Strucni odbor u sastavu Jasna Galjer, Ljiljana Kolesnik, Igor Spanjol, Slaven Tolj i Janka Vukmir odabrat ce izmedju prispjelih prijava cetiri (4) finalista koji ce se predstaviti na zajednickoj izlozbi u rujnu u Zagrebu.

Monografiju " Baranja se šareni " autorice Nadje Maglice predstavit će 3. ožujka u 12 sati u Etnografskom muzeju u Zagrebu ravnatelj Muzeja Damodar Frlan te Aleksandra Muraj i Jasna Galjer.

Snježana Pintarić otkrila je reljefe Ivana Picelja, Jasna Galjer redefinirala je plakat kao medij radovima Sergija Glumca za Zagrebački zbor.

Nakon uvida u radove i razgovora s finalistima, stručni odbor (Jasna Galjer, Ljiljana Kolešnik, Igor Španjol, Darko Šimičić, Janka Vukmir) je odlučio Nagradu Radoslav Putar dodijeliti Tanji Dabo za rad " Ćistoća ".

Svestranost Strajnićevih interesa potvrdila je i Jasna Galjer s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Jasna Galjer, docentica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pak ističe da su ekspresionisti imali specifičan odnos prema likovnoj kritici, a vrhunski pisci poput Šimića i Krleže smatrali su da je likovna kritika autonomna umjetnička djelatnost te su djelovali formativno na određene likovne autore, promovirajući ih i afirmirajući.

Osim voditeljice zbirke, katalog su predstavili i stručnjaci koji su radili na izložbi - Zvonko Maković, koji je obradio 19. i 20. stoljeće, Milan Pelc, koji se pozabavio građom 16., 17. i 18. stoljeća, Tonko Maroević, koji je obradio grafičke mape, i Jasna Galjer, koja je napravila izbor plakata.

Katalog izložbe ' Art déco i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata ' predstavit će: Miroslav Gašparović, ravnatelj MUO, voditelj i koautor projekta, autor dionice o slikarstvu Anđelka Galić, koautorica koncepcije projekta, urednica kataloga izložbe dr. sc. Jasna Galjer, koautorica koncepcije projekta, autorica sinopsisa izložbe i dionice o primijenjenoj umjetnosti i dizajnu dr. sc. Zvonko Maković, redoviti profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ranko Novak, dizajner kataloga, profesor na Odsjeku za oblikovanje Akademije za likovne umjetnosti u Ljubljani

U organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, natječaj su prosuđivali Marcel Bačić, Josip Bratulić, Tonko Maroević, Mikica Maštrović, Luka Gusić, Jasna Galjer i Danijel Srdarev, a odabrali su ove naslove:

Jasna Galjer je pokazala kako se može napisati knjiga koja će se sa zanimanjem čitati u Bruxellesu, Parizu i Zagrebu. ' iz recenzije dr. Tvrtka Jakovine)

Na 270 starnica predstavljeno je više od 600 izložaka i osam autorskih tekstova (Viktor Žmegač, o art décou u povijesnom kontekstu; Jasna Galjer, o primijenjenoj umjetnosti i dizajnu; Djurdja Bartlett, o modi i stilu življenja; Aleksander Laslo, o arhitekturi i urbanizmu; Irena Kraševac, o skulpturi; Miroslav Gašparović, o slikarstvu; Ana Lederer, o kazalištu; Marija Tonković, o fotografiji i filmu).

Nedovršenost materijala, grubost varova i korodirane površine daju kolorizmu hrđe osobitu vrstu plemenitosti, a spajanjem tankih ploča i šipki nastaju oblici snažnoga asocijativnog naboja koji funkcioniraju kao tvar vraćena u pamćenje gdje postaje jedan od mogućih odgovora determiniranom kaosu oko nas... " Jasna Galjer diplomirala povijest umetnosti i komparativnu književnost, doktorirala na temi povijesti likovne kritike u Hrvatskoj.

Prijave se primaju od 06. - 13. rujna 2002. Poziv na sudjelovanje na 37. Zagrebačkom salonu, organizacijski odbor 37. Zagrebačkog salona u sastavu: Sanja Bachrach Krištofić - predsjednica, Petar Barišić, Mario Beusan, Damir Fabijanić, Jasna Galjer, Branka Hlevnjak, Radovan Ivančević, Ariana Kralj, Damir Novoselec, Dora Pezić Mijatović, Luka Mjeda, Vinko Penezić, Krešimir Rogina, Tonči Vladislavić, Radovan Vuković a. situacija 1. dizajn: produkt dizajn, dizajn vizualnih komunikacija 2. primijenjena umjetnost: arhitektura, fotografija, kazalište, video i film, keramika, porculan, staklo, primijenjeno kiparstvo i slikarstvo, arhitektonsko-urbanističke makete, igračke i lutke, odijevanje, nakit od plemenitih kovina, restauratorska i oblikovno fonička djela, tekstil, vrtna i pejzažna arhitektura, studijska koncepcija, ilustracija, karikatura i animirani film, strip, multimedija. b. prijedlog prijedlog je interdisciplinaran i otvoren za sve vrste djelovanja i intervencije koje promišljaju javni aspekt života. propozicije 1. pravo sudjelovanja imaju svi autori i autorske grupe s područja republike hrvatske kao i oni koji su svojim radom, stručnim obrazovanjem ili porijeklom vezani uz hrvatsku. na natječaju ne mogu sudjelovati, članovi organizacijskog odbora zagrebačkog salona, članovi žirija, članovi obitelji i bliski suradnici članova žirija, te tajnik natječaja. ti članovi mogu sudjelovati van konkurencije. 2. zainteresirani autori mogu se natjecati s najviše tri rada u svakoj kategoriji, nastala u razdoblju od 2000. do 2002. godine. radovi moraju biti realizirani ili završeni projekti. mentorski radovi nastali tijekom studija se ne prijavljuju. 3. radovi se prijavljuju na posebnoj prijavnici 37. zagrebačkog salona uz odgovarajuću dokumentaciju: grafičku, fotodokumentaciju (fotografije veličine min. 18 x 24 cm), isti rad na cd-romu (u formatima TIFF), vhs video kazete, internet adrese. prijavnicu je moguće fotokopirati. 4. sve prijavljene radove pregledat će i odabrati za izlaganje ocjenjivački sud u sastavu: Ivan Doroghy, predsjednik žirija, Mario Beusan, Branka Hlevnjak, Radovan Ivančević, Krešimir Rogina ocjenjivački sud imenovan je od organizacijskog odbora 37. zagrebačkog salona. 5. u toku selekcijskog postupka ocjenjivački sud može zatražiti originalne radove na uvid. 6. prijava za sudjelovanje na Zagrebačkom Salonu nakon završenog žiriranja je neopoziva. 7. odabrani autori plaćaju participaciju u iznosu od 150 kn za troškove realizacije izložbe i kataloga. svaki izlagač ima pravo na jedan primjerak kataloga s popustom od 20 %. 8. grafička, foto i druga dokumentacija te podaci o autoru i radu iz prijavnice koristit će se za izradu kataloga. organizacijski odbor salona zadržava pravo na fotokopiranje svih prijavljenih djela, objavljivanje tih fotografija u katalogu salona te pravo na njihovo korištenje u propagandne i dokumentacijske svrhe bez posebne naknade autorima. nagrade 9. ocjenjivački sud dodjeljuje nagrade 37. zagrebačkog salona: - veliku nagradu: 20.000,00 kn - dvije jednakovrijedne nagrade za dizajn (produkt dizajn i dizajn vizualnih komunikacija): 10.000,00 kn - dvije jednakovrijedne nagrade za primijenjenu umjetnost: 5.000,00 - nagrada za prijedlog organizacijski odbor obvezuje se isplatiti nagrade u roku od tri mjeseca po završetku zagrebačkog salona. 10. dobitnik velike nagrade dobiva mogućnosti samostalne izložbe na sljedećem zagrebačkom salonu. 11. ocjenjivački sud aica-e dodijelit će svoju nagradu. rokovi 12. prijave uz odgovarajuću dokumentaciju: grafičku, fotodokumentaciju (fotografije veličine min. 18 x24 cm), vhs video kazete, cd romove (radovi snimljeni na cd u formatima TIFF,), internet adrese. prijavnicu je moguće fotokopirati. prijave se primaju od 06. - 13. 09. 2002. na adresi: ulupuh, vlaška 72, 10 000 zagreb. prijave se mogu predati osobno ili poštom. 13. o ishodu selekcijskog postupka autori će biti pismeno obaviješteni. 14. odabrani autori originalne radove predaju 15. i 16. 10. 2002. u umjetničkom paviljonu od 11 - 19 sati 15. odbijeni autori mogu svoje prijavnice i dokumentaciju preuzeti u roku od pet dana nakon pismene obavijesti. 16. 37. zagrebački salon bit će otvoren od 24.10. 16.11.2002. 17. po završetku izložbe autori mogu svoje radove preuzeti 18. i 19. 11. 2002. od 11 - 19 sati Sve dodatne informacije i prijavnice mogu se dobiti u: ULUPUH-u, Vlaška 72, 10 000 Zagreb, tel/fax: 01 45 525 95, e-mail: [email protected]

Nakon prošlogodišnjeg napetog natjecanja i uspješno održanih izložbi finalista i kasnije samostalne izložbe dobitnice Nagrade Radoslav Putar 2002, Tanje Dabo, te njezinog 6 - tjednog boravka u Kaliforniji i New Yorku, u travnju ove godine bio je raspisan natječaj za Nagradu Radoslav Putar 2003. Na sastanku održanom 16. svibnja stručni odbor Nagrade izabrao je finaliste - 4 umjetnika/ce, koji će se ove godine natjecati za 6 - tjedni boravak u New Yorku i samostalnu izložbu u projeće 2004. Stručni odbor Nagrade Radoslav Putar, sastavljen je od eminentnih profesionalnih djelatnike iz područja likovnih umjetnosti: Tanja Dabo,: dobitnica Nagrade Radoslav Putar 2002; Dr. Jasna Galjer,: Filozofski fakultet, Zagreb Dr. Ljiljana Kolešnik,: Institut za povijest umjetnosti, Zagreb Igor Španjol,: Moderna galerija, Ljubljana Janka Vukmir,: Institut za suvremenu umjetnost, Zagreb i prema njihovom izboru FINALISTI 2003 su: ŽELJKA GRADSKI GALIĆ ANA KADOIĆ DANIJEL MILĆIĆ NIKA RADIĆ ŽELJKA GRADSKI GALIĆ (1975.) Po obrazovanju kiparica, Željka Gradski Galić se u razdoblju od 1997 - ` 99. većinom bavi instalacijama izvedenima od prirodnih materijala i u prirodi.

Bez obzira kojim prolazom krenuli, svaki put završavamo pred jednim od četiri monitora na kojima vidimo po jednu žensku ili mušku osobu. »(Jasna Galjer, iz predgovora) Izložba ostaje otvorena do 24.4.2004. radnim danom od 10.00 13.00 i 17.00 19.00. Izložbu je omogućila INA, Industrija nafte d. d.

Predstavljajući knjigu, koja na osebujan način govori o nimalo uobičajenoj skupini, dr. Jasna Galjer, mr. Leonida Kovač i mr. Snježana Pintarić su, zapravo, govorile o jednom kratkom, ali vrlo intrigantnom likovnom stanju u sada već podaljoj povijesti hrvatske umjetnosti.

Temeljem izbora djela iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt te privatnih zbirki izložbu je koncipirala dr. Jasna Galjer.

Jasna Galjer, docentica na Odsjeku za povijest umjetnosti na Filozoskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smatra da antički popis čuda i ovaj novi međusobno nemaju ama baš nikakve veze.

Dr. Jasna Galjer već se ranije u svojim znanstvenim radovima bavila fenomenom svjetske izložbe i prva u našoj sredini tumačila sva slojevita značenja ovih ' idealiziranih slika svijeta ' ukazujući ujedno na mijene koje su svjetske izložbe tijekom proteklih 150 godina zahvaćale u svim aspektima.

Za slikarstvo i skulpturu zadužen je Zvonko Maković, ujedno i koordinator cijelog projekta, likovnu kritiku obradila je Ljiljana Kolešnik, arhitekturu i urbanizam Darja Radović-Mahečić, a dizajn Jasna Galjer.

Arsovski je dizajnirao i časopis Pop ekspres Arsovski je bio potpuno drukčiji od svih ostalih dizajnera u bivšoj zemlji, nastavlja Jasna Galjer. Radio je vrlo karakteristične naslovnice pjesničkih zbirki Zvonimira Mrkonjića: u jednoj je tekst plasirao na lijevu stranu što je bilo potpuno nekonvencionalno, neočekivano i kosilo se sa svim teorijama percepcije.

' Dr. Jasna Galjer uzela je kao važan i mnogoznačan pretekst izložbeni paviljon Jugoslavije na Expou u Bruxellesu 1958., ali je kroz taj motiv prikazala ne samo autora (Vjenceslava Richtera), ne samo sredinu (socijalističku Jugoslaviju), nego Europu i svijet, nevjerojatnom širinom i znanjem razlažući odnose umjetnosti, kulture i društva.

Knjigu su predstavile Jasna Galjer, Leonida Kovač, Snježana Pintarić i Arijana Kralj, podsjećajući na izmaknutost mogućnosti definiranja Gorgone.

Njegov je rad spoj funkcionalnosti i jednostavnosti i nije jednoznačan, jer poništava granice između arhitekture, umjetnosti i dizajna ", istaknula je na otvorenju Jasna Galjer, povjesničarka umjetnosti i autorica izložbene koncepcije.

JASNA GALJER, profesorica na katedri suvremene umjetnosti: DA

Uz nju će na promociji govoriti i mr. sc. Krunoslav Kamenov i dr. sc. Jasna Galjer.

S pomoću tih tekstova pratimo kroniku jednog fotografskog zalaganja, pokazujući nekoliko konstanti autorskog opusa, na razini tema i sadržaja te autorskog pristupa, ustvrdila je u tekstu izložbe povjesničarka umjetnosti Jasna Galjer.

Dr. Jasna Galjer je povjesničarka umjetnosti, dizajna i arhitekture i profesorica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Zaštitni znak Teatra TD u Zagrebu djelo je Mihajla Arsovskog Njegovi plakati i likovne opreme knjiga iznimno su kvalitetni i Arsovski se kao dizajner ne može ni s kim uspoređivati, kaže Jasna Galjer, autorica teksta u monografiji. Opisuju ga kao samoukog umjetnika što se navodi i u katalogu 7. izložbe jugoslavenske grafike 1972. godine kada je dobio i nagradu za svoj rad.

Podsjećamo sve one koji još nisu poslali tekstove svojih izlaganja za Zbornik radova 2. kongresa hrvatskih muzealaca da to učine zaključno do 15. ožujka 2013. Na poslovima pripreme Zbornika radi redakcija u sastavu: prof. dr. sc. Jasna Galjer, urednica; mr. sc. Dubravka Osrečki Jakelić, Dora Bošković, prof. i Silvija Brkić Midžić, prof. Uz tekst možete priložiti najviše 10 ilustracija, prema uputama u privitku.