Većina ljudi izbjegava crveno meso, ali ono sadrži jednostruko nezasićene masti koje se nalaze i u maslinovom ulju.

Ispravan izbor povoljnih masnoća u prehrani čovjeka predstavljaju one masnoće koje sadrže jednostruko i višestruko nezasićene masne kiseline u prirodnom cis-obliku, a to su: jednostruko nezasićene masne kiseline (omega-9) u cis-obliku, koje se danas nalaze na našem tržištu jedino u djevičanskom maslinovom ulju (hladno prešanom i nerafiniranom); nažalost, takva ulja su po cijeni običnom čovjeku nedostupna; u ostale povoljne jednostruko zasićene masne kiseline u cis-obliku spadaju masnoće u maslacu od kikirikija, u maslinama, avokadu, kikirikiju, pinjolama i sezamovom sjemenu; dvostruko nezasićene masne kiseline (omega-6) u cis-obliku, koje se danas nalaze na našem tržištu u hladno prešanim biljnim uljima od uljane repice i suncokreta, koja nisu podvrgnuta visokim temperaturama u tijeku prerade, i to po pristupačnim i uobičajenim cijenama za ulja; nešto malo gamalinolenske masne kiseline ima u zobenoj kaši (cijelo zrno); višestruko nezasićene masne kiseline (omega-3) u cis-obliku, kao što su EPA i DHA, koje nalazimo u ribama (prvenstveno u sardelama, skušama, lososu) i ostalim plodovima mora te u ribljem ulju.

Srećom, otkrili su i da jednostruko nezasićene masne kiseline, posebice esencijalne masne kiseline omega-3, imaju pozitivno djelovanje na imunološki sustav i potiču bolju osjetljivost na inzulin, koja opada zbog povećanog udjela masnih tkiva u organizmu.

Približno ih se 1/3 nalazi u obliku oleinske kiseline, zdrave jednostruko nezasićene masnoće koja se nalazi i u maslinovom ulju.

Austrijanci su izvijestili da su se kod miševa oboljelih od dijabetesa koji su bili na vrlo masnoj prehrani pod brojem 1 (zasićene i jednostruko nezasićene masne kiseline) u usporedbi s miševima na nemasnoj prepokazala dva negativna učinka.

Jednostruko nezasićene masne kiseline imaju sam jednu dvostruku vezu u ugljikovom lancu.

Maslinovo ulje sadrži jednostruko nezasićene masne kiseline koje povoljno djeluju na snižavanje LDL, nemaju učinak na HDL i trigliceride za razliku od prehrane bogate ugljikohidratima.

Poželjno je da u odabiru prevladavaju dobre, jednostruko nezasićene i omega-3 masne kiseline kakve nalazimo u masnoj ribi, maslinama i maslinovom ulju, orašastom voću, sjemenkama, avokadu.

Masti koje ulaze u satav ove namirnice predstavljaju zasićene masne kiseline i postoji veliki dio njih koje su jednostruko nezasićene masne kiseline.

Nezasićene masti nadalje mogu biti jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene.

Jednostruko nezasićene masnoće (nalaze se u orašastim plodovima, sjemenkama i sl.) imaju najnižu razinu masnih kiselina i molekule su najbolji od tri masti, odnosno poli-zasićenih masti, zasićenih masti i mono-nezasićenih masti.

Tri su osnovne vrste masnoća: zasićene, jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene.

Dobre su jednostruko nezasićene masne kiseline u svakom obliku.

Najveći dio masnih kiselina čine jednostruko nezasićene i to oko 60 posto, zatim višestruko nezasićene oko 30 posto te oko 10 posto zasićenih masnih kiselina.

Jednostruko nezasićene masne kiseline kojima obiluje maslinovo i sezamovo ulje, kao i višestruko nezasićene masne kiseline poput omega-3 masnih kiselina (najveće količine ima plava riba) pomažu sniženju kolesterola u krvi.

Avokado sadrži jednostruko nezasićene masti koje se nazivaju dobrim mastima i pomažu u snižavanju lošeg kolesterola te sprječavaju razvoj bolesti srca.

Ako je povezanost stvarna i uzročna, je li specifična za maslinovo ulje ili se odnosi općenito na jednostruko nezasićene masti?

Neka masti u ukupnom kalorijskom unosu osiguravaju do 25 - 30 % kalorija, od toga zasićene do 8 %, višestruko nezasićene do 10 %, i jednostruko nezasićene do 15 %.

Osnovne vrste masnoća su zasićene, jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene masti, piše she.hr

Većina kalorija u avokadu potječe od masnoća, no skoro dvije trećine, točnije 59 posto ukupnog sadržaja masnoća u avokadu su jednostruko nezasićene masti (kao i one u maslinovom ulju) koje povoljno djeluju na zdravlje.

Treba izabrati jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene masnoće zastupljene u uljima (maslinovo, lanenih sjemenki, suncokreta, kukuruznih klica, soje) te iste masnoće iz hrane kao što je badem i drugo orašasto voće.

Tvrdnja da je neka hrana bogata jednostruko nezasićenim masnim kiselinama i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto značenje za potrošača, može se navoditi ukoliko najmanje 45 % od ukupnih masnih kiselina prisutnih u proizvodu potječe od jednostruko nezasićenih masnih kiselina, pod uvjetom da jednostruko nezasićene masne kiseline osiguravaju više od 20 % energetske vrijednosti proizvoda.

Jednostruko nezasićene masne kiseline tekuće su na sobnoj temperaturi i mogu biti životinjskog ili biljnog porijekla (poput maslinovog ulja).

Već smo pomenuli da jednostruko nezasićene i zasićene masti nisu hranjive tvari i nisu esencijalne poput višestruko nezasićenih ali tjelo ih može upotrijebiti za stvaranje energije.

Višestruko i jednostruko nezasićene masne kiseline pomažu u snižavanju LDL kolesterola.

Otkrit ćete novi ugodan okus u vašoj hrani; to će vam donijeti i nove hranjive tvari, uključujući i esencijalne jednostruko nezasićene masti, fitokemijske hranjive tvari i bjelančevine.

Jednostruko nezasićene masne kiseline snizuju razinu kolesterola u krvi.

Jednostruko nezasićene masti, tip koji prevladava u maslinovom ulju, pomažu u sprječavanju raka.

Jednostruko nezasićene masne kiseline (MUFA), pak smanjuju loš LDL (Low density lipoproteins-lipoproteine male gustoće) kolesterol, a povećavaju poželjan HDL kolesterol.

Cjelovite žitarice, kao što su kokice i cjeloviti oblik pšenice također daju prehrambena vlakana i vitamin E, a avokado masnoće jednostruko nezasićene masnoće koje doprinose zdravom protoku krvi.