E pa sad ako je to zbilja tako, odkud toliki turcizmi i turska prezimena kod nas?

A, turcizmi su često arabizmi i persizmi, orijentalizmi, ponekad grcizmi, no nikada germanizmi, hungarizmi.

Oni imaju jednako pravo glasa kao i hungarizmi, talijanizmi, germanizmi, turcizmi ili bosnizmi, montenegrizmi, slovenizmi, makedonizmi, grecizmi, albanizmi, latinizmi, arabizmi, rusizmi, romanizmi, anglizmi.

Naime, harač je " vrsta ličnog poreza koji se za turske vladavine ubirao od muškaraca nemuslimana Pravni osnov je bila činjenica da nemuslimani nisu služili vojsku " (Turcizmi... A. Škaljić).

Skaljica iz njegove poznate knjige " Turcizmi u sh. jeziku ", peto izdanje, Sarajevo 1985., na str. 118.: Bal ja, - e i Bali, indecl. (ar.) 1. musl. musko ime. 2. Balibegovica je jedna mahala (kraj) u Sarajevu. 3. " Balije " su jedna muslimanska etnicka grupa u Hercegovini (oko Poveleza i Gabele te po Dubravama i oko Stoca) (Corovic 126. Dedijer 115). tur.

Pamtim i svojevremeni uvredljivi naslov na hrvatskoj tad državotvornoj dalekovidnici u svečanom trenu: " Napokon hrvatski barjak na East Riveru ", u 20 godina ipak neki jezični pomak, turcizmi više nisu IN.

A zašto ne bi moga srbizan ako mogu talijanizmi I turcizmi?

A, jel tebe smetaju silni turcizmi, anglizmi i ostali izmi u hrvatskom jeziku ili samo KP-ovski jezik.Ovaj zadnji izraz je negdje u Hrvatskom jeziku naveden ili si to ti opizduknuo sarkastičnu provokaciju kakvu često opizduknjivaš?

Zašto u hrvatskom jeziku ima toliko puno riječi koje porijeklo vuku iz drugih jezika (turcizmi, hungarizmi, bohemizmi,...)? hrvatski jezik

Ko će svo ovo nasljeđe prominiti za života svoga? http://webograd.tportal.hr/WEB-sibensko-brontulanje/pocetnastranica/turcizmi

Prezime FUCIC (na prvom C je tvrdi a na drugom je meki znak) po podrijetlu navjerojatnije je izvedeno od NADIMNICKE motivacije.Potjece od rijeci f u c i j a (na c tvrdi znak) = bure, bacva koja se drzi uspravno, drvena poveca posuda, slicna burencetu, u kojoj se drzi voda, pekmez i sl. od tur.rijeci: f i c i (f u c u, fycy (ispod c je meki znak). Vjerojatno je prvonositelj pravio burad, kade i kace, pa je dobio nadimak F U C I C zbog svoga zanimanja, a od njegovog nadimka izvedeno je prezime potomaka.Medjutim, nasao sam jedan primjer da FUCIJA moze biti i nadimak osobe vjerojatno zbog izgleda te osobe: mozda je osoba izgledala kao burence (?) (VIDI: Mula Mustafa Sevki Baseskija, LJETOPIS (1746 - 1804) Sarajevo, 1968, str.382. - preveo sa tur.M.Mujezinovic) Ovo prezime nose Hrvati, a potjece iz Rijeke.U BiH-u Hrvati nose i prezime F UCIJAS (na C i S je tvrdi znak) koje je istoga postanja kao i ovo prezime. Najpoznatiji nositelj ovoga prezimena u Hrvatskoj bio je akademik dr Branko (1920 - 1999), istaknuti je hrvatski znanstvenik istarskoga kraja, kvarnerskoga primorja i otoka, Gorskoga kotara, sireg zadarskog i drugih podrucja Hrvatske te BiH-a, koji je veliki dio zivota te znanstvenog i umjetnickog rada posvetio temama iz povijesti umjetnosti, slavistike, arheologije, etnologije, knjizevnosti (alias Toni Tinov) i dr. IZVOR: Dr I. Smailovic, Tursko-bosanski rj, Tuzla, 2009, str.118; Dr B. Klaic, Rj.stranih rijeci, Zagreb, 1962., str.500; P. Skok, Etimologij.rj.hrv.ili srp.jez, knj.1., Zagreb 1971., str.534.; A. Skaljic, Turcizmi u sh.jez, Sarajevo, 1985., str.285.; ARJ (dio III), Zagreb 1887 - 1891, str.77; Dr F. Ivekovic-dr I. Broz, Rj.hrv.jez., sv. I, Zagreb, 1901, str.346; A. Isakovic, Rj.bosanskoga jez, Sarajevo 1995, str.81.

od rijeci MAHNIT, a koja je - prema misljenju turkologa I. Smailovica i A. Skaljica-izvedena iz tur.rijeci MUANNIT (1) Dr I. Smailovic, Tursko - bosanski rjecnik, Tuzla 2007., str.270.: m u a n n i t (- d i) - uporan, nepopustljiv; 2) A. Skaljic, Turcizmi u sh.jeziku, Sarajevo 1985, str.441.: tur.m u a n n i t i a n u t ar.m u a ' n n i d i a n u d onaj koji je tvrdoglav, inacija;

Crpeći građu iz nekih povijesnih izvora, vlastitog iskustva i kazivanja starijih sumještana, Luka Pejaković donosi obilje podataka i rječnik lokalizama s oko 150 riječi (među kojima su mađarizmi, germanizmi, turcizmi) koji su karakteristični za naš kraj.

Prezime SULJE je PATRONIMIK jer je izvedeno od m. imena SULJE, sto je umanjenica od osobnoga m. imena S u l e j m a n. Prema onomasticaru prof. I. Smailovicu: S u l e j m a n tur.S u l e y m a n ar.S u l a y m a n (l. m. ime) st. hebr.S e l o m o h (na S je tvrdi znak napom.I.T.) = KOJI JE MIRAN, MIROLJUBIV (od salom (na s tvrdi znak) = MIRAN). S u l e j m a n odgovara imenu S a l a m o n, S o l o m o n (u Bibliji), sin je i nasljednik kralja Davuda (Davida), graditelj poznatog hrama u Jerusalimu, veliki mudrac cija su rjesenja sporova postala poslovicna. Solomon je bio i pjesnik (Pjesma nad pjesmama). SULJE je vecinom hrvatsko prezime.Potjece iz Sibenika. IZVOR: Ankica Cilas Simpraga, RAZVOJ PREZIMENSKOG SUSTAVA U MILJEVCIMA, Institut za hrv. jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2007., str.47. (hrcak.srce.hr/file/34631); Dr I. Smailovic, Musliman.imena orijental.porijekla u BiH-u, Sarajevo 1990, str.475.477.; A, Skaljic, Turcizmi u sh.jez., Sarajevo, 1985, str.573.; M. Simundic, Rj.osobnih imena, Zagreb, 1988, str.313.; Dr B. Klaic, Rj.stranih rijeci, Zagreb, 1962, str.1294.1395.; A. Isakovic, Rj.bosanskoga jez, Sarajevo, 1995, str.290.; O. Mandic, Leksikon judaizma i krscanstva, Zagreb, 1969, str.419-420.

U Rusiji je prezime Seremet sigurno doslo putem Tatara koji su nekada vladali njome.Treba istaci sto je znanstvena cinjenica-da je prezime Seremet turska verzija persijskog originala.Evo sto o tome pise orijentalista Abdulah Skaljic u svojoj poznatoj knjizi Turcizmi u sh.jeziku (sarajevo 1985), str.586.:

Glazba je interesantna, orijentalna i zbog susjedne Bosne bliska i hrvatskim gledateljima, kao i neke riječi koji su kao turcizmi prisutni i u govoru naših ljudi, ističe Bilan, izražavajući zadovoljstvo što se otkupljuju i neameričke serije koje su svojevremeno bile dominantne, često bez opravdanog razloga.

Valja spomenuti da su u Ogrizovićevu tekstu korišteni turcizmi, npr. ašik (ljubav, udvaranje), sevdah (ljubav, milovanje), dženet (vrt, bašča, raj islamski) i dr.

Dosljednom uporabom triju jezičnih idioma (kajkavština, štokavština i tuđice-turcizmi i germanizmi), razvija se društvena i kronološka freska, uvelike nadmašujući« suhoću »udžbeničkih podataka.

@ Marinianis, " nisam nikad naišao na slučaj da se u hrvatskom koriste turcizmi " Boja?

Ako su dvadesetak godina bili u defenzivi, sada su se na krilima maloazijskih sapunica turcizmi na velika vrata vratili u hrvatski jezik.

Stovana gospodjo Catic, Posto sam prije 3 godine poceo da istazujem bosnjacka prezimena orijentalnog podrijetla, a i prezime KALTAK koje nose i Bosnjaci takodjer orijentalnog podrijetla, te Vam navodim ovo o njegovoj etimologiji i znacenju: Ovo prezime je najvjerojatnije PATRONIMIK, jer je izvedeno od NADIMKA (ili je motivirano ZANIMANJEM) prvonositelja (oca-rodocelnika). Po mom osobnom misljenu, prvonositelj je bio najvjerojatnijeOBRTNIK i pravio je drvena sedla, ili drvene kosture za sedla, ili tvrde jastuke na mindere, pa je dobio ovo prezime, koje su naslijedili njegovi potomci.Potjece od tur.rijeci K A L T A K, sto prema orijentalisti A. Skaljicu, turkologu prof. I. Smailovicu i jezikoslovcu dru B. Klaicu znaci: 1. tatarsko drveno sedlo; drveni kostur sedla; 2. figurativno: pokvarena zena.Knjizevnik A. Isakovic je naveo da je to u Sarajevu naziv " za tvrdi jastuk na minderu. " IZVOR: H. Kresevljakovic, Esnafi i obrti u BiH-u (1453 - 1878),, Zbornik za narodni zivot i obicaje juz.Slavena, knj.XXX, 1, Zagreb, 1935, str.176; Dr I. Smailovic, Tursko-bosanski rj, Tuzla, 2009, str.207; A. Skaljic, Turcizmi u sh.jez, Sarajevo, 1985, str.389; Dr B. Klaic, Rj.stranih rijeci, Zagtreb, 1962, str.692; P. Skok, Etimologij.rj.hrv.ili srp.jez, knj.2., Zagreb 1972, str.23; A. Isakovic, Rj.bosanskoga jez, Sarajevo, 1995, str.133; ARJ (dio IV), Zagreb, 1892 - 1897, str.776, (urednik P. Budmani). A prezime CATIC (na C je meki znak) je tocno objasnio gospodin D. Vidovic.Ono je PATRONIMIK jer je izved.od NADIMKA (motiviranog ZANIMANJEM) prvonisitelja: CATO (na c meki znak) - prema orijentalisti A. Skaljicu, hipok.od CATIB, CATIP, KATIB (= KJATIB) tur.k a t i b, k a t i p (kjatib, kjatip) ar.k a t i b " PISAR ", part.akt.od k a t ab a " PISATI " Prema turkologu prof. I. Smailovicu, tur.k a t i p znaci: 1. pisar, 2. tajnik, sekretar.Etimolog prof. P. Skok i orijentalist A. Skaljic naveli su pored ovoga prezimena i prezime CATOVIC.Medjutim, imaju i prezimena CATO i CATIPOVIC koja su iz istoga izvora kao i prezimena CATIC i CATOVIC. IZVOR: Dr. I. Smailovic, Tursko-bosanski rj, Tuzla, 2009, str.215; A. Skaljic, Turcizmi u sh.jez., Sarajevo, 1985, str.185; Dr B. Klaic, Rj.stranih rijeci, Zagreb, 1962, str.272; P. Skok, Etimologij.rj.hrv.ili srp.jez., Zagreb, 1971, str.350; ARJ (dio 2.), Zagreb, 1883 - 1886, str, 127.139.; A. Isakovic, Rj.bosanskoga jez., Sarajevo, 1995, str, 46. uz pozdrav I. Tabakovic

Migracijama stanovništva stižu pak u gradski sleng novi turcizmi, kao džozle (naočale) i sl.

2. O etimologiji naziva Dumanac: a. ili je od duman = duboka vodom izrovana dolina (dubodolina) - vidi: hjp.novi-liber.hr/index.php? show = search (vidi pod Dumanac); b. ili od tur.rijeci duman (tuman) = dim, magla, prasina (fig.briga, zamagljenost misli kao polusan (vidi: A. Skaljic, Turcizmi u sh.jez, Sa, 1985. str.227.) PS: Naselje Dumanac u BiH-u osnovala je porodica Haracic (?)

A za to mi sporazumijevanje nisu potrebiti ni turcizmi, ni talijanizmi, ni anglizmi, ni germanizmi, ni hungarizmi, ni srbizmi.

" detonirana je ispred ulazne KAPIJE koja vodi u zgradu " Kapija (tur. kapi - velika ulazna vrata)... nisam nikad naišao na slučaj da se u hrvatskom koriste turcizmi, al dobro, svejedno bolje pišete od onog Babićavog Indexa koji ne razlikuju Č i Ć i veliko i malo slovo.;) prikaži cijeli komentar

Skaljic, Turcizmi u sh. jez., Sa, 1985, str. 88, 3. jezikoslovac Dj.

Podsjećajući na vrijeme kad su se turcizmi i orijentalizmi pripisivali srpskom jeziku i time bili nepoželjni, Opačić je na kraju zaključila da trebamo imati na umu da je razgovor održan u Rijeci bio i svečanost hrvatskog jezika.

(kirdžalija, krdžalija): »krdžalijama su u 1 i 1 vijeku nazivani odredi naoružanih grupa, pripadnici neregularnih vojnih odreda, koji su bili plaćenici pojedinih velikašaodmetnika i služili kao navalna konjica« (Škaljić, Turcizmi)

Premda sam rođen u Bosni i nisu mi strani turcizmi, morao sam posezati za riječnikom nepoznatih riječi i pojmova na kraju knjige.

Turcizmi su sasvim logicna stvar kada je 500 godina Bosna bila Bosanski pasaluk.