Njena specifičnost, sadržana je u tome da njena stanična membrana, zbog borbe za preživljavanje u niskim zimskim temperaturama, stvara enzime koji sadrže višestruko nezasićene kiseline.

Korist mogu pružiti višestruko nezasićene masne kiseline, poput omega-3.

Višestruko nezasićene su masnoće iz čičkovog, suncokretovog ili ulja kukuruznih klica također djeluju povoljno.

Višestruko nezasićene masne kiseline biljnog podrijetla nalaze se u ulju od kukuruza, suncokretovu ulju i u pšeničnim klicama.

Najvažniji sastojak ulja za kuhanje, bez obzira na to je li maslinovo, suncokretovo, stričkovo ili repičino, jednostruko su i višestruko nezasićene masne kiseline.

Višestruko nezasićene masne kiseline životinjskog podrijetla nalazimo pretežito u ribama.

Esencijalne masne kiseline su višestruko nezasićene masne kiseline koje naš organizam ne može sam proizvoditi te ih moramo uzimati preko hrane.

Ispravan izbor povoljnih masnoća u prehrani čovjeka predstavljaju one masnoće koje sadrže jednostruko i višestruko nezasićene masne kiseline u prirodnom cis-obliku, a to su: jednostruko nezasićene masne kiseline (omega-9) u cis-obliku, koje se danas nalaze na našem tržištu jedino u djevičanskom maslinovom ulju (hladno prešanom i nerafiniranom); nažalost, takva ulja su po cijeni običnom čovjeku nedostupna; u ostale povoljne jednostruko zasićene masne kiseline u cis-obliku spadaju masnoće u maslacu od kikirikija, u maslinama, avokadu, kikirikiju, pinjolama i sezamovom sjemenu; dvostruko nezasićene masne kiseline (omega-6) u cis-obliku, koje se danas nalaze na našem tržištu u hladno prešanim biljnim uljima od uljane repice i suncokreta, koja nisu podvrgnuta visokim temperaturama u tijeku prerade, i to po pristupačnim i uobičajenim cijenama za ulja; nešto malo gamalinolenske masne kiseline ima u zobenoj kaši (cijelo zrno); višestruko nezasićene masne kiseline (omega-3) u cis-obliku, kao što su EPA i DHA, koje nalazimo u ribama (prvenstveno u sardelama, skušama, lososu) i ostalim plodovima mora te u ribljem ulju.

U svinjskom mesu, kao i mesu peradi, nalaze se višestruko nezasićene masti (dobre masti), dok goveđe meso, teletina i janjetina, tj. meso životinja preživača sadrži zasićene masti, koje nisu loše, ali ih treba s mjerom unositi u organizam i ne pretjerivati.

Meso, iako biološki visoko vrijedna namirnica (esencijalne aminokiseline) zbog sadržaja vezivnog tkiva je teže probavljiva, a i masti ribe su kvalitetnije (višestruko nezasićene).

Osim vitamina, za kožu su bitne i višestruko nezasićene masne kiseline omega 3 i 6, prekursori protuupalnih komponenti u organizmu.

Esencijalne masne kiseline su nezasićene masne kiseline, nazivaju se još i dugolančane višestruko nezasićene masne kiseline (engleska skraćenica je LC PUFA).

Osiguravaju višestruko nezasićene masne kiseline i preporučljivije su od masti životinjskoga podrijetla, poput maslaca ili masti.

Višestruko nezasićene masne kiseline imaju dvije ili više dvostrukih veza i predstavljaju esencijalne masne kiseline jer ih ljudski organizam nije u stanju sam sintetizirati nego ih je potrebno unijeti prehranom u gotovom obliku.

Eritadenin, germanij, višestruko nezasićene masne kiseline, derivati nekih ganoderičnih kiselina, neutralna detergent-vlakna i hitinska vlakna... iz određenih ljekovitih gljiva u značajnoj mjeri snižavaju razinu kolesterola, triglicerida i fosfolipida u krvi - pokazala su istraživanja Kanede, Tokite, Cochrana, Li Hua Rena, Yamamure, Vasiljeva, Tokude i dr. Američko istraživanje Stamlera i sur. dokazuje npr. da svako sniženje kolesterola za 1 % smanjuje rizik od bolesti srca za 2 %, a Suzuki i Ohshima su na Nacionalnom institutu za prehranu u Tokiju utvrdili da gljiva shiitake kod ljudi već za tjedan dana snižava kolesterol za 7 - 18 %, a efekt primjene može trajati i do godinu dana nakon prestanka korištenja gljiva

Sažetak: Višestruko nezasićene masne kiseline (PUFA) su esencijalni konstituenti lipida bioloških membrana kod većine organizama uključujući i čovjeka i imaju ključnu ulogu u održavanju njihove normalne strukture i funkcije.

NEZASIĆENE MASTI, koje popularna literatura često naziva i zdravim mastima, dijelimo na jednostruko i višestruko nezasićene.

Naime, riba je vrijedan izvor visokovrijednih bjelančevina, omega-3 masnih kiselina (višestruko nezasićene masne kiseline), selena (antioksidans čuvar DNK), kalcija i joda.

Još je bolje ako možete izabrati one na čijim pakiranjima piše da sadrže " višestruko nezasićene masnoće ".

Preporučuju se jednostruko i višestruko nezasićene masti dok zasićene masne kiseline treba izbjegavati.

Te masne kiseline naš organizam, baš kao i višestruko nezasićene ne može sam proizvesti pa ih označujemo kao esencijalne.

Bitno je koju vrstu masti unosimo prehranom (prije svega, one jednostruko i višestruko nezasićene)

Nezasićene masti nadalje mogu biti jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene.

Otkriće španjolskih znanstvenika da polifenoli i višestruko nezasićene masne kiseline potiču neurogenezu - proces razvoja novih živčanih stanica, za koji se godinama sumnjalo je li uopće moguć - oduševilo je pojedince predisponirane (ili sa već nastalim) demencijama, ali i široku populaciju, te pozicioniralo namirnice bogate ovim bioaktivnim spojevima visoko na nutricionističke ljestvice.

S uljem crnog kima u organizam dospijevaju višestruko nezasićene masne kiseline primjerice linolna i y linolenska kiselina.

Ove uzročnike bolova ublažavaju i biljne, višestruko nezasićene masne kiseline, a može ih se naći u proizvodima od soje, maslinama, avokadu te svim biljnim uljima.

One dobre masnoće, tj. višestruko nezasićene masne kiseline životinjskog podrijetla najviše nalazimo u ribama.

Tri su osnovne vrste masnoća: zasićene, jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene.

Osim biljnih sastojaka, tu su sastojci koji koži vraćaju vlagu i elastičnost te masne višestruko nezasićene kiseline.

Kako odabir namirnica nije bio slučajan, ističem kako ovakvim obrokom unosite preko 200 % dnevnih potreba za višestruko nezasićene omega masne kiseline, preko 160 % preporučenog unosa magnezija (time sprečavamo i grčeve u mišićima i pravilan rad srca), preko 53 % dnevnih potreba kod žena za kalcij, 20 % dnevnih potreba za žene za natrij kojeg gubimo znojem, te 95 % dnevnog unosa za kalij, drugog vrlo bitnog minerala kojeg gubimo znojenjem.