Tu se čak misli i na ideološku progresivnost, i to doslovce u smislu poslednjeg koraka na lestvici ideološke evolucije Frensisa Fukujame (Francis Fukuyama): od mita komunizma ka logosu demokratije, tačnije, od marksističke ideologije, diskreditovane kao utopije, ka univerzalističkom common sense liberalno-demokratskog kapitalizma.

Svijetu je svojedobno Yoshihiro Fukuyama oglasio kraj povijesti.

To više neće biti čovjek u današnjem smislu riječi; bit će to ujedno i kraj svijeta kojeg danas poznajemo, odnosno kraj ljudske povijesti (Francis Fukuyama: " Kraj čovjeka? ").

Amos Oz, Zygmunt Bauman, Slavoj Žižek, Francis Fukuyama, Tariq Ali, Terry Eagleton i Gayatri Spivak samo su neki od 15 sugovornika s kojima je Horvat razgovarao o temama kao što su demokracija i globalizacija, kraj povijesti i kultura straha, Arapsko proljeće i budućnost Europe.

Naime, neposredno nakon što je Fukuyama objavio svoju knjigu (Kraj povijesti i posljednji čovjek, 1989.) zaredali su geopolitički događaji koji su ga demantirali tako da se i sam odrekao te ideje

Fukuyama je 1989 godine napisao da je dosao kraj povijesti - covjecanstvo je stupilo u novo i bolje doba.

U padu Berlinskog zida i kraju tzv. realsocijalizma, Fukuyama je prepoznao konačni sud povijesti u korist slobodnotržišnog kapitalizma i liberalne demokracije.

Francis Fukuyama u eseju " Kraj povijesti? " iz 1989., obrazlažući ideju o kraju povijesti, dokazuje da završava razdoblje velikih ideologija i ideoloških sukoba i tvrdi da je jedan skup ideja (zapadni liberalizam) pobijedio drugi (marksizam-lenjinizam).

Fukuyama je također doživio brojne kritike, s raznih strana.

" Umri ili se priključi " morat će se ubuduće razblaživati, ne samo u ekonomskom nego i u doživljajnom, emocionalnom, diskurzivnom smislu jer bez toga veza sa Elitom otpada pa bismo doista mogli imati Orwellovo društvo super kontrole i sve ono čega su se Soros, Brzezinski, Fukuyama i Joseph Stiglitz bojali.

Premda Fukuyama svoje teorije gradi bez religijskog temelja, on to čini poštujući sve vjere i uvjerenja s dubokim moralnim načelima i golemim sveobuhvatnim znanjem, a znanstvenicima nastoji preporučiti da etika mora nadilaziti potrebe kapitala.

Fukuyama s divljenjem neobičnim za znanstvenika spominje kako bi vjerojatno upravo znanstvenici frknuli nosom na pomisao kako imaju išta naučiti od Crkve.

Ulozi žena Fukuyama posvećuje osobitu pozornost.

I " kraj povijesti " (Francis Fukuyama) i " sukob civilizacija " (Samuel Huntington) kao pozitivni i negativni oblik odgovora na imperijalni pohod globalizacijskoga diskursa svijetom potirali su mogućnosti alternativa " prirodnopovijesnoj nužnosti " liberalno-demokratske ideologije.

Možda je još i važnija smrt onoga što je Francis Fukuyama nazvao arapskom iznimkom ".

O? emu onda govori Fukuyama kada opisuje kraj povijesti?

Francis Fukuyama pisao je da ona društva koja imaju visok stupanj povjerenja spadaju u uspješna društva.

Fukuyama je svjedokom kako se i u blizini američkog Predsjednika može zadržati sloboda mišljenja i djelovanja.

No, povijest ipak nije došla svome kraju, kako je naivno tvrdio Francis Fukuyama 1992. Činjenica je kako Pokret i dalje postoji i kako je globalna situacija u potpunosti " zrela " za snažno uzdizanje nesvrstanosti kao osnovnog koncepta koji bi se opirao svakoj vrsti ekstremizma, invazije, imperijalizma i neo-kolonijalizma.

Francis Fukuyama jedan je od svjetskih lidera neoliberalizma.

Sve u svemu, bogati koriste svoje bogatstvo da bi povećali svoj utjecaj, a potom i svoj utjecaj da bi povećali svoje bogatstvo. S vremenom, zaključuje Fukuyama, elite mogu štititi svoje pozicije manipuliranjem političkog sustava, pohranjivanjem svog novca u inozemstvu radi izbjegavanja poreza te prenošenjem ovih prednosti na svoju djecu zahvaljujući privilegiranom pristupu elitnim institucijama. [ 12 ] Pogađamo dakle da bi eventualni lijek za ovakvo stanje stvari iziskivao više od ustavnih popravaka

Osim neizbježnog Slavoja Žižeka, tu su između ostalih Amos Oz, Gayatri Spivak, Michael Hardt, Francis Fukuyama i mnogi drugi, a njemački nakladnik Laika Verlag knjigu reklamira s rečenicom da se tako raznoliko društvo rijetko kada može naći na istom mjestu.

Evo što ona kaže: Dijelim poglede i mišljenje Francis Fukuyama-e da 21. stoljeće pripada ženama.

Fukuyama bez kompromisa poručuje kako ne moramo prihvatiti ni jedan od budućih svjetova pod lažnim stijegom slobode, bilo da je riječ o neograničenim reproduktivnim pravima ili o neometanom znanstvenom istraživanju.

Fukuyama u knjizi ' ' Kraj čovjeka?

Možda sve to odgovara razmišljanjima vizionara Huxleya i njegova »vrlog svijeta«, kojeg kao i Orwella uvelike življenog i u Hrvatskoj, spominje Francis Fukuyama u predgovoru knjige »Kraj čovjeka«.

Fukuyama, profesor međunarodne političke ekonomije na Sveučilištu »John Hopkins«, član bioetičkog vijeća američkog Predsjednika, iznimno je zanimljiv autor koji bez imalo proricanja, činjenično i humano govori o budućnosti koja nas očekuje te pokušava upozoravati i na moguće moralne znanstvene načine izbjegavanja strašnog scenarija.

Francis Fukuyama osvojio je svijet političke misli svojim bestsellerom " Kraj povijesti " koji se bavi prestankom rata ideologija nakon propasti komunizma.

Fukuyama je izdao novu knjigu " The Origins of Political Order " u kojoj objašnjava kako nacije postaju demokratske.

Što Fukuyama ima za reći pročitajte u sjajnom intervjuu u Guardianu.