KAROLINŠKA MINISKULA Nakon propasti Rimskog carstva od poluuncijale nastaju brojna pisma. - insularna miniskula - Irska - merovinška miniskula - Francuska - langobardska miniskula - sjeverna Italija - beneventanska miniskula - srednja i južna Italija - zapadnogotska (vizigotska) miniskula - Španjolska - karolinška miniskula - karolina - nastala je za vladavine franačkog kralja Karla velikog u 8. st. koji je želio obnoviti sjaj Rimskog carstva.

Cezarije, biskup od Arelata, bio je osumnjičen da kuje urotu kako bi predao Arelatu Burgundima čiji je kralj bio oženjen sestrom franačkog kralja Klodviga.

Rođen je u krilu plemićke obitelji, a njegovi su roditelji bili prisni prijatelji velikog franačkog kralja Klodviga, koji je malom Leonardu bio krsni kum.

Legenda kaže da je sv. Klotilda, žena franačkog kralja Klodovika podizala oltare u čast sv. Jurju.

Dok je Eormenrik vladao Kentom, Ethelbert, kao kraljev sin (filius regis) je oženio kraljevnu Berthu koja je bila kćer franačkog kralja Hariberta I..

Prema nekim povjesničarima, rodoslovlje Burbonaca seže u 7. stoljeće, od Hildebranda, brata franačkog kralja Karla Martela, dok drugi prvim poznatim pretkom imenuju Aimara (Aymar, Adehmar) iz 10. stoljeća.

Nakon smrti franačkog kralja Karla Velikog ulaze i na područje današnje Francuske i zauzimaju Pariz na Uskrs 885.

Izvori su oskudni, ali sredinom 6. stoljeća, bizantski kroničar Agatije iz Myrine bilježi, u kontekstu ratova Gota i Franaka protiv Bizanta, da su se Alemani borili među trupama franačkog kralja Theudebald i poštovali ih osim u pitanju religije, oni su

Tako je već 735. godine zabilježeno, da je na dvoru franačkog kralja Karla Martela (utemenitelja dinastije karolinga odigrana šahovska partija živim figurama.

I tako, nakon što je izliječio Teodorika, ali ga i zgadio svojim savjetima i umovanjem, uputio se naš Antimus kao veleposlanik na dvor franačkog kralja Teudorika u Metz.

Vojvodu Beneventa Alboina i vojvoda Spoleta Liutpranda papa je međutim nagovorio na približavanje Francima i odstupanje od langobardske kraljevine, te su oni tako ušli pod zaštitu franačkog kralja Pipina [ 1 ]. 758. godine se beneventski vojvoda Liutprand (vojvoda), nakon stjecanja punoljetnosti buni i biva poražen, te njegovo vojvodstvo Deziderije dodjeljuje Arechisu II. iste godine poražava i Alboina, preuzimajući i njegovo vojvodstvo.

Iako je Aistulfu prvomu u lombardskoj povijesti uspjelo osvojiti Ravenu, uskoro ju je i izgubio: kad je Aistulf zaprijetio osvajanjem Rima ukoliko mu Sveti Otac ne pristane plaćati danak, papa Stjepan II. zatražio je pomoć novookrunjenoga franačkog kralja, Pipina Malog, koji je porazio Aistulfa i oduzeo Langobardima gradove u Toskani, Emiliji i Pentapolisu, te ih darovao izravno papi.

Njegova kćer, Ermenberga, 606. godine udala se za franačkog kralja Burgundije, Teodorika II.

Kao mladić, živio je na dvoru franačkog kralja Teodorika III. u Parizu, a kasnije na dvoru Pipina Herstalskog u Metzu.

Grgur govori da je Gundobad ubio brata Kilperika, utopio njegovu suprugu te njegove tri kćeri izgnao (jedna od njih postaje suprugom franačkog kralja Klodviga i vjerojatno je bio odgovoran za njegovo pokrštavanje). [ 16 ] To je osporavao npr.

Aistufl je morao priznati vrhovnu vlast franačkog kralja, a morao je vratiti papi i sve zemlje koje su ranije pripadale bizantskom egzarhatu, što je i uvjetovalo stvaranje Papinske države.

Sljedeći val masovnog pokrštavanja zbio se svjesnim prilazom kršćanstvu mladog franačkog kralja Klodviga (496.).

871. godine, tijekom vlasti kneza Domagoja (864. 876.), a u okviru snaga franačkog kralja Ludovika II., Franci uspijevaju osloboditi Bari.

Stjepan je zatrazio od sv. Petra da mobilizira najmoćnijeg vladara tog vremena, franačkog kralja Pipina Malog (751 - 768). Napisao je pismo Princu apostola u kojem je naveo da Pipin mora obraniti i zaštititi crkvene posjede sto bi bilo za neiskazanu duhovnu dobrobit kraljevu.

Od tad su tu Slaveni mirno živjeli sve do 803. god. kad su izgubili od franačkog kralja Karla Velikog te priznali franačku vladavinu.

Tako je do njegove primjene došlo nakon smrti franačkog kralja Louisa I (sina Karla Velikoga), kada su njegova tri sina (Lothar, Louis II i Charles) sporazumom iz Verduna 843. g. podijelili franačko carstvo, pri čemu su iz diobe isključili svoje sestre.

Novčić težine samo 1,18 grama skovan je najvjerojatnije u Trieru na zapadu Njemačke pod vlašću franačkog kralja Pipina III. (714. - 768.)

Kraj tolozanskoj državi došao je već pod Alarihom II (484. 507.) 507. g. pobjedom franačkog kralja Klodviga.

- Rat franačkog kralja Karla Velikog protiv Avara koji je devastirao njihov teritorij