Isus se priznaje« poslanim izgubljenim ovcama Izraelove kuće »(Mt 15,24; 10,6; 9,36; usp.

To je Knjiga Izraelove utjehe koja se obraća narodu u ropstvu, udaljen od Jeruzalema i Hrama.

Oni predstavljaju Izraelove siromahe, siromahe uopće: prvu Božju ljubav« (nav. dj. str. 84).

Usre? i ga odje? om ukrasnom, obu? e ga u odoru slave. 8 Odjenu ga di? nim savršenstvom i opremi bogatom odje? om: ga? ama, haljom i ople? kom. 9 Obloži ga mogranjem i brojnim zvon? i? ima zlatnim uokolo, da zveckaju pri kora? anju njegovu, da im se u Svetištu? uje zvon na opomenu sinovima naroda njegova. 10 I svetu odje? u od zlata, grimiznu, svu izvezenu; ople? ak suda? ki, Urim i Tumim, od upletena purpura, djelo vješta rukotvorca; 11 drago kamenje, urezano kao pe? atnjaci u zlatnu okovu, djelo draguljara, kao opomenu s natpisom urezanim, prema broju plemena Izraelovih. 12 I krunu zlatnu na kapi, ukrašenu pe? atom posvete, ures vrhunski, djelo veli? anstveno, ukrase, o? ima u nasladu. 13 Nitko nikad sli? nih nije vidio, i nikada ih nije tu? inac obla? io, nego samo sinovi njegovi i odvjeci njegovi zauvijek. 14 Njegove žrtve potpuno se spaljuju, trajno, dvaput svakog dana. 15 Njemu Mojsije dade sve? eni? ku vlast i svetim ga uljem pomaza, i to mu bijaše vje? ni Savez i potomstvu njegovu sve dok nebesa traju, da mu služi i bude sve? enikom i da blagoslivlja narod u ime Gospodnje. 16 Izabra ga izme? u svih živih da mu prinosi žrtvu i tamjan, da mu pali miris ugodni za spomen i da o? iš? a sinove Izraelove. 17 Još mu svoje zapovijedi dade i povjeri mu odredbe Zakona da pou? i Jakova naredbama njegovim, da prosvijetli Izraela njegovim Zakonom. 18 Ali se na njega razgnjeviše neprijatelji i pozavidješe mu u pustinji, ljudi Datanovi i Abiramovi, Korah i njegovi u mržnji i gnjevu. 19 I vidje Gospod i rasrdi se i uništi ih žarom svoje srdžbe.

Dok je vodio sinove Izraelove kroz pustinju, stalno im je prijetila opasnost da budu istrijebljeni zbog svojeg gunđanja i buntovništva.

Budući da su se stanovnici koji su ostali u Judeji u međuvremenu miješali sa strancima, Ezrina reforma traži prekid brakova sa strancima (Ezr 9 - 10), da bi se ti stanovnici reformirali u duhu negdašnje Izraelove tradicije i religiozne svijesti, koje su sačuvali povratnici iz Babilona.

Gospodin je Mojsiju dao posebne upute za sinove Izraelove o tome što trebaju učiniti da bi sačuvali sebe i svoje obitelji od strašnog zla koje će pustiti na Egipćane.

Mnogo puta i na različite načine Gospodin je ponudio ljudima svoj savez s Abrahamom, i poučavao ih po prorocima da iščekuju spasenje6. On je pratio svoj narod sve do tamnog časa progonstva i dugog mesijanskog iščekivanja, u kojem je Riječ postala središte Izraelove vjere.

Isti onaj Krist koji je sinove Izraelove napojio Meripskim vodama. (Br 20,9) Voda od koje dolazi život i koja nas čisti.

Mnoge će sinove Izraelove obratiti Gospodinu, Bogu njihovu. "

Ja? u s tobom, moje je srce kao tvoje srce. " 8 Jonatan mu re? e: " Evo, prije? i? emo k tim ljudima i pokazat? emo im se. 11 Kad su se obojica pokazala filistejskoj straži, rekoše Filistejci: " Gle, Hebreji su po? eli izlaziti iz rupa u koje su se skrili. " 12 I stražari doviknuše Jonatanu i njegovu štitonoši: " Uspnite se k nama da vas nešto nau? imo " A Jonatan re? e svome štitonoši: " Penji se za mnom, jer ih je Jahve predao u ruke Izraelove. " 13 Jonatan se po? e penjati pomažu? i se rukama i nogama, a za njim njegov štitonoša.

Doduše starija od Izraelove mudrosti je egipatska i mezopotamska.

Tada? e vas on izbaviti iz ruke Filistejaca. " 4 Sinovi Izraelovi ukloniše nato baale i aštarte i služahu jedinome Jahvi. 5 Samuel tada zapovjedi: " Skupite sve sinove Izraelove u Mispu da se pomolim Jahvi za vas. " 6 Oni se dakle skupiše u Mispi; ondje su grabili vodu i izlijevali je pred Jahvom.

Svi Jabešani poru? iše Nahašu: " Sklopi savez s nama pa? emo ti se pokoriti. " 2 Ali im Amonac Nahaš odgovori: " Ovako? u sklopiti savez s vama: svakome? u od vas iskopati desno oko, i tako? u u? initi sramotu svemu Izraelu. " 3 A jabeške mu starješine rekoše: " Ostavi nam sedam dana da pošaljemo glasnike u sve krajeve Izraelove, pa ako se ne na? e nitko da nas izbavi, predat? emo se tebi. " 4 I do? oše poslanici u Šaulovu Gibeu te izložiše sve narodu da? uje.

Tada sav narod zaplaka iza glasa. 5 A gle, Šaul je upravo išao za govedima iz polja pa upita: " Što je ljudima te pla? u? " I pripovjediše mu što su rekli Jabešani. 6 Kad je Šaul? uo te rije? i, duh Jahvin si? e na njega i silan gnjev uskipje u njemu. 7 I uze on dva vola, isije? e ih i komade razasla po poslanicima u sve krajeve Izraelove i poru? i: " Tko ne po? e za Šaulom, ovako? e biti s njegovim govedima. " I strah Božji obuze ljude te po? oše kao jedan? ovjek. 8 Šaul ih izbroji u Bezeku: i bijaše sinova Izraelovih tri stotine tisu? a, a Judinih ljudi trideset tisu? a. 9 Zatim re? e poslanicima koji bijahu došli: " Ovako recite Jabešanima u Gileadu: sutra, kad sunce pripe? e, sti? i? e vam pomo?. " Kad su se poslanici vratili, javiše sve to Jabešanima i oni se obradovaše. 10 I poru? iše Nahašu: " Sutra? emo iza? i k vama, pa u? inite s nama što vam bude drago. " 11 Sutradan Šaul razdijeli narod u tri? ete, koje provališe u tabor o jutarnjoj straži i tukoše Amonce do najve? e dnevne žege; a što preživje, rasprša se da ni dvojica ne ostaše zajedno.

Njegova knjižica od samo tri poglavlja može se smatrati sažetkom Izraelove proročke poruke.

Učinimo li to, takav če se prolog prvo otkriti kao didaktička naracija kakva uvodi u soteriološke tekstove koji hvale i slave Autora svete povijesti Izraelove.

Ovo koncentrično kretanje omogučuje definirati pitanje što ga postavlja naracija o stvaranju što ju nadahnjuječ Je li to vjerovanje u izabranje i otkupljenje što ga implicira teologija tradicija ili vjera u JHVH kao Stvoriteljač Drugim riječima, koja je, u cjelini uzevši, uloga teme stvaranja u kontekstu Izraelove vjereč Iako je pitanje teološko, odgovor se može tražiti jedino egzegezom teksta egzegeza je jedina kadra iščitati tematske poveznice.

I evo imena kojim će ga nazivati: »Jahve, Pravda naša.« Zato, evo dolaze dani riječ je Gospodnja kad se više neće govoriti: »Živoga mi Gospodina koji sinove Izraelove izvede iz zemlje egipatske«, nego: »Živoga mi Gospodina koji potomstvo doma Izraelova izvede i dovede iz zemlje sjeverne i iz svih zemalja kamo ih bijaše prognao, tako da obitavaju u zemlji svojoj«

Razvitak pojma bogoštovlja tijekom Izraelove povijesti ima svoje najsjajnije zastupnike u prorocima koji, ponukani autentičnošću te suočeni s formalizmom koji je život naroda činio sterilnim, uviđaju kako je nužno prijeći sa žrtvovanja stvari na prinošenje srca, na istinsku vjernost savezu po poslušnosti Gospodnjoj riječi.

Izbavljenje o izlasku na svaki se način aktualizira u svakogodišnjim Pashama; taj se duboki smisao blagdana snažnije osjeća na važnim prekretnicama Izraelove povijesti: na Sinaju i o ulasku u Kanaan u vrijeme Ezekijinih reformi oko 716. te Jošijinih reformi oko 622. g. u vrijeme obnove do koje dolazi poslije babilonskoga progonstva 515.

VI, 21.22.). Još na mnogim mjestima Sv. Pismo govori kako su djevojke i žene Izraelove plesale da se zabave.

Ovako govori Gospodin Bog: »Evo, povući ću sinove Izraelove iz naroda u koje dođoše, skupit ću ih odasvud i odvesti ih u zemlju njihovu.

Tako on postaje izravno povezan s formulacijom Izraelove vjere u kojoj je glavni sadržaj Jahve koji je narod izbavio iz Egipta (usp.

Gospodin mu odvrati: »Pođi, jer on mi je otuđe izabrano da ponese ime moje pred narode i kraljeve i sinove Izraelove.

U one dane: Salomon sazva u Jeruzalem sve starješine Izraelove, sve knezove plemenske i glavare obitelji, da se prenese Kovčeg saveza Gospodnjeg iz grada, Davidova grada, to jest sa Siona.

I kad su došle Izraelove starješine, svećenici ponesoše Kovčeg.

Apostol Pavao bio je ' izabrano sredstvo da donese Evanđelje i pred pogane i kraljeve, i sinove Izraelove ' (Dj 9:15).

On će vam biti zamka i kamen spoticanja i stijena posrtanja za obje kuće Izraelove, zamka i mreža svim Jeruzalemcima.

S toga dakle razloga zamolih vidjeti vas i obratiti vam se jer zbog nade Izraelove nosim ove verige.«