Proizvoljnost je, međutim, robovanje slučajnom. () Totalni svjetonazor mora se zatvoriti otvorenju svojega temelja tj. njegovo stvaranje ne može nikada dospjeti u bit i postati stvaranjem nad-i-preko-sebe, jer bi totalni svjetonazor morao time sebe samog staviti u pitanje. (...) ' ' Svjetonazoru ' ' se može suprotstaviti samo pitanje i odlučnost za upitnost. (Martin Heidegger, Prinosi filosofiji)

Prema skolastičkoj filosofiji (osobito Toma Aquinski), a u nastavljanju na Aristotela, zlo se ne shvaća kao biće, nego kao manjak bića.

Aristotel pita ' ' Zašto su svi koji su postali značajni u filosofiji ili politici ili pjesništvu ili umjetnosti tako očito melankolici? ' ' O tjeskobi koja nema određeni objekt kao o preduvjetu da bismo mogli razumjeti pitanje ' ' što je to metafizika ' ' govorio je Heidegger.

No, nebitno za raspravu o svijesti na filosofiji.

Koliko je ovaj potez Bošnjaka Sandžaka za same Srbe bio čudan, utoliko je čini mi se za poneke Bošnjake toliko apstraktan i kontradiktoran njegovom vazalskom mentalitetu, da je prosto primoran podleći onoj istoj filosofiji Ere iz Užica da broj ne može biti jednak težini i što je veći broj birača, koji podržavaju Muftijinu kandidaturu, u tom više panike i nepovjerenja kod onog podređenog vazalskog tipa Bošnjaka, koji konstantno nešto mjeri, opipava i ispituje.

No, nebitno za raspravu o svijesti na filosofiji.

A to da ' ' osobna spoznaja ' ' nedostaje u filosofiji je bojim se ipak neka tvoja ' ' osebujna spoznaja ' ', to stvarno nema veze.

Postojanje oplemenjujuće ljubavi, odnosno " oplemenjujuće sile " prvi se put pojavljuje 10. i 11. stoljeću najprije u islamskoj filosofiji, dok element " neuzvraćene ljubavi " neizravno već postoji u islamskoj književnosti tog doba [ 14 ].

Bolji poznavaoci autentičnog tumačenja uzročno-posljedične veze darme i karme u indijskoj filosofiji, pružiće adekvatniji pristup viđenju problema, nego što je to u prilici zapadno poniranje uma u nedoumice iz kojih nema izlaza.

Zelim se obrazovati o filozofiji ali neznam gdje i kako poceti? Ne možeš se ' ' obrazovati o filosofiji ' ' bez da sam filosofiraš - ne ćeš razumjeti zašto ti ljudi pišu to što pišu dok ti sam sebi ne postaviš ona pitanja na koja su oni pokušavali odgovoriti.

Nije lijepo, ali životna snaga nigdje nema takve veličanstvenosti ni u Homera, ni u kipovima, ni u betovenovskoj glazbi, ni u ničeanskoj filosofiji, ni u cesarskoj sudbini.

Pozivam sve da bojkotirate ovaj blog radi SISTAVNE CENZURE MIŠLJENJA i nesvaćanja jednog divnog čovjeka koji je meditro po deset dana u komadu, koji je bivši astronom i matematičar, čovjeka s hiljadu nadimaka koji ko u Filosofiji palake pazi ma male greške svojih komšija i koji ko da je ispo iz nekog filma ala Ko to tamo peva.

Akademsko pristupanje istoriji je ok, kao i svemu drugom u filosofiji.

Ma Ljubo je htio reci: ono po cemu nesto uopce jest, to je bitak, dakle, ono sto daje postojanje, ono sto je s onu stranu ove strane... a Liq vadi dlaku iz jajeta, jel tak Liq?... probaj primjeniti tu svoju logiku na ovu definiciju: " bitak je ono po cemu nesto uopce jest ", hoce li ta logika i u ovom slucaju stajati?... da vidimo: sve je rasporedeno po prostoru, prostor je isto bice, po cemu je rasporeden prostor?... znas onu biblijsku: " U Njemu se krecemo i jesmo ", dakle: prostor je u Bogu, a Bog je bitak, ali ako po Bogu mozemo rasporediti prostor po cemu je Bog rasporeden, jel tak?... hahahahha... kazem ja da su to igrice male djecice u vrticu koja nikako da usvoje jednu stvar, a to je da ako nesto " dogovorimo " onda je to tako, a mozda je i ljepota u filosofiji upravo neprestano raskidanje " dogovora " i ponovno vracanje na pocetak, druga je stvar sto to znaci ili potrebu da se svojim razumom ponove poznata i opisana umovanja davnih autoriteta (cisto experimenta radi, a ne da im se ne vjeruje) ili nuznost da stvari ponovimo zato sto smo lijeni utrositi malo vremena za iscitavanje vec poznatog pa smo spremni uloziti puno vremena u novo otkrivanje kotaca ili jednostavno potrebu da se prepiremo (kad za to vec mozemo uvijek naci al pari sugovornike) na nivou dokolicarske filosofije kojoj je po defaultu smetnja visak necijeg znanja ili visak svijesti o nesvijesti onih svijesti koje se ne daju privuci

No, ako ga vještina raspravljanja zanima prvenstveno radi vlastitog probitka, tad se ne radi o filosofiji nego o sofistici.

Vek: " Pre 40 godina je u Filosofiji palanke Radomir Konstantinović identifikovao naše nevolje, pokušao da nas opameti, ali ništa nije pomoglo...

Dakle, kao i inače u filosofiji, svi su pozvani (a tko će se i kako odazvati ostaje za vidjeti).

Spawn kaže: ako ćeš odgovarat imaj na umu da ja nisam filozof amater, nego nešto što je 500 stuba ispod tog ranga: D.. budi jednostavan i nježan: D Kako je philo-sophia ljubav prema onome što je mudro vjerujem da rang prvenstveno određuje ljubav a manje neko ' ' znanje o filosofiji ' '.

Bio je nekad blizak filosofiji Nicea, koji je odbacio sve sto nije racionalno, sto se ne moze razumom protumaciti.

Ženu ne može izbrisati nikakva mantija, bila je Feđina filozofija.Često je mislio na njih jer su to bile jedine osobe bijele puti u njegovom okrug.Bilo je puno mulatkinja jer je u ovim krajevima bilo puno miješanja bijelih kolonizatora, kopača zlata i dijamanata, svakojakih plaćenika.Mulatkinje su ga impresionirale ljepotom ali i posebnim mirisom, različitim od crnaca.Ni 5 tjedana nije proveo u tom bespuću a njegova životna filosofia se stubokom promijenila.Gruba realnost ga je naučila da je europsko gentlemenstvo samo puko proseravanje i neprimjereno na ovim prostorima.Glad, bijeda i neimaština uništavale su ponos i činile da žene koriste jedino što imaju da bi sebe i svoje prehranile, a to je svoje tijelo.To se bila idealna situacija za debele zapadnjake koji su i izmislili roblje i trgovinu ženama, ali za Feđu je to bilo neprihvatljivo.Jedino što nije htio mijenjati u svojoj filosofiji je to da ženu želi osvojiti a ne dobiti je na pladnju samo zato što ima novaca.

Mislim da se može reći kako se danas u filosofiji dade razlikovati tri glavna smjera.

Unatoč svojem austrijskom porijeklu on danas prevladava u engleskoj i američkoj akademskoj filosofiji.

I izmeri/onaj koji je govorio sa mnom/Grad trskom: dvanaest hiljada stadija; njegova dužina, i širina, i visina behu jednake.« (21:16) Svetinja nad Svetinjom Solomonovog Hrama takođe je bila izgrađena u obliku kocke: »Debir bejaše dvadeset lakata dug, dvadeset lakata širok i dvadeset lakata visok, a obložio ga je čistim zlatom.« (Kraljevi, I, 6:20) U grčkoj filosofiji kocka je simbol Elementa Zemlje.

Dospijevši u međuvremenu na glas da je bio pukom modom, ustupio je egzistencijalizam mjesto hermeneutičkoj filosofiji (ponovno Heidegger, Gadamer).

Međutim, smatramo neophodnim da ukažemo na veoma bitan momenat, naime, da suština umnog tihovanja (bezmolvija) nije u apstraktnoj filosofiji apofatičkog bogoslovlja, već u pokajanju i borbi sa " zakonom grehovnim " koji dejstvuje u nama (Rim.7, 23).

Čini mi se da pretpostavljaš da je ovaj podforum nekako reprezentativan za stanje u filosofiji uopće - ali nije, većina sudionika (uključujući npr. mene) nisu profesionalni filosofi.

Jel mudro pokusati dici dvije tone, kad znamo da nam je nedostizno podici cak i pola tone pa cak ako smo i ne znam kakvi teski atleticari?... nije... jel mudro nakon sto uvidimo da je bitak pojam koji cisto jezicno predstavlja nemoguci zadatak kad ga pokusavamo definirati kao nesto sto bi trebalo obuhvatiti i ono sto jest i ono sto nije, dakle jel mudro ovakav problem i dalje uporno pokusavati razmrsiti na nacin kako su svi pokusavali rasplesti gordijski cvor sve dok nije dosao Aleksandar Makedonski i jednostavno ga presjekao macem (e da mu je bio milicionerski pendrek mozda bi on njega najprije dobro izdegenecio da vidi nece li cvor popustiti pod batinama i rasplesti se sam od sebe)?... koliko se sjecam mnogi su jos davno napustili klasican pristup pojmu bitka i posvetili se u filosofiji drugim stvarima... zasto i Servantes napokon ne napravi taj korak, to je ono sto mene zanima... mozda za njega jednostavno jos nije sazrelo vrijeme... no dobro, sve ima svoje vrijeme... kucnut ce i taj cas... ah, znam sto ce sad Servantes reci: ali kako da se posvetim necem drugom u filosofiji dok nisam uspio rijesiti problem bitka?... da, razumijem te, to je upravo bolest od koje sam ja godinama bolovao, ali eto izlijecio sam se nakon odredenog vremena, mozda je to bilo tada kad sam shvatio da ne vrijedi ponavljati istu gresku kakvu su jos u Edenu pocinili nasi praroditelji, a jos prije njih i njegovo visocanstvo Lucifer... sto je Oholost?... teziti prema gore, prema visem, znati i ono sto nam nije dano znati... sto je suprotnost oholosti?.. poniznost (najveca krepost poslije ljubavi)... ponovimo pitanje: sto je oholost? najveca ludost koja nadilazi moc ljudskog shvacanja... sto je poniznost? najveca mudrost koja nadilazi moc ljudskog shvacanja... ja sam sasvim siguran da Bog postoji i sasvim sam siguran da covjek kao bice ima i previse indicija (posto to ne mozemo smatrati dokazima par excellence kako to znanost kao disciplina nalaze), da ne govorim o objavljenim ISTINAMA, na temelju kojih moze sasvim precizno rekonstruirati povijest ljudskog roda i bez ikakve ozbiljne dvojbe odbaciti evolucionisticke blasfemicne idiotarije kao i ateisticke slijepe zablude te se posvetiti pitanjima koje je i Sokrat smatrao najvaznijima, a to su pitanja etike, odnosno covjekoljublja i bogoljublja, a pitanja metafizike (sotonsku, bolje receno Sotoninu udicu) staviti u ropotarnicu povijesti ljudske gluposti kojoj se Sotona najpaklenije grohotom smije vec toliko tisuca godina... iako izgleda da nece jos dugo...

zato su (mislim) sve velike duhovne osobe provele neko vrijeme u tisini Ipak, oduvijek je u filosofiji neka napetost između s jedne strane zahtjeva za autonomijom čovjeka i na sebi (a ne na bilo čemu ili kome vanjskom) utemeljenom znanju, i s druge neizbježnosti toga da je čovjek zoon politikon, iliti biće ' ' komšiluka ' ' (polisa).

Zbog cega tipkam i po politici i po religiji i filosofiji i znanosti i bilo gdje, zato sto nezelim da se ogranicavam tim pojmovima.

Najveći filosofi - uzmimo valjda najmanje sporne velikane, Platona i Kanta - su smatrali da se ne može nikog poučiti filosofiji, tek da se može poučavati filosofiranju.