Jer, iako Gogoljeva najpoznatija djela seciraju rusko društvo, njegova prva zbirka novela Večer na majuru kod Dikanjke je zapravo prava romantičarska zbirka koja govori o ukrajinskm selu i folkloru, a pripovijetka Soročinski sajam opisuje upravo njegovo rodno mjesto.

No, mogao sam se sjetiti jedino stranica Gogoljeva Dnevnika luđaka:

Od četiriju najavljenih naslova premijerno su izvedena dva, a režirali su ih redatelji koji su i najavljeni (Nosi nas rijeka Elvisa Bošnjaka u režiji Kreše Dolenčića i Gogoljeva Ženidba u režiji Mateje Koležnik).

Na festival dolaze i Linhartova Micka u produkciji Mestnog gledališča Ptuj te Gogoljeva Ženidba sarajevskoga Narodnog pozorišta.

S glumcem Antom Čedom Martinićem razgovarali smo dan nakon njegova 45. rođendana, nedugo poslije premijere Gogoljeva Revizora u splitskom HNK koji je njegova matična kuća već 20 godina.

Gogoljeva monodrama Dnevnik jednog luđaka obuhvaća čitav spektar stanja svijesti, sve do gubitka razuma.

Samuel Finzi, miljenik publike Deutsches Theeatra zbog svoga velikog talenta za komediju, utjelovljuje Gogoljeva groteskno tragičnog junaka.

Tek su književnici, kriti č ari i filozofi s po č etka 20. stolje ć a (Merežkovski, Berdjajev, Bjeli, a zatim i Nabokov) obratili više pozornosti na drugu protegu Gogoljeva stvaralaštva na ono što bi se moglo nazvati nebeskim, paklenskim ili jednostavno simboli č kim realizmom.

U tome je kontekstu možda najvažnija Gogoljeva misao kako je osnovni cilj književnosti ismijati vraga: Ve ć se odavno trsim samo oko toga da se poslije mojega djela č ovjek do mile volje ismije nad vragom. Ali to ismijavanje vraga, koje kre ć e od društvene i karakterologijske trivijalnosti (pošlost), obr ć e se u nešto č udno i strašno (Merežkovski).

O tome svjedo č i i ova Gogoljeva opaska: Kada sam Puškinu po č eo č itati prva poglavlja Mrtvih duša [... ], Puškin, koji se uvijek smijao za mojega č itanja (ta on je bio velik poklonik smijeha), postajao je sve mra č niji i mra č niji, a napokon se sasvim smra č io.

Gestikulacijski znakovi kao da nastaju u onim tekstualnim zjevovima u kojima se i bistre značenja riječi, pa je odgonetavanje njihova koda ključno za otkrivanje Gogoljeva semantičkoga sustava.

U knjizi je tako vidljivo poznavanje kulture svakodnevice i oblika narodne kulture, poput ruskih i ukrajinskih plesova, vjerovanja, usmene književnosti i likovnih prikaza, što je karakteristično za ranija Gogoljeva djela (tzv. Ukrajinske pripovijetke), te za veliki rukavac ruske književnosti, osobito kasnijeg Bulgakova.

Taj smjer strastvena poricanja Gogolja kulminirat ć e po č etkom 20. stolje ć a u stajalištu Vasilija Rozanova da je najnovija ruska književnost, u cjelini, Gogoljeva negacija, borba protiv njega.

Za tamnom paletom najcrnje groteske posegnuo je Krešimir Dolenčić s malo pojmljiva razloga u nedavnoj predstavi Gogoljeva Revizora na istoj pozornici.

Pri tome, autorica ističe razvojni put Gogoljeva gestikulacijskog sustava, što je primijetio i Andrej Bjeli definirajući ga kao put od ravnomjernosti do atomiziranosti.

Predviđene su dvije premijere u izvedbi Festivalskoga dramskog ansambl 4. kolovoza premijera je drame »Spašeni« autora Tomislava Zajeca, koju će na scenu postaviti Franka Perković, te Gogoljeva »Revizora« 21. kolovoza u suradnji sa Zagrebačkim kazalištem mladih i s potpisom slovenskog redatelja Jerneja Lorencija.

Dok je na početku svog stvaranja krenuo stopama Gogoljeva realizma i zastupao napredne društvene poglede (roman Bijedni ljudi, 1846.), nakon povratka s robije (koju je opisao u Zapisima iz mrtvog doma, 1861.) ne samo da napušta već i osuđuje revolucionarnu djelatnost (roman Demoni, 1871. - 1872.) te zapada u misticizam i mesijanizam, propovijeda neprotivljenje zlu silom, traži izlaz u pravoslavlju i svjesno pristaje uz carizam i slavenofilstvo.

Kao što za Ruse vole reći da su izašli ispod Gogoljeva šinjela, ja kažem da su mnogi od nas izašli iz Proklete avlije.

VILI MATULA glumi korumpiranog gradonačelnika " Revizor ", komična Gogoljeva priča o korumpiranom gradonačelniku i još korumpiranijoj vlasti, u koprodukciji Zagrebačkoga kazališta mladih i Dubrovačkih ljetnih igara prošlog je ljeta u Dubrovniku doživjela ovacije, a u subotu, 5. veljače, konačno će ju vidjeti i zagrebačka publika U ZKM-u.

Jernej Lorenci, slovenski redatelj mlađe srednje generacije, bez sumnje će potražiti motive i razloge zbog kojih su Gogoljeva lica postala ' grotesknim čudovištima ' modernog doba te ogolivši ih ponovno doprijeti do osamljene ljudske nutrine, na deduktivnom putu od vanjskog ka unutarnjem izjavila je na konferenciji za novinare povodom početka Igara Dora Ruždjak Podolski.

Ovaj nečuveni kretenizam, da netko hrvatskog političara u četvrtastom odijelu, ljevičara s obrvama Gogoljeva čudovišta Vij, ugura između sportaša Gorana Ivaniševića i glumca Leona Lučeva, e to upućuje na rijedak fenomen omekšanja mozga u mlađoj dobi, jer naš propali Banović (Boris?

Lude priče; Sablasti; Bauk; Vijavica; Kroz šibe; Bezdan; Igračka oluje; Gogoljeva smrt.

Nije posve uvjerljiva ni podjela Gogoljeva opusa na rane odnosno romanti č ke i zrele odnosno realisti č ke radove.

Po shva ć anju Jurija Manna, jednoga od vode ć ih ruskih gogoljologa, Gogoljeva realisti č ka sklonost opisivanju svakodnevnoga, banalnoga života zapravo je skrivanje bezdana obi č noga.

Drugim rije č ima, konstrukcijsko na č elo slike preneseno je na teren komedije. (Podsjetimo da se i tragedija Boris Godunov Aleksandra Puškina, ina č e Gogoljeva književnoga idola, svršava masovnom zale đ enom i zastrašuju ć om scenom: Narod šuti.) U povijesti ruske drame Revizor je važan po tome što je unio još najmanje dvije novine.

Hansen-Löve; " Gogoljeva glad ", R.

Debata oko pripadnosti Gogolja ruskoj odnosno ukrajinskoj književnosti traje već godinama, a obilježavanjem dvjestotog rođendana pisca dolazi do njene kulminacije, tako da smo posljednjih dana imali prilike svjedočiti bizarnom dvostrukom obilježavanju Gogoljeva rođenja koje kao da su izašle iz piščeva pera.

Tako Rusi obilježavaju obljetnicu otvaranjem Gogoljeva muzeja i izvedbom djela Taras Buljba na državnoj televiziji, dok su Ukrajinci organizirali veliki festival u Gogoljevom rodnom mjestu.

U travnju će se izvesti posljednja sezonska premijera, Gogoljeva " Ženidba ", komedija koja progovara i o usamljenosti, u režiji slovenske redateljice Mateje Koležnik.

Gogoljeva priča o strašnoj osveti: nezamislivo je da neko kaže: prokuni ga, baci u večnu propast... Eto to je moja rekacija na to i ja sam to preživeo u izvesnoj meri. kalimero