Tu su Arsen i Seka Petrošić, Gajo Bulat, Domagoj Galinović iz Hrvatskoga doma i još mnogi...

Ta je stranka nakon nekoliko izbora ipak pobijedila te je 1882. za gradonačelnika izabran njen predstavnik dr. Gajo Bulat, a i svi sljedeći gradonačelnici su bili Hrvati.

Gajo Bulat, praunuk " onoga Gaje Bulata " i nekadašnji ekonomski emigrant u Argentini, sada bi se vratio kući u Split; i zbog današnje Argentine i sutrašnjeg Splita.

Pisao je i skladateljima: Srećku Albiniju, Blagoju Bersi i Antunu Dobroniću, te mnogim uglednim političkim i kulturnim ličnostima, među kojima su i Juraj Biankini, Gajo Bulat, Ivan Meštrović, Vladimir Mažuranić, Tadija Smičiklas, Ante Trumbić.

Ipak, upozorava član dijaspore Gajo Bulat, ostaje veliki problemi u organizaciji školstva na hrvatskom jeziku u cijeloj Argentini, a taj je problem posebno izražen u Buenos Airesu gdje živi velika zajednica Hrvata.

U Zadru je 8. lipnja 1867. rođen Gajetan Gajo Bulat, političar.

Kum barjaku bio je omiljeni splitski narodni tribun dr. Gajo Bulat, koji je i inače s velikim zanimanjem pratio sve manifestacije splitskog DVD-a, poticao ga i svestrano pomagao.

Privatna i dužnosnička pojavnost Željka Keruma za stotinu je kopalja pod onom kakvu su pronosili Gajo Bulat i Ante Bajamonti prije stotinu i pedeset godina.

Nakon što je splitska Općina 1882. konačno prešla u ruke hrvatskih narodnjaka, gradonačelnik Gajo Bulat odbaci prijedlog autonomaša da se obnovi izgorjelo Bajamotijevo te odluči podignuti novo na prostoru kod bašćuna i lokve na Dobrome.

Uzvanicima se kraćim govorom obratio gradonačelnik dr. Gajo Bulat napominjući da u preporođenom Splitu samo hrvatsko glumište može postojati i da će iz njega nadaleko sijati svjetlo hrvatskoga rodoljublja.

Bez obzira na stranačke netrpeljivosti svečano otvaranje fontane obavio je Gajo Bulat, zahvalivši Bajamontiju na njegovom velikom udjelu.

Na današnji dan, šestog dana petog mjeseca ljeta Gospodnjega tisuću osamsto devedeset i trećeg, splitski poteštat Gajo Bulat svečano je otvorio kazališnu zgradu u Splitu na lokalitetu Bašćun na Dobrome, na trgu koji će poslije ponijeti njegovo ime.

Vatrogasni barjak je izvezla poznata vezilja Dujka Ozretić-Milovac, a kum mu je bio tadašnji splitski gradonačelnik Gajo Bulat.

Mnogi su za to krivi, jedino raskopani mrtvaci premješteni stari dobri gradonačelnici splitski, s kraja prošloga i početka ovoga stoljeća (Gajo Bulat, Vicko Mihaljević i dr.) nisu ni krivi ni dužni niti zaslužni, jer bijahu mrtvi, morali su se dati premjestiti.

Gradonačelnik je bio Vinko Katalinić, a prisjednici dr. Josip Smodlaka, dr. Antun Trumbić, dr. Ivo Tartaglia, dr. Gajo Bulat ml, dr. Frano Pervan i Emil Perišić.

Time ga je bičevao, i na kraju pobijedio, kasniji narodnjački gradonačelnik dr. Gajo Bulat uz savjete knjižara Vida Morpurga, pa je Bajamontijeva općinska uprava raspuštena 1880. godine.

No čitavo to vrijeme vođa splitskih narodnjaka Gajo Bulat nije mu prestajao " puhati za vratom ".

Dan prije prve sjednice novoga općinskog vijeća, dok je Gajo Bulat s prijateljima šetao obalom, iznenada je netko ispred kuće trgovca Gilardija bacio na njih poveći kamen.

Zatim su izabrani i prisjednici: Gajo Bulat, Pavao Kamber, Petar Katalinić, lvan Matošić, Mate Protić i Eduard Tacconi.

Za mene su ovi izbori povijesni isto kao što je povijesni događaj za Split bio kad je onomad Gajo Bulat 1882. postao prvi gradonačelnik hrvatske krvi.

Odvjetnik Gajo Bulat, rođen na Braču, bio je nakon odlaska dr. Koste Vojnovića u Zagreb (1874) vođa splitskih narodnjaka, koji je poveo neumoljivu borbu protiv dotadašnjeg splitskog načelnika, nepokolebljivog autonomaša i protivnika narodnjaka, dr. Ante Bajamontija

Spomenike u Splitu, prema konačnom prijedlogu Komisije, trebali bi dobiti Miljenko Smoje, Tin Ujević, Franjo Tuđman, Ivan Meštrović, don Frane Bulić, Fabjan i Luka Kaliterna, Ivo Tijardović, Jakov Gotovac, Ante Trumbić, Gajo Bulat, Toma Arhiđakon, Markantun de Dominis, Ana Roje, Ivana Brlić Mažuranić, Ivan Pavao II., Tonči Petrasov Marović, Jeronim Dalmatinac, Vladimir Nazor i Mihovil Pavlinović