I tako ti cijelo bogovetno jutro gogolja, vricka i vrijucka, pućka i pućketa

Samo mjesto ispred njega je Nikolaj Gogolj, a ispred Gogolja Edgar Allan Poe.

Surađivao je sa skopskim Dramskim kazalištem u predstavi " Marisol " Hosea Rivere u režiji Vladimira Milčina, u Nacionalnom kazalištu Priština u predstavi " Roberto Zucco " Bernard-Marie Koltesa u režiji Vladimira Milčina, u skopskom Makedonskom narodnom teatru u predstavi " Revizor " Nikolaja Vasiljeviča Gogolja u režiji Vladimira Milčina, u skopskom Albanskom teatru u predstavi " Akvarjum " Rifeta Abazija u režiji Kuštrima Bektešija, u predstavi " Tito " Slobodana Šnajdera u režiji Martina Kočovskog, Deana Projkovskog i Deana Damjanovskog, u baletu " Veliki prozor " koreografkinje Risime Risimkine.

" U narednim danima tuge i bijesa, mediji u službi režima otpočeli su predstavljanje zločinca obrisima ljudskog lika, kao starog i bolesnog neisplaćenog penzionera koji čita Nikolaja Gogolja uz zvuke Jelene Karleuše i zdjelu jagoda sa šlagom.

Sebi se smijete, mogli bismo tragom Gogolja reći samima sebi, sjetiti se prvih čitateljskih doživljaja predsmrtne groze osuđenika F.

Baštinik više tradicija (njemačkoga romantizma, fantastične struje u književnosti, židovskih heterodoksnih učenja kao i kršćanske gnoze), poštovatelj velikana europske književne tradicije (napose Goethea, Heinea, Flauberta, Gogolja, Dostojevskog), Kafka bijaše i suputnikom njemačkoga ekspresionizma.

Groteskni, često košmarni imidž grada istaknut je u posljednjim Puškinovim pjesmama, Petrogradskim pripovijetkama Gogolja, novelama Dostojevskog, stihovima Bloka i Mandeljštama i u simbolističkom romanu Peterburg Andreja Belog.

Još jedna važna značajka književnosti Sankt Peterburga mistični je element, koji uključuje urbane legende i popularne priče o sablastima, jer djela Puškina i Gogolja uključuju priče o duhovima koje se vraćaju u Sankt Peterburg u potragu za drugim likovima, kao i druge fantastične elemente, stvarajuči nadrealni i apstraktni imidž grada.

Viuše vremena provodim uz Krležu, Janka Polić - Kamova, Jamesa Mitchenera, Gogolja i slične.

Drama Revizor Nikolaja Vasiljeviča Gogolja, utemeljitelja modernog ruskog realizma spada u društvene komedije jer se bavi ljudskim naravima i negativnim pojavama, ali je i komedija karaktera i situacije.

Pored premijera i ekskluzivnog gostovanja monodrame Samuela Fincija prema ' Dnevniku luđaka ' Nikolaja Vasiljeviča Gogolja, koje je na rasporedu 31. srpnja u Ljetnom kinu na Velikom Brijunu, gdje je svoju filmofiliju svojedobno zadovoljavao i Josip Broz, publika će moći pogledati i prošlogodišnju produkciju ' Cabaret Brecht - Zadrživi uspon Artura Uija ' Bertolta Brechta u režiji Lenke Udovički, i to od 16. do 19. kolovoza, te od 10. do 12. kolovoza predstavu kojom je brijunska kazališna avantura i započela - Shakespeareovog ' Kralja Leara ' sa Šerbedžijom u naslovnoj ulozi.

Gogolja u režiji Bobe Jelčića, koju zbog prometne nesreće koja se dogodila u noći uoči premijere, nije odigrao.

Gogolja, Marka Twaina i djela mnogih drugih pisaca.

U teatru u Frankopanskoj, gdje je trenutno kućni redatelj, dosad je režirao predstave: " Retro ", Aleksandra Galina (1986.); " Važno je zvati se Ernest ", Oscara Wildea (1992.); " Dundo Maroje ", Marina Držića (1995.); " Breza ", Slavka Kolara (1996.); " Ospice ", Ivana Vidića (1998.); " Zlatno tele ", Iljifa i Petrova (2000.); " Revizor ", Nikolaja Vasiljeviča Gogolja (2007.); " Dolina ruža ", Ivana Vidića (2010.); " Nosi nas rijeka ", Elvisa Bošnjaka (2011.).

Riječ je o važnosti tjelesnosti i gestualnosti u Gogoljevu opusu, a zatim i u cijeloj devetnaestostoljetnoj ruskoj književnosti, te značenju carstva tjelesnih znakova za današnjeg čitatelja Jasmina Vojvodić, Gesta, tijelo, kultura: Gestikulacijski aspekti u djelu Nikolaja Gogolja; Disput, Zagreb, 2006.

K tome zaista volim pripovjetke Gogolja, Maupassanta i Čehova.

Ruska kritika 19. stolje ć a, a osobito Bjelinski i tzv. revolucionarni demokrati (Č erniševski, Dobroljubov, Pisarev), č itala je Gogolja u tome kodu.

Autorica taj nedostatak mogućih uzora rješava vrlo uspješno opredjeljujući se za interdisciplinarno tumačenje Gogolja, potpomognuto ponajprije radovima ruskih književnih teoretičara, a zatim teorijama kazališne, plesne i vizualnih umjetnosti, antropologije i sociologije.

Osobnost Nikolaja Gogolja, njegov život i stvaralaštvo nose u sebi mnoštvo elemenata koji izazivaju raznorazne nedoumice, znatiželju, o č aranost, ali i odbojnost, pa i grubu osudu.

No dok su mnogi kriti č ari, na č elu s Visarionom Bjelinskim i Nikolajem Č erniševskim, uzdizali Gogolja u nebesa, drugi su ga s ne manjim žarom proglašavali klevetnikom Rusije, njezinim zlobnim karikaturistom, izdajicom koji zaslužuje ekspresno i nepovratno putovanje u Sibir.

Taj smjer strastvena poricanja Gogolja kulminirat ć e po č etkom 20. stolje ć a u stajalištu Vasilija Rozanova da je najnovija ruska književnost, u cjelini, Gogoljeva negacija, borba protiv njega.

Zbog svoje genijalne i zlo č ina č ke klevete Gogolj je zasluženo kažnjen patni č kom i nesretnom smr ć u, ali je njegovo stvaralaštvo na negativan na č in utjecalo na razvoj ruskoga društva: Upravo od Gogolja zapo č inje u našem društvu gubitak osje ć aja za stvarnost, baš kao što od njega zapo č inje i odvratnost prema njoj. Zanimljivo je da je i sam Bjelinski, ina č e za č etnik shva ć anja da je Gogolj genijalan socijalno-satiri č ki književnik koji stvara u duhu naturalne škole, u relativno kratku razdoblju stubokom promijenio mišljenje o Gogolju.

U POVODU 200. OBLJETNICE ROĐENJA NIKOLAJA VASILJEVIČA GOGOLJA

Naravno, ne mislim da ćemo napraviti jednako dobru ili još bolju predstavu, ne bih je ni režirao. " Ferenčina je podjednako režirao i klasična i suvremena dramska djela, od Gogolja, Čehova i Molièrea do Zajeca, Matišića i Špišića ", jer mu je, kako je rekao, " bitno da se radi o kvalitetnoj literaturi koja nam je potrebna zbog mentalne higijene ".

Prošli tjedan sam se skoro spišal u gaće dok sam gledal Gogolja

Bio je u glumačkim postavama kazališnih predstava prema djelima Shakespearea, Gogolja, Schillera, Tolstoja, Brezovačkog, Vojnovića, Gundulića, Å enoe, Kumičića⠀ ¦

Prevodi Balzacovu« Eugeniju Grandet »i pod utjecajem Gogolja piše svoje prvo djelo, dulju pripovijest« Bijedni ljudi »(1846.), epistolarnoga oblika, koja je oduševila najznačajnijega ruskoga kritika Visariona Bjelinskog i lansirala Dostojevskoga u sferu ruskih književnih krugova.

Završni dio knjige posvećen je odnosu Gogolja i vizualnih umjetnosti, što je osobito važno jer je upravo bogatstvo gestualnog znakovlja proizvelo efekte naglašene vizualnosti i ikoničnosti njegova djela.

Zato se Gogolja često prenosilo na film i igralo u kazalištima, pa su sva njegova djela iako mu je većina opusa pripovjedna doživjela različita uprizorenja i ekranizacije.

Spomenimo samo " Javno oko " P. Shaffera, " Djecu sunca " M. Gorkog ili pak " Revizora " N. V. Gogolja i " Zid, jezero " D. Jovanovića, a tu su i " Ribarske svađe " C. Goldonija i " Volpone iliti lisac " B. Jonsona, kao i " Garaže " J. Arjounija, " Trg heroja " T. Bernharda, " Četvrta sestra " J. Glowackog...