S druge strane, izgleda da dobra uhranjenost i hiperkolesterolemija u dijaliziranih bolesnika mogu imati zaštitni učinak.

Hiperkolesterolemija ili povećanje količine kolesterola u krvi iznad 5,2 mmol/l faktor je koji znatno povećava sklonost infarktu jer se masnoća taloži u koronarnim arterijama, izaziva aterosklerozu žila, sužava ih i uzrokuje prije opisane posljedice.

U toj anketi jedna od najviše spominjanih bila je hiperkolesterolemija, odnosno povišeni kolesterol u krvi.

A ona je - za veliku većinu ljudi hiperkolesterolemija ne nosi povećanu šansu bolesti i smrti i postupci koji smanjuju kolesterol u krvi beskorisni su i nepotrebni.

Hiperkolesterolemija smanjuje vazodilataciju krvih žila kavernoznog tijela nakon djelovanja acetilkolina, adenozina i bradikinina, te smanjenom produkcijom dušičnog oksida, a dovodi i do ateroskleroze što pokazuju istraživanja na zečevima.

Obiteljska hiperkolesterolemija bolest je koja se nasljeđuje autosomno-dominantno a osnova svega su izrazito povišene vrijednosti LDL kolesterola.

Služba školske medicine radi i probire za čitavu populaciju (rast i razvoj, vid, vid na boje, anemija, krvni tlak, proteinurija, skolioza, sluh, gušavost, spolni razvoj, ponašanje, rizične navike i mentalno zdravlje) te za učenike/studente s rizikom (hiperkolesterolemija, sluh, psihoaktivne droge, spolna aktivnost).

Pošto je svaka studija utemeljena na statistici, a statistike su često varljive, autor je odmah pozvao i na oprez pri interpretaciji nalaza, naglašavajući da 100 grama čokolade ipak ima oko 500 kalorija, što samo po sebi dovodi do osnaživanja drugih rizičnih faktora kao što su pretilost, dijabetes, hiperkolesterolemija itd.

Blaga hiperkolesterolemija se može prevenirati pravilnom prehranom.

Problem nastaje kada ga u našem organizmu ima previše (hiperkolesterolemija) zbog povećanog unosa kolesterola i zasićenih masnih kiselina.

Povišena razina kolesterola u krvi (hiperkolesterolemija) kod većine je ljudi uglavnom uzrokovana prirođenim (nasljednim) pogreškama metabolizma masti, pa tada govorimo o obiteljskoj sklonosti.

Kod ostalih je hiperkolesterolemija obično popratna pojava neke druge bolesti (debljina/pretilost, šećerna bolest, poremećaji jetara, štitnjače, bubrega itd.), ili je posljedica uzimanja nekih lijekova (oralni kontraceptivi, glukokortikoidi i sl.), ili pak posljedica nepravilne prehrane (prekomjeran unos crvenog mesa, pržene hrane, mlijeka i mliječnih prerađevina, alkohola itd.).

Većina liječnika pacijentima u kojih je utvrđena hiperkolesterolemija napismeno daje savjete o prehrani kojih se trebaju pridržavati tijekom provođenja dijete.

Obiteljska hiperkolesterolemija važnost rane dijagnoze i liječenja

Neka istraživanja pokazala su da je hiperkolesterolemija u starijoj dobi čak zaštitni čimbenik vezan uz produženje života.

Povećane razine masnoća u krvi, hiperkolesterolemija, hipertrigliceridemija ili kombinirana hiperlipidemija, dovode do gomilanja suvišnih masti na stijenkama krvnih žila i posljedično do nastanka ateroskleroze.

Hiperkolesterolemija (povišen kolesterol u krvi, iznad 5 mmol/L) je jedan od faktora rizika za nastanak mnogih bolesti, od kojih su najznačajnije bolesti srca i krvnih žila, a koje su ubojica broj 1 na svijetu, sa 52 % smrtnosti (za usporedbu, na godinu duplo manje ljudi umre od tumora nego od krvnožilnih bolesti).

Mogući su uzroci hipertenzija i hiperkolesterolemija koje uzrokuju ozljedu arterija koje dovode krv u penis.

Uslijed povećanja razine slobodnih masnih kiselina u krvi, nastupa hiperkolesterolemija, a time je ubrzan proces arterio skleroze.

Dok je postupak dizajniran da se otkrije rijetka verzija bolesti pod nazivom obiteljska hiperkolesterolemija (OHK) koja često ubija djecu prije puberteta, njime će se također utvrđivati blaži oblik koji se može nadzirati lijekovima i dijetom.

S obzirom na taj razmjer, povišena razina kolesterola (hiperkolesterolemija) dijeli se na blagu, umjerenu i tešku.

Dakle, lista kontraindikacija je vrlo duga, a lista predostrožnosti još duža: dob iznad 35 godina kod žena koje puše, nepravilna krvarenja, depresija, poremećaj metabolizma u obitelji, retencija tekućine (pogoršanje uz oralne kontraceptive), hiperkolesterolemija, hipertenzija, migrena, prisutni rizici koronarne bolesti u žena iznad 35 godina; pretilost, postpartalni period prvih 4 - 6 tjedana, produžena imobilizacija, trombofilija prirođena ili stečena.

Hiperkolesterolemija, hipertrigliceridemija ili oba stanja zajedno (dislipidemije tipa IIa, IIb i IV, kao i dislipidemije tipa III i V, premda je u kliničkim ispitivanjima lijek uzimalo samo nekoliko bolesnika s tim tipovima dislipidemije) u bolesnika koji ne reagiraju na dijetetske ili druge nefarmakološke terapijske mjere (npr. smanjenje tjelesne težine i pojačana fizička aktivnost), posebno ako ima dokaza o prisutnosti drugih čimbenika rizika

Ujedno je to obrok u kojem mogu uživati i osobe koje zbog stanovitih problema (hiperkolesterolemija i giht) ne smiju konzumirati ostale iznutrice.

Koristi se u liječenju hiperkolesterolemija i u prevenciji kardiovaskularne bolesti.

Najvažniji su: 1. Hiperkolesterolemija (hiperlipidemija); glavni je i uvijek prisutan čimbenik rizika, a to znači da razina ukupnoga kolesterola u krvi premašuje razinu od 6,19 mmol/L, ako ne postoje i drugi čimbenici rizika.

Rijetko postoji i naslijeđena hiperkolesterolemija, kada je, u teškim slučajevima, razina LDL-kolesterola u krvi 4 - 6 puta veća od normale, pa bolesnici umiru čak prije dvadesete godine života, najčešće od infarkta srca.

1. OBITELJSKA HIPERKOLESTEROLEMIJA nosi vrlo visok kardiovaskularni rizik neovisan o razini LDL-a te je već kod dijagnoze potrebna obrada i detekcija aterosklerotskih promjena na ciljnim organima.

Bolest se zove obiteljska hiperkolesterolemija, a uzrokovana je prirođenim nasljednim greškama metabolizma masti u organizmu.

U 30 % polaznika je izmjeren povišen krvi tlak, u 45 % hiperkolesterolemija, u 3,8 % hiperglikemija, a u 49,6 % prekomjerna tjelesna težina.