatskih autora o hrvatskoj povijesti i zemljopisu (Tadija Smičiklas, Vjekoslav Klaić, Radoslav Lopašić), o zemljopisu Europe (I.

Pišući o njemu, poznati je znanstvenik Tadija Smičiklas, zabilježio da je rođen u ČAROBNOJ FUŽINI.

Doduše, prvi važniji historiografski prinosi rasvjetljavanju osmanskog doba u Slavoniji pojavili su se još na izmaku 19. i u ranome 20. stoljeću, u knjigama i časopisnim izdanjima arhivske građe kršćanskog podrijetla što su ih, u prvom redu za vojno⠀ političku i uopće svjetovno⠀ društvenu povijest, priredili Tadija Smičiklas, Emilij Laszowski, Ferdo Šišić, Radoslav Lopašić, Ivan Bojničić i još poneki autori, a za crkvenu povijest Euzebije Fermendžin, Janko Barl, Julijan Jelenić, kojima se nešto kasnije s pojedinačnim prilozima pridružuju i Krunoslav Draganović, Miroslav Vanino i drugi.

Mesićev život i rad opisao je i ocijenio njegov najbolji učenik Tadija Smičiklas, koji ga je i naslijedio na Sveučilištu kao profesor hrvatske povijesti.

Prvi predsjednik Povjerenstva postaje Tadija Smičiklas, ugledni kulrurni radnik, profesor i pisac povijesti hrvatskog naroda, a članstvo mu također čine istaknute ličnosti kulturnog života, konzervatori, primjerice Josip Brunšmid, Viktor Hoffiler, Emilije Laszowski, Martin Pilar, Stjepan Podhorski, Janko Barlč; nešto kasnije priključuju se i Vladimir Tkalčić, Branko Šenoa, Većeslav Heneberg, Vjekoslav Noršić, Josip Matasović, Julius Kempf, Ivan Rupčić i dr. Svi oni po patriotskoj dužnosti širom sjeverne Hrvatske vode skrb o najrazličitijim spomenicima, nastalim, kako je izrijekom navedeno u statutu, do kraja 18. stoljeća.

Pred kraj života nastojao je pokrenuti prikupljanje građe za Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, no ideju nije uspio ostvariti, pa je taj zadatak na sebe preuzeo Tadija Smičiklas.

Pisao je i skladateljima: Srećku Albiniju, Blagoju Bersi i Antunu Dobroniću, te mnogim uglednim političkim i kulturnim ličnostima, među kojima su i Juraj Biankini, Gajo Bulat, Ivan Meštrović, Vladimir Mažuranić, Tadija Smičiklas, Ante Trumbić.

Tu, u blizini Orljave selo Brodski Drenovac, učini se posjetitelju običnim selom, ali povijest njegova poriče trenutni dojam. Malo je mjesta koja se mogu podičiti tako dalekim povijesnim dokumentima, kao što je Drenovac, piše povjesničar Tadija Smičiklas.

- Hrvatski istoričar, političar i profesor Tadija Smičiklas u svojoj zbirci povelja (V, 1007, 103 - 104) spominje da se riječ Buna bolježi u dokumentima već 1258. godine.

1843. u Reštovu na Žumberku rođen Tadija Smičiklas (umro 8. lipnja 1914. u Zagrebu), veliki hrvatski znanstvenik, autor prve moderne i kritičke povjesnice.

Povijest i baština Prvi poznati pisani spomen imena Kukljica je u listini iz 1106. godine koju je objavio Tadija Smičiklas u " Codex diplomaticus ", a u kojoj se spominje darovanje maslinika samostanu Sv. Krševana u Zadru.

Tijesno s time povezana je listina iz 1233. godine koja spominje ribare koji love ribe plavice: qui cum grippis piscantur lacertos (Tadija Smičiklas: Codex diplomaticus...).

1924. - Umro je njemački književnik Franz Kafka, autor Procesa i Preobrazbe. 1940. - Završila je bitka kod Dunkirka, gdje su Nijemci nadvladali savezničke snage, koje su evakuirale 350 000 vojnika. 1944. - Charles de Gaulle postao je predsjednik privremene francuske vlade, koja će 1946. postati Četvrta republika. 1959. - Singapur je stekao nezavisnost. 4. lipnja 1896. - Američki izumitelj i industrijalac Henry Ford provezao se na " kvadriciklu ". 1989. - Na izborima u Poljskoj pobijedila je Solidarnost, čime je počelo rušenje komunizma u Istočnoj Europi. 1989. - Prosvjed na Trgu nebeskog mira, kojim su građani Pekinga tražili više slobode, ugušen je u krvi. 2004. - U Bjelovaru je umro Stanko Banić, hrvatski katolički svećenik, franjevac i pjesnik 5. lipnja - Svjetski dan zaštite okoliša 1866. - Jedan od najvećih objekata u dijelu Sunčeva sustava Pluton, dostigao je svoj zadnji afel, koji će opet nastupiti 2113. 1905. - Rodio se ekonomist i političar Rudolf Bićanić. 1967. - Izrael je napao zrakoplovstvo Egipta, Jordana i Sirije, čime je započeo Šestodnevni rat. 1984. - Premijerka Indije Indira Gandhi zapovjedila je napad na Zlatni hram. 6. lipnja 1854. - Rodio se književnik Ante Kovačić, autor romana U registraturi. 1944. - Na Dan D počelo je iskrcavanje Saveznika u Normandiji u okviru operacije Overlord. 1969. - Uspostavljena je prva internetska veza. 1984. - Ruski programer Aleksej Pažitnov stvorio je Tetris, jednu od najpopularnijih videoigara. 7. lipnja 1654. - Luj XIV. okrunjen je za kralja Francuske, kojom će vladati 72 godine. 1905. - Norveška je raskinula uniju sa Švedskom. 1948. - Predsjednik Čehoslovačke Edvard Beneš dao je ostavku protiveći se komunističkom puču. 1993. - U 29. godini poginuo je legendarni hrvatski košarkaš Dražen Petrović. 8. lipnja - Svjetski dan oceana 632. - Umro je prorok Muhamed, utemeljitelj islama. 1887. - Herman Hollerith patentirao je računski stroj s bušenim karticama. 1914. - Umro je povjesničar i političar Tadija Smičiklas, autor prve cjelovite povijesti Hrvata. 1949. - Engleski književnik George Orwell objavio je roman 1984. 9. lipnja 1781. - Rodio se britanski izumitelj George Stephenson, jedan od pionira željeznice. 1815. - Završio je Bečki kongres koji je prekrojio Europu nakon Napoleonova poraza. 1934. - Prvi se put pojavio Paško Patak, u crtanom filmu Mudra mala kokoš. 1941. - Ubijen je Otokar Keršovani, novinar, kritičar i komunistički aktivist. 10. lipnja 1672. - Rodio se ruski car Petar Veliki, reformator i osnivač Petrograda. 1793. - U Parizu se otvorio Jardin des Plantes, koji će godinu dana kasnije postati prvi javni zoološki vrt. 1796. - Rodio se književnik Antun Mihanović, autor pjesme Horvatska domovina koja je postala hrvatska himna. 1999. - NATO je prekinuo zračne napade na Srbiju, koja je pristala povući snage s Kosova. 11. lipnja 1184. prije Krista - Uništena je Troja. 1521. - Umro je kardinal Tomo Bakač Erdödy, začetnik moći i bogatstva hrvatske velikaške obitelji Erdödy. 1859. - Umro je austrijski političar Metternich, jedan od najmoćnijih ljudi Europe u prvoj polovici 19. stoljeća. 1963. - Budistički svećenik Thich Quang Duc prosvjedno se spalio u Saigonu 12. lipnja - Svjetski dan protiv dječjeg rada 1830. - 34 000 francuskih vojnika iskrcalo se u Alžiru i započelo kolonizaciju zemlje. 1890. - Rodio se austrijski slikar Egon Schiele, predstavnik secesije i ekspresionizma. 1918. - Umro je Dragutin Lerman, putopisac i istraživač porječja rijeke Kongo. 1942. - Ana Frank na svoj 13. rođendan dobila je dnevnik koji će je proslaviti nakon smrti. 13. lipnja 313. - Rimski carevi Konstantin i Licinije izdali su Milanski edikt kojim su prestali progoni kršćana. 1805. - Rodio se jezikoslovac Antun Mažuranić, osnivač hrvatske dijalektologije. 1944. - Američkim napadom na japanske položaje počela je bitka za Marijansko otočje. 1993. - Umro je filozof Gajo Petrović, jedan od osnivača Praxisa. 14. lipnja - Svjetski dan darivatelja krvi 1789. - Kapetan William Bligh, svrgnut u pobuni na brodu " Bounty ", stigao je do Timora nakon 6000 kilometara prijeđenih u čamcu. 1890. - Rodio se svestrani slikar i povjesničar umjetnosti Ljubo Babić. 1905. - Izbila je pobuna mornara na krstarici " Potemkin ". 1986. - Umro je argentinski književnik Jorge Luis Borges, jedan od najutjecajnijih pisaca 20. stoljeća (Babilonska biblioteka). 15. lipnja 1219. - Prema legendi, Danci su s neba dobili Dannebrog najstariju državnu zastavu koja se još koristi. 1389. - Osmanlije su pobijedili srpske i druge kršćanske snage u bitci na Kosovu polju. 1862. - Umro je Franjo Krežma, čudo od djeteta, violinist i skladatelj. 1924. - Indijanci su proglašeni građanima SAD-a. 16. lipnja 1313. - Rodio se talijanski književnik Giovanni Boccaccio, autor zbirke novela Dekameron. 1812. - Rodio se jezikoslovac i preporoditelj Vjekoslav Babukić. 1963. - U svemir je poletjela prva žena, Valentina Tereškova. 1972. Njemačka je policija uhitila teroristkinju Ulrike Meinhof. 17. lipnja 1462. - Vlad III.

Od tuda je rodom pjesnik Jovan Hranilović (1855. 1924.), a iz zaseoka Reštovo povjesničar i političar Tadija Smičiklas (1843. 1914.).

Rekvijemu su bili nazočni svi zastupnici Gradskog poglavarstva i osječkih vojnih vlasti. 1863. (1. travnja) Tadija Smičiklas, glasoviti hrvatski povjesničar i profesor, počeo je službovati na osječkoj Kraljevskoj gimnaziji kao profesor povijesti i zemljopisa. 1864. (27. siječnja) U Osijeku je rođen Bela Čikoš Sesija, hrvatski slikar. (Umro je 11. veljače 1931. u Zagrebu.) 1864. (5. veljače) U Osijeku je rođena Jagoda Truhelka, učiteljica i dječja spisateljica. 1864. (8. ožujka) U Osijeku je rođen Josip Flörschitz, istaknuti hrvatski filolog, pisac gramatike hrvatskog jezika, te dugogodišnji sveučilišni profesor indoeuropske komparativne filologije na zagrebačkom sveučilištu. 1865. (2. veljače) U Osijeku je rođen Ćiro Truhelka, arheolog, povjesničar i slikar - amater. 1867. (31. ožujka) U Gornjem gradu je utemeljena Prva osječka štedionica. 1869. (28. veljače) U Osijeku je umro glasoviti slavonski i hrvatski slikar Hugo Konrad von Hötzendorf. 1869. (26. svibnja) U Županijskoj ulici položen je kamen temeljac za gradnju velebne židovske bogomolje. 1870. (6. ožujka) Rješenjem Carske vlade, a odobrenjem hrvatsko - ugarskog kralja Franje Josipa I. dopuštena je u Donjem gradu gradnja Zemaljske bolnice.

Tako je i poznati povjesničar Tadija Smičiklas bio u sjemeništu, zatim brojni odvjetnici, gradonačelnici, intelektualci.

1843. rođen je Tadija Smičiklas, hrvatski povjesničar i političar, pristaša Strossmayera i Račkog te zastupnik Neovisne stranke u Saboru.

Pred kraj života nastojao je pokrenuti prikupljanje građe za Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, no ideju nije uspio ostvariti već je taj zadatak na sebe preuzeo Tadija Smičiklas.

Ivan Lučić se naziva ocem hrvatske historiografije, a ostali važni povjesničari su Juraj Rattkay, Ivan Kukuljević Sakcinski, Franjo Rački, Tadija Smičiklas, Vjekoslav Klaić i Ferdo Šišić.

1876. Maturira na Kraljevskoj višoj gimnaziji zagrebačkoj na kojoj su mu predavači bili značajni hrvatski pisci i znanstvenici, kao Franjo Marković, Tadija Smičiklas, i drugi, a svojevrsni je kuriozum podatak da mu u " svjedodžbi zrelosti " ocjena iz hrvatskoga jezika (profesor je bio Tadija Smičiklas, ujedno i razrednik) - glasi: posve dovoljan ().

Nakon dva odslušana semestra nastavlja studij u Beču, da bi se potom od šestoga semestra vratio u Zagreb, gdje stječe diplomu »učiteljskog kandidata« u ljetnom ispitnom roku 1892. U Zagrebu su mu profesori bili Tadija Smičiklas, Natko Nodilo, Đ uro Pilar, Petar Matković, Franjo Marković, Tomo Maretić i Armin Pavić, a u Beču Vatroslav Jagić, F.

Kao jedan od prijelomnih datuma u historiografskom proučavanju ovoga dijela Hrvatske može se označiti godina 1891., kada je u Zagrebu, u Akademijinu izdanju, Tadija Smičiklas objavio svoju još i danas dragocjenu monografiju Dvijestogodišnjica oslobodjenja Slavonije u dva sveska, posvećenu osmanskom i ranom poslijeosmanskom razdoblju povijesti Slavonije.

Na Glavnoj skupištini Matice hrvatske dana 29. lipnja 1899. predsjednik Tadija Smičiklas izjavio je da Matica hrvatska, gradeći svoj dom, predviđa da se u njemu smjeste sva stručna i književna društva.

Dakako, mnogo ih se stalno naselilo u Brodu i okolnim selima, kao što je zapisao Tadija Smičiklas u djelu " Dvijestogodišnjica oslobođenja Slavonije " iz 1891. Za obitelji, koje su se naselile po brodskim selima, znamo iz popisa Slavonije iz 1698. a obradio ga je, 1988. godine, Ive Mažuran u djelu " Popis naselja i stanovništva u Slavoniji 1698. godine ".