Jelena i Katarina učenike su upoznale s najvažnijim hrvatskim glagoljskim spomenicima kao što su Baščanska ploča, Grdoselski ulomak, Senjska ploča, Istarski razvod, Vinodolski zakonik, Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića, a potom su učenici upoznati s tipovima glagoljice, imenima pojedinih znakova i njihovoj brojčanoj vrijednosti.

Prema riječima predsjednika Uprave Ante Jerkovića, Atlantska plovidba je uspjela kupiti reprint bibliofilskog izdanja glagoljskog misala Hrvoja Vukčića Hrvatinića.

Matija Vojsalić (1472. - 1476.), praunuk Vojislava Hrvatinića, brata Hrvoja Vukčića Hrvatinića.

U ovom periodu od 1397. - 1402. Dubička župa koja se protezala Uni na jug između ušća Sane te planina Kozare i Prosare pripadala je Donjim Krajima Hrvoja Vukčića Hrvatinića.

Program povodom Svjetskog Dana knjige počeo je predavanjem akademkinje Anice Nazor na temu: Baština k nama i pričom o Suvenirima hrvatske baštine, razglednicama s fragmentima iluminiranih stranica Misala Hrvoja Vukčića Hrvatinića i motivima hrvatskih glagoljskih spomenika i rukopisa.

Genschera, Hrvoja Vukčića Hrvatinića i prilaz stadionu HNK Cibalije za promet će biti zatvoreno od 23. do 30. srpnja.

Jedna od najljepših i najvrjednijih, ručno pisanih hrvatskih knjiga je glasoviti Hrvojev misal, kojega je 1404. godine napisao pisar Butko za Hrvoja Vukčića Hrvatinića, bosanskoga vojvodu i splitskoga hercega.

Brač je u rukama Omišana, kojima ga 1240. oduzimaju Splićani; u XIV. st. priznaje vlast ugarsko - hrvatskoga kralja Ludovika I., zatim bosanskoga kralja Tvrtka I. i hercega Hrvoja Vukčića, uživajući pritom široku autonomiju.

Sa znanstvenicama Hertom Kunom i Nevenkom Gošić iz Sarajeva, Verom Jerković iz Novoga Sada, te s Biserkom Grabar iz Staroslavenskoga instituta radila je na faksimiliranome i kritičkome izdanju Hvalova rukopisa, kodeksa koji je krstjanin Hval 1404. godine napisao za vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića.

Taj grad je već bio unutar granice Hrvatske i bio je sagradjen od župana plivske župe Hrvoja Vukčića Hrvatinića godine 1404.

U narednim godinama sudbina Vrbaškoga grada veže se uz velikog vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića i njegove posjede.

Podsjetio je na neke događaje iz bogate povijesti Jajca koje se prvi put u pisanome dokumentu spominje 1396. uz ime vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića.

Od kraja 14. stoljeća, jača moć lokalnih velikaša (Pavlovića, Radivojevića, Hrvoja Vukčića Hrvatinića). [ 1 ] Kralj Sigismund traži godine 1431. od bosanskog kralja Tvrtka II. cijelo Zahumlje i Livno natrag, jer je " Humsku zemlju i druge župe posjedovao ban Hrvatskog Kraljevstva ". [ 8 ]

Dok su Split i Poljica bili pod vlašću hercega Hrvoja Vukčića Hrvatinića (1403. 1413.), nisu zabilježeni splitsko-poljički sukobi.

Eto neki ovih dana po prvi put odoše u dom Hrvoja Vukčića Hrvatinića, na mjesto obrane, ali i na mjesto stradanja Vrličana.

Grb korišten u to doba je modifikacija grba Hrvoja Vukčića Hrvatinića, hrvatskog bana i hercega splitskog iz 14. stoljeća.

O ostalim izlošcima Tikulin kaže da su stavljeni tu da bi se prikazala šira tradicija zadarskoga kraja pa je tu i misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića za kojeg se predpostavlja da ga je pisao Butko Zadranin koji je djelovao u samostanu Sv. Krševana u petnaestom stoljeću, a naravno da je na ovoj izložbi misal otovren na mjestu gdje se nalazi prikaz Sv. Jeronima u drvenom klabuku kako drži crkvu u rukama.

Tako su već 1465. oni osvojili Blagaj na Sani, nekoć grad hrvatskih velikaša Babonića i sjedište hercega Hrvoja Vukčića Hrvatinića.

Treba spomenuti i glagoljski misal koji je oko 1404. napisao za hercega splitskoga i vojvodu bosanskoga Hrvoja Vukčića Hrvatinića pisar Butko, a ilumi nirao nepoznati iluminator. [ 24 ] Pisar Butko potječe iz okolice Zadra i vjerojatno ga je pisao u kojem zadarskom skriptoriju, možda baš u samostanu sv. Krševana, gdje je bilo vrsnih skriptora i iluminatora latinskih knjiga.

Najkarakterističniji za našu kulturu viteške Europe je misal Hrvoja Vukčića-Hrvatinića, bosanskog vojvode i hercega splitskog.

U prvome razdoblju riječ je o rukopisima, o izdanjima dvaju vrlo značajnih glagoljskih liturgijskih kodeksa: o faksimilu u boji posve vjernu originalu i o kritičkome izdanju Misala splitskoga vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića, koji je nastao oko 1404. godine, najljepšega iluminiranoga kodeksa hrvatskoglagoljske liturgijske književnosti (Ljubljana, Mladinska knjiga; Graz, Akademische Druck-u.

Jajce, taj kraljevski grad, dugo je prisutan u povijesti BiH u raznim ulogama i statusima, još od vremena njegova utemeljitelja bana Hrvoja Vukčića Hrvatinića iz 14. Stoljeća, sve do današnjih dana.

Žigmund je htio poraziti moćnog Hrvoja Vukčića, proglasivši ga veleizdajnikom unatoč svim Hrvojevim naporima da dokaže odanost ugarskom dvoru te mu oduzima Split, otoke i Sanu.

U doba bosanske državne samostalnosti, Travnik je bio u posjedu moćnog vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića.

Njezin otac bio je nećak čuvenih velikaša Sandalja Hranića i Hrvoja Vukčića Hrvatinića.

To je znameniti Misal bosanskog vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića, pisan godine 1404. Knjigu je u luksuznom, vrlo vjernom (i skupom) pretisku objavio jedan austrijski izdavač.

Ime Jajca veže se za tvrđavu Campo di ovo (tvrđava jaje) u neposrednoj blizini Napulja, za koju se pretpostavlja da je imala utjecaj na Hrvoja Vukčića Hrvatinića koji je bio napuljski vazal.

Ladislav imenuje za namjesnika vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića

Crkva sv. Andrije nalazi se na križanju Ulice Dalmatinskog sabora i Ulice Hrvoja Vukčića.

Minijature, s prikazom poljodjelskih poslova kroz dvanaest mjeseci, u kalendaru glagoljskog misala vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića iz 1404. godine