Povijesni je rad započeo prikupljanjem glagoljske listine po otocima te objavljujući djela o glagoljskoj crkvenoj književnosti i djelovanju Ćirila i Metoda.
Povijesni je rad započeo prikupljanjem glagoljske listine po otocima te objavljujući djela o glagoljskoj crkvenoj književnosti i djelovanju Ćirila i Metoda.
Izrazite su veze između glagoljskih i ćiriličnih tekstova, a neki se latinični oslanjaju na glagoljske predloške.
Župna crkva posjeduje brojne glagoljske rukopisne i tiskane knjige, kao i isklesane kamene spomenike, a mnogi glagoljski rukopisi nastali na Ižu nalaze se u arhivima i muzejima izvan otoka (Zadar, Split, Zagreb, St.
Nakon uvođenja tiska u XV. stoljeću glagoljicom su se tiskale hrvatske glagoljske crkvene knjige.
Nedavno preminuli Nedo Grbin bio je rodom iz Sali a posljednjih se godina neumorno bavio sakupljanjem i prezentiranjem pisane glagoljske baštine na zadarskom području.
U saboru su sudjelovali članovi Male glagoljske akademije iz Roča u Istri, Male škole glagoljice OŠ Sv. Filip i Jakov, OŠ Jagoda Truhelka iz Osijeka i OŠ Ivan Goran Kovačić iz Zagreba.
Na različite načine, pa i ovom stalnom izložbom želimo upoznati javnost s glagoljicom na zadarskom području da spoznaju njihovu vrijednost, da je čuvaju i s ponosom pokazuju drugima, kazao je Vigato napomenuvši kako osobno smatra da glagoljske tekstove možemo cijeniti i čuvati samo ako ih znamo pročitati.
Saznali smo gdje se, koliko i na kojim prostorima koristila glagoljica, koji je prvi hrvatski spomenik pisan glagoljicom, kako su izgledale originalne glagoljske knjige pisane rukom, a kako one tiskane.
Blaž Baromić - osnivatelj prve poznate hrvatske glagoljske tiskare u Senju.
Rezultati dosadašnjih jezičnih, književnih i paleografskih istraživanja hrvatske glagoljske baštine objavljeni su u mnogim znanstvenim knjigama i časopisima.
Čitav projekt, objašnjava nam profesorica Deković, valja promotriti u kontekstu bogate glagoljske baštine na području Općine Sv. Filip i Jakov, gdje se glagoljica aktivno koristila do početka XX. st., kada je počela polako padati u zaborav.
Programska osnova, koja sadržava, među ostalim, osnovni opis nove knjižnice, organizaciju, zbirke, potrebe korisnika, projekciju potrebnih kadrova, osnovnu dispoziciju prostora i osnovni opis njegove namjene, je napravljena, no još uvijek se tretira kao prijedlog, koji je moguće u skladu s potrebama modificirati budući da će nova knjižnica uključivati i regionalni centar za zaštitu knjižnične građe, centar za proučavanje glagoljske knjige, centar za izradu multimedijalnih nastavnih sadržaja, knjižaru i drugo.
Drugo izdanje knjige izišlo 1993. s autorovim Pogovorom (11 str.) o naj novijoj literaturi o pravoslavlju u Dalmaciji. 2. Glagoljica u Senju - povodom 500. obljetnice senjskog glagoljskog misala i glagoljske tiskare u Senju, izd. Jadranska tiskara, Senj 1994., 59 str. 27 ilustr. 3. Hrvatsko glagoljsko tisućljeće, posebno izdanje Senjskog zbornika, br. 25 (1998., VI 144. str.). 4. Povijest visokoškolske izobrazbe u biskupijama senjskoj i Modruškoj ili Krbavskoj do 1940. godine, izd.
Katedra Čakavskog sabora iz Roča je 2000. g. ostvarila značajan projekt i obogatila Roč replikom Gutenbergove glagoljske tiskarske preše.
Biskup se zahvalo na daru i uzvratio s knjigom reprintom glagoljske knjige korizmenih propovijedi iz 15. st. i Spovid općina.
Zanesen i ponesen studijem glagoljske paleografije, Branko Fučić propješačio je i proputovao Istru uzduž i poprijeko otkrivajući neke od najvažnijih hrvatskih glagoljskih spomenika, opisujući s velikom strašću povijesnu, umjetničku, knjižnu, etnološku i etnografsku baštinu Istre, učeći i koristeći mnogi zanat kako bi predmet njegova znanstvenoga zanimanja bio doista istražen, i teorijski i praktično.
Za imena naših dvorana odabrali smo slova glagoljske azbuke.
Zadarsko područje smatra se kolijevkom glagoljaštva u Hrvatskoj, a kako do sada nije bilo nikakvog sustavnog rada na proučavanju glagoljske baštine, a posebno prenošenja znanja na mlađe, osnivanje ove udruge bila je nužnost, kazala je Deković
Osnovan je sa svrhom oživljavanja, upoznavanja, njegovanja i promicanja glagoljske hrvatske, crkvene glazbene baštine.
Vrlo zapažene bile su dječje radionice koje su održali polaznici Male glagoljske akademije Roč, Male škole glagoljice iz OŠ Filipi Jakov, djeca OŠ Jagode Truhelke iz Osijeka te OŠ Ivana Gorana Kovačića iz Zagreba.
Napominjem da je zagrebačka Školska knjiga upravo objavila pretisak Prve hrvatske glagoljske početnice iz 1527. godine.
Među tim sferama postojala je živa interakcija, o čemu svjedoče prijepisi s jednog pisma na drugo; izrazite su veze između glagoljskih i ćiriličnih tekstova, a neki se latinični oslanjaju na glagoljske predloške.
Mapa Šimun Kožičić Benja i Riječka tiskara (1530./1531.), izrađena je povodom obilježavanja 480. obljetnice prve hrvatske glagoljske tiskare u Rijeci.
Na području općine Kršan isprepliću se ostaci glagoljske i sakralne baštine te starih obrta s modernom turističkom ponudom i raznovrsnošću gastronomskih užitaka, a ako samo malo bolje pogledate i osluhnete ljepotu prirode ovog kraja, zasigurno ćete vidjeti, a možda i čuti nježni zvon endemične biljne vrste Istarskog zvončića.
U Švicarskoj, u Offizinu Parnassia, slovolivnici iz Vattisa koja vjerojatno jedina na svijetu posjeduje kalupe za izradu odljevaka glagoljskih slova, naručit će se odljevci glagoljskih slova za potrebe Glagoljske tiskare u Roču, najavio je na konferenciji za novinare predsjednik ročke katedre Vladimir Pernić.
U planu je i uređenje Glagoljske tiskare i Skriptorija kao istraživačko-edukativne radionice, svojevrsnog glagoljskog knjigotiskarskog laboratorija, u prostoru uz Vela vrata u Roču.
Akademkinja Anica Nazor, filologinja, paleoslavistica, paleokroatistica, već je desetljećima jedan od najznačajnijih istraživača hrvatskoga glagoljaštva, te, zasigurno, najbolji poznavatelj glagoljske tiskane knjige: inkunabulâ i starih izdanja glagoljaške Senjske (1494. - 1508.) i Riječke tiskare (1530. - 1531.), kao i cijeloga glagoljaškoga tiskarstva.
Već u prvom prinosu, Starohrvatska imena dvaju naših otoka (Rad JAZU, br. 293/1953), obrađuje ime Lapkat za otok Vrgadu te ime Srimač za otok Murter, a poslije je proučavao i glagoljske spomenike otoka (Rad JAZU, 1962, 327).
Glagoljica, jedna od najsnažnijih odrednica hrvatskoga kulturnog identiteta, na izložbi je bila predstavljena kroz rukopise, prvotiske, misale te izvorne glagoljske evanđelistare koji se čuvaju u fondu Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Staroslavenskoga instituta u Zagrebu.
Od travnja do listopada održavat će se radionice za djecu i odrasle; linorez i otisci, izrada papira, kaligrafija, glagoljske čestitke.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com