Izvorni komad pisan je u rečeničnim algoritmima te je podijeljen između šest likova, a Golovko je, kako i sam kaže, radnju tekstualno sveo na dvoje glumaca, Anastasiju Jankovsku i Gorana Markovića, dok je treći glumac Alen Čelić (ujedno i suradnik za scenski pokret) tjelesnom teatralizacijom i mimikom psihologizirao i pojačavao taj tijek struje svijesti sivog i nevidljivog administrativnog lika.

Eto tako je to počelo, a tamo mi je u svemu pomogao Goran Golovko.

Također je glumila u drami Peer Gynt, što joj je ujedno bio i ispit iz glume jer je dramu režirao njezin profesor glume Goran Golovko: To su bile dvije muhe jednim udarcem smije se Lara.

Oliver Frljić, premijera 19. srpnja 2008. u dvorištu Osnovne škole Spinut Kad je vodstvo dramskog programa Splitskog ljeta ravnatelj Milan Štrljić, ravnatelj dramaturg HNK Split Petar Selem, ravnatelj dramskog programa Splitskog ljeta Goran Golovko - stavilo na repertoar Ljeta Euripidove Bakhe, valja vjerovati da je prethodno razmotrena i sadržajna i estetska vrijednost djela te da je taj repertoarni čin, kao i svakog drugog repertoarnog djela, na razini svoje razložnosti bio autorski čin vodstva Ljeta.

U program Pučkog otvorenog teatra spadaju prije svega premijera Mandragole u režiji Kreše Dolenčića i obnova Amerikanske jahte u splitskoj luci koju je u HNK režirao Goran Golovko, a koja nije igrana pet godina.

Režirao ju je tu večer prisutni, Goran Golovko.

Goran Golovko vješto je u režiji izbjegao bilo kakve globalne metafore i, u duhu drame, ostao na minimalizmu i jednostavnosti kao osnovnim sredstvima režije.

Golovko je spoj Krleže i Geneta objasnio kao malo kazališno istraživanje koje je kao docent Akademije i mentor mladim glumcima uspješno proveo, uz pomoć dosjetki i rješenja poput, recimo, iste (uspješne) scenografije kao zajedničkog nazivnika dvjema pričama o istoj vrsti ljudi: gospodi i slugama, potencijalnim nitkovima, ubojicama ili jednostavno, ljudskim karikaturama.

Povjerenstvo Festivala u sastavu Goran Golovko, redatelj, Željka Turčinović, dramaturginja, Bruna Bebić-Tudor, glumica, Zlatko Kauzlarić-Atač, akademski slikar i scenograf i Gordan Tudor, glazbenik (uz novoformirani peteročlani dječji žiri čiji su članovi bili učenici od I. do V. razreda osnovne škole) dodijelilo je sljedeće nagrade:

Na Carrarinoj poljani će na svoje doći ljubitelji pučkog teatra jer na njoj redatelj Goran Golovko uz pomoć Ane Lozice postavlja dramatizaciju spisa Ivana Kovačića, splitskog poštara koji je svoja sjećanja na Split s početka 20. stoljeća pretočio u zanimljive i životne pričice.

Goran Golovko dodao je da je i njega privukao duhovni aspekt priče, a radeći s Milišom, kazao je, nakratko se ponovno vratio u djetinjstvo.

Redatelj će biti Goran Golovko, a komad je postmodernistička dramska igra koja se oslanja na motive Saint-Exuperyjeva Malog princa.

Kovačićeve prozne zapise adaptirala je i dramatizirala Olja Lozica, dok predstavu režira Goran Golovko.

Goran Golovko, redatelj i prodekan UMAS-a: Sada još ne mogu stvoriti nikakav sud.

U HNK Split režira ga Goran Golovko, a naslovnu ulogu tumačit će glumci Trpimir Jurkić, Goran Marković i Marko Petrić.

Goran Golovko vješto je u režiji izbjegao bilo kakve globalne metafore i, u duhu drame, ostao na minimalizmu i jednostavnosti kao osnovnim sredstvima režije

Smještajući predstavu upravo na bivšem splitskom groblju Sustipan, Goran Golovko je sa svojim suradnicima i glumačkim ansamblom HNK u Splitu postigao čudesnu oživljenost života naših djedova i pradjedova koja kao da je mistično izranjala baš iz utabanog grobišta i zalazila u našu drukčiju sadašnjost, da bi nas patnjom siromaštvom, smijom i suzama otaca suočila s izgubljenim pamćenjem kojem smo u svojoj preuzetnosti čak zatrli i spomenike njihova vremena.

U 18.30 sati će u Teatrinu biti izvedena predstava Drugi libar Marka Uvodića Splićanina, komad koji je prema motivima pripovjedaka Marka Uvodića dramatizirao i režirao Goran Golovko, a izvode ga članovi Gradskog kazališta mladih Split.

Golovko je nekoliko fjaba o građanima starog Splita povezao i prepleo tekstovima iz onodobnih satiričnih časopisa, a čitavu radnju smjestio u ozračje posljednjeg karnevala prije Drugog svjetskog rata u kome se miješaju veselje i mračna slutnja nadolazećeg zla.

Predstave će pratiti stručni žiri u kome su lutkarica, scenografkinja i kostimografkinja Eva Farkašova, dramaturginja Lada Martinac-Kralj, pisac Enes Kišević, redatelj Goran Golovko i glumac Trpimir Jurkić.

SPLIT - Glumac Vladimir Davidović i redatelj Goran Golovko iz splitskog Gradskog kazališta mladih osvojili su na 29. danima satire u Zagrebu nagrade Zlatni smijeh s predstavom Drugi libar Marka Uvodića Splićanina.

Davidović je svoju nagradu dobio za ulogu Ive Mušice u toj predstavi a Goran Golovko za režiju.

Goran Golovko napominje kako je na Danima satire nagrađena i mlada glumica Nataša Janjić koja je karijeru počela baš u njegovu dramskom studiju u GKM-u, a za vlastitu nagradu ističe kako je velika čast dobiti je u tako jakoj konkurenciji kao što je bila na ovogodišnjem festivalu.

- Ugodno sam iznenađen prijemom zagrebačke publike, koja očito razaznaje i fine nijanse u splitskom dijalektu kojim se govori u predstavi - kaže Golovko koji već iduće sezone namjerava prirediti i treći Libar.

Izabirući motive iz zapanjujuće obimnog Kovačićevog teksta, Golovko i Lozica izdvojili su niz likova ne ističući ni jednog posebno - štoviše, neki glumci tumače po više različitih uloga.

Ono što je u splitskoj različito jest činjenicu da je uloga naslovnoga (anti) junaka podijeljena između trojice glumaca. (Za istim su rješenjem već 2000. u Kraljevskom kazalištu u Londonu posegnuli dramturg Frank McGuiness i redatelj Conall Morrison.) Fragmentarne uloge U osnovi, može se reći da je Goran Golovko imao dobro pripremljene elemente za odličnu predstavu.

No, čini se da Golovko nije uspio niti postaviti pitanja.

Ako je, dakle, Golovko kroz tri Gynta želio prikazati estetski, etički i religijsko-kršćanski stadij naslovnoga lika, onda valja reći da u tome nije uspio djelomično, ali nipošto ne i isključivo zato što ti stadiji nisu posve kompatibilni s Gyntovim razvojem.

Nedorečeni moralitet U toj potrazi za dubljim filozofskim slojevima Ibsenove misli Golovko je, čini se, zanemario ono što je i u, uvjetno rečeno, srednjestrujaškoj teatrologiji već odavno zaključeno o potrojenosti ovog dramskog spjeva naime, da je riječ o, kako je to sažeo norveški teatrolog Aasbjørn Aarseth, djelu na razmeđi nacionalne satire, pučkog igrokaza-bajke i moraliteta.

No, ostaje nam moralitet, a Golovko je i tu ostao nedorečenim.