A, turcizmi su često arabizmi i persizmi, orijentalizmi, ponekad grcizmi, no nikada germanizmi, hungarizmi.
A, turcizmi su često arabizmi i persizmi, orijentalizmi, ponekad grcizmi, no nikada germanizmi, hungarizmi.
Oni imaju jednako pravo glasa kao i hungarizmi, talijanizmi, germanizmi, turcizmi ili bosnizmi, montenegrizmi, slovenizmi, makedonizmi, grecizmi, albanizmi, latinizmi, arabizmi, rusizmi, romanizmi, anglizmi.
Crpeći građu iz nekih povijesnih izvora, vlastitog iskustva i kazivanja starijih sumještana, Luka Pejaković donosi obilje podataka i rječnik lokalizama s oko 150 riječi (među kojima su mađarizmi, germanizmi, turcizmi) koji su karakteristični za naš kraj.
Te riječi i danas uživaju posebno mjesto u hrvatskom i ne podliježu oštrici jezičnog purizma kao anglizmi, germanizmi, talijanizmi.
Dosljednom uporabom triju jezičnih idioma (kajkavština, štokavština i tuđice-turcizmi i germanizmi), razvija se društvena i kronološka freska, uvelike nadmašujući« suhoću »udžbeničkih podataka.
Germanizmi polako uzmiču, osim jednog: ziher
A za to mi sporazumijevanje nisu potrebiti ni turcizmi, ni talijanizmi, ni anglizmi, ni germanizmi, ni hungarizmi, ni srbizmi.
Ma, dobro, ako ćemo pošteno, većina ovih riči šta si naveja nisu srbizmi, nego germanizmi (duduše, u nas je oblik krumpir) odnosno regionalizmi, dok npr. kod " Belgijanac " i " ogledalo " nema ništa sporno (kao ni kod " Belgijac " i " zrcalo ").
Kako ne znam kajkati, pričala sam književnim jezikom mada su mi s vremenom uletjeli i neki germanizmi svojstveni njihovom narječju.
Tražiti primjerice, da se iz čakavštine pobacaju svi romanizmi ili iz kajkavštine germanizmi i ungarizmi, jer su tobož gnusan trag stranjske tlake, znači kidati živo tkivo živog bića.
MK odličan post, nekima smetaju germanizmi, ali srbizmi ne.
Naravno, jer su u službi stvaranja nove jugo regije, pa germanizmi smetaju.
Germanizmi su najčešći u kajkavskome narječju, ali posebice u zagrebačkom govoru (očitiji je utjecaj njemačkoga jezika u govoru metropole bio izražen u 19. stoljeću).
Sudjelovala je na Danima Matka Laginje s radovima Germanizmi u mjesnom govoru Klane te Frazemi u klanjskom mjesnom govoru.
Voditeljica je znanstvene sekcije KUD - a Danica Pasjak, napisala je prilog za zbornik Društva pod nazivom Germanizmi u mjesnom govoru Pasjaka.
Nasilu se " srpskim " proglašava ono što sa srpskim stvarno nema nikakve veze (npr. germanizmi " braon farba ") Površan si i tendenciozan..
U prvom dijelu Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt, održanom u popodnevnim satima toga petka, izlaganja su bila koncentrirana na temu Inojezičnih međuprožimanja u slavonskom dijalektu: Inojezični leksik u petrovaradinskom lokalnom govoru bila je tema izlaganja prof. dr. sc. Jasne Melvinger iz Petrovaradina, ujedno i laureatkinje Šokačke riči, nakon koje su uslijedila izlaganja prof. dr. sc. Josipa Užarevića (Filozofski fakultet, Zagreb) Novi akut u tuđicama (na primjerima iz gundinačkoga govora), doc. dr. sc. Orsolye Žagar-Szentesi (Filozofski fakultet, Zagreb) Slavonski jezični prostor iz hungarološkog aspekta, doc. dr. sc. Živka Gorjanca (Baja) Germanizmi i hungarizmi u santovačkome šokačkom govoru i Nikole Tuteka, prof. (Budimpešta) Turcizmi u hrvatskom i mađarskom jeziku usporedna studija.
Nasilu se " srpskim " proglašava ono što sa srpskim stvarno nema nikakve veze (npr. germanizmi " braon farba "), rječnik se želi drastično osiromašiti (npr. " glazba " je lijepa riječ i ja je koristim, ali i " muzika " je dio hrvatskog riječničkog blaga, te naravno nema nikakve veze sa srpskim - riječ je iz grčkog, " umijeće Muza ", iz njega je ušla u latinski i u sve suvremene europske jezike), bjesni se na dijalekte isl..
Tzv. " srbizme " je nemoguće izbjeći, jer su sastavni dio strukture hrvatskog jezika, jednako kao turcizmi i germanizmi.
Bio je pokretač anti-NATO inicijative na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, oštro se pobunio protiv konzervativnih jezičnih normi, istraživao kako se zagrebački urbani idiom mijenja pod utjecajem istarskih i kvarnerskih naglasaka i kako u njemu iščezavaju germanizmi starih puca i milostiva, a nastanjuju ga riječi poput ful i kul dobro začinjene uzlaznim naglascima.
Prvo " avlija " nije knjizevna srpska rijec, nego turcizam koji se koristi u neformalnom govoru a i u knjizevnosti, kao sto se koriste i u hrvatskom jeziku germanizmi, ili italijanizmi pa i turcizmi (alka).
Trenutačna definicija u članku glasi: Germanizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz njemačkog jezika.
No, šta je to hrvatsko? 1/4 talijanština 1/4 turcizmi, 1/4 germanizmi i 1/4 mađarizmi....
Romanizmi kao jac (led) jedan je od mnogih svjedoka susreta hrvatskoga jezika s jednom stranom hrvatskoga okružja, a germanizmi kao furman s drugim kontaktom, što je karakteristično za to područje, jer u nekim drugim dijelovima čakavštine nećemo imati takav odnos.
Dakle, pravopis hrvatskoga jezika može i mora biti kompromis između tuđih izraza kao što su: srbizmi, turcizmi, mađarizmi, talijanizmi, germanizmi, anglizmi i dr. jer ako tuđice odstranimo iz \ " našeg \ " jezika komunicirati ćemo isključivo znakovima ruku.
I jedno i drugo se međusobno dodiruje, isprepliće i međusobno utječe, a slično je i u kulinarstvu koje isto tako može biti " purističko ", više ili manje, a nisu mu strani ni talijanizmi, germanizmi, turcizmi i ostali, kako ih jezikoslovci zovu " barbarizmi ".
U današnje vrijeme javlja se i stav da se germanizmi zapravo priznaju kao jezik jednoga dijela Njemačko-austrijske manjine (specifično u gradu Zagrebu) pod nazivom purgerski jezik ili Agramer Deutsch.
' Hrpa riječi su germanizmi, kredenci, špajza, grincajg, klajderštok... to su neki pojmovi koji su i danas u upotrebi, neki sve manje.
Česti germanizmi također su izrazi jučer navečer (gestern Abend) umjesto sinoć, danas ujutro (heute Morgen) umjesto jutros, danas navečer (heute Abend) umjesto večeras.
Zrnca su podijeljena u šest poglavlja tematskom niti povezanih u skupine sličnih tekstova, npr.: u prvome se poglavlju govori o Tuđicama, Poznate tuđice i nepoznate hrvatske riječi, Grčki izrazi u hrvatskome jeziku, Latinizmi, Germanizmi u hrvatskome jeziku, Rusizmi i Turcizmi.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com