Gorgija je očarao Atenjane sjajnom pripovjetkom, i oni pošalju mornaricu put Sicilije.

Gorgija se u kasnijim godinama svoga života odrekao filozofije i posvetio isključivo retorici.

U toj odsutnosti kasnijeg kartezijanskog motiva (cogito ergo sum), Gorgija je rekao: " Ne postoji ništa ".

Taj je moment do krajnjih granica izoštrio sofist Gorgija (Γοργίας, oko 480. pr.

GORGIJA: " Govorima. " (449 d)

Zar govorima kojim bolesnicima kazuju što da rade da bi ozdravili? " (449 e) Takav je onda slučaj i sa svim ostalim vještinama, Gorgija.

Prema hrvatskoj istrazi oko saobraćajke, touareg upravljan od Gorgija Gorgevskog, nekoliko sekunda prije nesreće pretjecao je kamion sa prikolicom italijanskih tablica BG 28680, firme " Bosini ", na čijem je volanu sjedio srbin Kuzmanović.

U tužiteljstvu još uvijek nemaju donjetu odluku dali će biti pokrenuta optužba protiv vozača touarega, Gorgija Gorgevskog.

Gorgija istina riječi nastaju iz našeg iskustva, odnose se na naše iskustvo.

Osim toga - treba u svezi ovog sto je navedeno o ne-postojanju nicega, prije svega vidjeti na djelu skilled retoriku, koja ima za naum dokazati bilo koju propoziciju, osobito kroz antitezu/sukobljavanje dva suprotna misljenja, za koju Gorgija vjeruje da moze daleko vise pridonijeti spoznaji.

Gorgija nikada riječima ne možemo opisati istinu (riječ ćevap, gladnom čovjeku, on je još uvijek gladan).

Iako je Gorgija dijalog klasičnog preispitivanja, ovdje Platon ističe svoju poziciju koja se reflektira kroz Sokratovo verbalno sukobljavanje sa sofistima koje predstavlja kroz Gorgiju, Kalikla i Polusa.

Gorgija je jedan od najvažnijih Platonovih dijaloga kojeg bismo mogli svrstati u prijelazno razdoblje njegova opusa.

Na početku samog dijaloga Sokrat i Herefont dolaze Kaliklu nakon svečanosti na kojoj je glavni predavač bio Gorgija.

Da mišljeno ne postoji, Gorgija dokazuje ovako: ako mišljeno postoji, onda postoji sve što je mišljeno, bilo kako ga tkogod zamislio, a to je besmisleno.

Dakle, zaključuje Gorgija, mišljeno ne postoji.

GORGIJA: To su, moj Sokrate, najveće i najbolje od svih ljudskih stvari. (451 d)

Dakle, Gorgija vrlo dobro razlikuje svijet koji percipiramo osjetilima (kao Empedoklov ucenik, oslanja se na perceptualne ' otvore ' - ' pores ' koji nam omogucuju percipirati ono sto materijali objekti emitiraju... osim toga Gorgija slijedi Anaksagorin materijalizam na neki nacin, jer kaze da je sunce ' red-hot stone ' a ne Apolon koji kocijom prelazi preko neba, jer kaze: ' man flying or chariot racing in the sea, ' Scylla and Chimaera and many other nonexistant things are considerd only in mind ' - kao sto iz preostalih dijela (Epitaphios, Helen, Palamedes) sasvim jasno mozemo vidjeti da ne negira postojanje svijeta izvan nas - nego govor o esenciji stvar: kao vjecane ili generirane, kao jedno ili mnostvo, je kontradiktorno u sebi i o tome je besmisleno govoriti, kao o nekom ' znanju ', o tome mozemo govoriti jedino kao o doxi - misljenju, svaka doxa je subjektivna.

Sokrat i Gorgija raspravljaju o tome što je govorništvo.

Gorgija je sofist koji je došao u Atenu oko 427. g. pr.

Iz tog se vidi da je Gorgija svjestan činjenice koliku moć retorika može imati.

Gorgija smatra retoriku najvažnijom od svih vještina, što i dokazuje njegova tvrdnja da retorika obuhvaća u sebi sve ostale niže vještine i da nad njima vlada (456 b).

Sve tri ove tvrdnje Gorgija objašnjava vrlo originalno izvedenim, formalno logički besprijekornim argumentima.

Ne pristajemo na zveckanje sankcijama, domišljato je izjavio Ivica Račan, komentirajući u povodu Bobetka ponašanje međunarodne zajednice prema Hrvatskoj. Korištenje pravnih sredstava da bi se neprihvatljivi dijelovi optužnice pobili nikako ne znači da naša zemlja odustaje od obaveza koje je preuzela pred međunarodnom zajednicom. Premijeru bi na sofizmima mogao pozavidjeti i Gorgija.

Protagora i Gorgija se slažu da, iako nema istine« metafizički »utemeljene, ipak time nije nestala sama mudrost.

Slično Protagorinom stavu da se o svakoj stvari može govoriti na dva različita načina, Gorgija smatra da je glavna karakteristika govornika da svaku stvar može hvaliti i kuditi.

Kalikle, grčki filozof i kasni sofist, lik iz Platonova dijaloga Gorgija, širio je skrajnje diskutabilni nauk.

Dalje raspravljajući o svrsi govorničkog umijeća, Gorgija jasno ističe svoj stav da retorika služi pridobivanju naklonosti mase i da je govornik, razumije se, sposoban da govori pred svima o svemu i on može gomilu ljudi lakše i bolje uvjeriti nego bilo tko drugi o svemu što ga je volja (457 ab).

Ali usprkos svemu, Gorgija je svjestan da se retorika ne smije zloupotrebljavati, Retorikom se, naprotiv, mora služiti pošteno kao bilo kojim drugim oružjem i da se učitelja retorike ne smije okriviti ako njegovi spretni učenici svoju retoričku počinju zloupotrebljavati, Prema tome, bilo bi opravdano mrziti, izbaciti iz grada i ubiti samo onoga koji retoriku zloupotrebljava, a ne njegova učitelja (457 bc).

Učitelji su mu bili Prodik i Gorgija, a družio se i sa Sokratom.