Poznato je nekoliko stotina mikotoksina koje produciraju plijesni iz rodova Aspergillus, Penicillium, Fusarium i Trichotecium (Slika 1.).

Vfend se primjenjuje za liječenje teških gljivičnih infekcija uzrokovanih gljivama iz roda Aspergillus, Scedosporium, Fusarium te iz roda Candida, koje su otporne na flukonazol, i kandidemije u bolesnika s normalnim brojem bijelih krvnih stanica.

Rezerve šećera u takvim uvjetima vrlo se brzo potroše, biljke postaju iscrpljenije, prelaze u fazu gladovanja, a nakon toga idealna su podloga za infekciju gljivičnim bolestima (snježna plijesan Fusarium nivale).

T-2 toksin, prirodni seskviterpen, prvi je puta izoliran iz plijesni Fusarium tricinctum.

Pripada tipu A trihotecenskih mikotoksina, a produciraju ga plijesni iz roda Fusarium u širokom temperaturnom intervalu od 0 - 32 C uz maksimalnu produktivnost ispod 15 C (Creppy, 2002., Richard, 2007., Sokolović i sur., 2008.).

Rijeđe se javljaju Pythium, Rhizoctonia, Fusarium i pepelnice.

Ali, zbog različitih zemljišno-klimatskih uvjeta i organizacije proizvodnje jestivog i sjemenskog krumpira u tim područjima degeneracija krumpira zbog virusnih infekcija nije ograničavajući čimbenik uspješne proizvodnje, već puno veće štete pričinjavaju krumpirove nematode (Globodera), bakterijske bolesti (Ralstonia, Clavibacter, Erwinia) i zemljišne gljivične bolesti gomolja (Rhizoctonia, Fusarium, Spongospora, Streptomyces i dr.).

Prvenstveno su to gljivične bolesti prilagođene visokim temperaturama i zasićenosti zraka vlagom, a dominantne su: a) crna ili koncentrična pjegavost (Alternaria solani), b) baršunasta plijesan (Fulvia fulva), c) siva plijesan (Botrytis cinerea), d) bijela trulež (Sclerotinia spp.) i e) uzročnici patološkog venuća i sušenja (Verticillium spp., Fusarium spp. i sl.).

Najčešće bolesti pšenice su: Septoria tritici ili pjegavost lista, Erysiphe graminis ili pepelnica, Fusarium spp. ili palež klasa, Puccinia spp. ili hrđe te Septoria nodorum ili pjegavost lista i klasa.

Ovo istraživanje otkriva kako je soj Fusarium solani odgovoran za simptome uočene na plažama s gnijezdima kornjača.

Fusarium solani predstavlja mnogostruk soj gljivica kojem pripada 45 filogenetskih vrsta.

Fumonizini pripadaju velikoj grupi mikotoksina koje sintetiziraju plijesni iz roda Fusarium i Alternaria.

Sažetak: Fumonizin B1 (FB1) je mikotoksin, sekundarni proizvod plijesni roda Fusarium.

Fumonizin B1 je najtoksičniji mikotoksin iz velike skupine toksina koje stvaraju sojevi plijesni Fusarium.

Zearalenon je mikotoksin koji proizvode plijesni Fusarium graminearum i srodne vrste i to uglavnom na pšenici i kukuruzu.

Najvažniji uzroč nici su dobro poznate gljivice iz roda Fusarium.

I druge vrste gljivica iz roda Fusarium također uzrokuju pljesnivost, pa se naziva fuzarijska pljesnivost.

Uredba komisije (EZ-a br. 1126/2007 od 28. rujna 2007. godine kojom se izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ-a) br. 1881/2006 kojom se određuju najveće vrijednosti za određene kontaminante u hrani u pogledu otrova toksina iz roda Fusarium u kukuruzu i kukuruznim proizvodima

Sažetak: U sklopu rada na doktoratu obavljam prikupljanje uzoraka kultiviranog bilja i korova sa kojih vršim izolaciju plijesni, prvenstveno Fusarium spp.

Nakon toga slijedi morfološka identifikacija Fusarium vrsta.

Pošto kod nas nije moguće obaviti molekularnu identifikaciju Fusarium-a, kontaktirala sam prof. dr. sc. J.

Trenutno morfološku identifikaciju Fusarium-a vršimo prema njegovoj knjizi The Fusarium Laboratory Manual.

Prikupljene uzorke sa terena ću nositi sa sobom, te na taj način sa sigurnošću utvrditi koje su najviše zastupljene Fusarium vrste u nas.

Fusarium spp. su značajne ne samo zbog toga što izazivaju bolesti na kultiviranom bilju i smanjuju količinu i kvalitetu uroda, već i zato što izlučuju mikotoksine.

Najvažnijim mikotoksinima hrane za životinje smatraju se aflatoksini, trihoteceni, fumonizini, zearalenon i okratoksin A, a sintetiziraju ih najčešće plijesni (D Mello and Macdonald, 1997; Huwig et al., 2001). rodova Aspergillus, Penicillium i Fusarium.

Prosaro ne samo da štiti klas od Fusarium vrsta, nego štiti i od bolesti lista zastavičar i druge listove koji će odigrati presudnu ulogu u nalijevanju zrna.

Suzbijanje bolesti kreće pri pojavi klasa s tretmanom protiv Fusarium spp.

Zearalenon (ZON) dolazi kao metabolit plijesni iz roda Fusarium, uključujući F. roseum, F. culmorum, F. tricinctum i F. moniliforme.

Plijesni iz roda Fusarium osim zearalenona sintetiziraju i nekoliko metabolita zearalenona i to: α-zearalenol (α-ZOL), β-zearalenol (β-ZOL), α-zearalanol (α-ZAL), β-zearalanol (β-ZAL) i zearalanon (ZAN).

Od gljivica iz tla, na zdravstveno stanje sjemena i klijanaca značajno mogu utjecati vrste Fusarium sp. i Alternaria sp., a od skladišnih gljivica često su prisutne Penicillium sp. i Aspergillus sp. koje počinju bujati u toplim i vlažnim uvjetima pogodnim za klijanje sjemena.