Proslavivši se filmom Plavi anđeo (1930.) i ulogom kabaretske pjevačice koja zavodi i uništava provincijskog profesora, Marlene Dietrich postala je neprijepornim simbolom femme fatale.

Mogu, udruženi, zamijeniti ono idiotsko geslo s pročelja škole u koju ide moja kći u nešto pedagoškije, mogu uštakorena i užoharena skloništa pretvoriti u kabaretske pozornice ili likovne ateliere, mogu pozvati mlade, pametne ljude (Split danas ima 25.000 studenata, triput više nego prije samo deset godina) da se natječu u nabacivanju ideja i projekata za bolju funkcionalnost i veću ljepotu grada...

Već i to da su se Balade pojavile na Danima satire ukazuje da se iz slojevitosti značenja Krležinog opusa mogu izvući i naglasiti satirični elementi te da oni mogu biti zahvalna sastavnica kabaretske predstave.

Mujičić se kroz ispovijedi triju ožalošćenih žena, uz kabaretske točke i songove, dotiče muško-ženskih odnosa, ali i položaja kulture i umjetnosti u hrvatskom društvu.

Hiz ispovijedi triju žena - od kojih je svaka na svoj način udovica tragično preminulog kipara odgovornog za niz monumentalnih spomenika koji obilježavaju našu dalju i bližu prošlost - uz kabaretske točke i dramaturški obrat svojstven britkosti jednog od tvoraca suvremenog hrvatskog pučkog kazališta, ubojitom snagom preispituje savjest našeg vremena.

Ženski likovi kod Fassbindera - glumice, prostititke, kabaretske plesačice, lezbijke koje se koprcaju u egzistenciji, a njihova mikrosudbina reflektira povijest i sadašnjost njemačke države na razini kolektivne patnje - nisu živjeli u dobrim vremenima za osjećaje (najčešće post-ratna Njemačka), ali to im je i odgovaralo jer njihov je posao bio da lome srca (Čežnja Veronike Voss) i seksom manipuliraju slabijima od sebe, a (raz) um im je znao više od duše (Lola).

Pritom njegovi tekstovi uglavnom odstupaju od dvije najčešće kabaretske teme suvremene politike i erotike, te stvaraju posebni žanr literarnog kabareta u kojem iz osmišljeno izabranih i montiranih inserata visoke književnosti u interakciji s originalnim Senkerovim tekstom nastaju nova, ponekad začudna i ironična značenja, pretočena najčešće u predložak za magičnu scensku zaigranost koja svoj smisao pronalazi upravo u novom kazališnom ostvarenju.

Prvi zapisi o planovima za kabaretske programe sežu u 1890. i to u Umjetničkom paviljonu, kako navodi knjižica Cabaret Carla Armana iz 1922. (prema knjizi Zagrebački kabaret Igora Mrduljaša).

Premda je udaljena od kanonske kabaretske izvedbe, i izvrsna i nagrađivana predstava Zagrebačkoga kazališta mladih Moj sin samo malo sporije hoda mladoga a zreloga autora Ivora Martinića i redatelja Janusza Kice, potpuno različita od scenski spektakularnijega Idiota (adaptacija romana F.

Američki turisti na Kubi su imali priliku gledati kratke kabaretske komade (sainetes) koji su često sadržavali i plesne elemente rumbe.

Tu su se davale kabaretske predstave, do deset sati, a poslije muzika za ples do pet ujutro.

Mladi ribari Ivanko (Mijo Jurišić) i Bepo (Slavko Sobin) u sukobu su s Krištom Linčinom (Zdeslav Čotić) koji kao neki cvrčak iz Ezopove basne izvodi makaronske songove turističke propagande zimmerfrei koje redatelj uvodi prema uzoru na strane kabaretske elemente, te tako biva prvi ezopovski cvrčak koji je radišan jer se bavi turizmom.

Domaće kabaretske snage možete pak doći podržati u Ringišpilu, završnoj festivalskoj večeri u kojoj nastupaju i oni performeri koji su za televizijske potrage za supertalentima bili preekstremni.

To što je " Čokolada " prvenstveno zamišljena za igranje u zatvorenom prostoru, nije umanjilo čari te predstave, koja ima i kabaretske elemente.

Mini kabaret Noćas ću Adama Končića i Duška Zubalja osmišljen je davne 2001. godine i postavljen kako bi glavni akteri ove kabaretske priče razgalili ljepši spol darivanjem nježnih riječi te im tako zahvalili na nadahnuću koju one čine svojom ljupkošću i toplinom. (www.icv.hr)

Njihove predstave podsjećaju na kabaretske izvedbe, a često se poigravaju i samom formom izvedbe.

Tako zamišljeni režijski koncept omogućuje revalorizaciju naoko nelegitimnih mjesta (njegove kabaretske prirode, na što uostalom i ukazuje scenografija kojom dominira veliki natpis mjesto za prodaju snova) te pokušaj njihove reinterpretacije u kontekstu suvremenoga teatra.

Već u uvodnom songu ove kabaretske komedije glumci pozivaju gledatelje da im se pridruže u bezbrižnosti obećanjem: Smeh vam vse probleme sredi. Glumci gledatelje pjesmom i plesom uvode u dom zagrebačke plemenitaške obitelji Deutsch-Mokritzky, jednog jutra koje se za pl. Hermenegilda pokazalo neobično teškim zbog prethodne noći koju je proveo pijući i veseleći se.

Glad za dobrom glazbom glazbenici su dodatno utažili na samome kraju, kada su na pozornicu pozvali ansambl iz istoimene kabaretske predstave Chishche Lischche (Satiričko kazalište Kerempuh) te su tako, na potpuno ispunjenoj pozornici (treba li napomenuti da su Sudarovci donijeli sve moguće instrumente od marimbe, ksilofona, vibrafona, zvončića, zvona, timpana, bongosa, konga, gongova, činela i ostalih te da je još jedan ansambl značio priličnu gužvu na prostoru za izvođače), izveli glazbu iz filma Vlak u snijegu (Kad se mnogo malih složi) Arsena Dedića.

Tako će se posjetitelji, uz već dobro znane povijesne likove kao što su kralj Bela IV i kraljica Marija, barunica Anamarija Rauch, ban Josip Jelačić, Ljudevit Gaj, Milka Trnina, Marija Jurić Zagorka i drugi ove godine družiti i s likovima iz filma Tko pjeva zlo ne misli: gospodinom Fulirom, Franjom Šafranekom i tetom Minom, te s predstavnicima kabaretske scene 1920 - ih i 1940 - ih godina, Vikijem Glovackim, Gabi Novak, Dragom Mlinarecom, Karlom Metikošem, Josipom Lisac, te konobaricom kultnog novovalnog okupljališta Zvečka i mnogima drugima...

Varijetetske pozornice Pogona otvaraju se za petominutne akrobatske, burleskne, kabaretske, trbušnoplesne, zračne, žonglerske, hulahoperske, imitatorske, komične i druge točke koje je teško klasificirati.

Gumbekovi dani proizašli su iz želje da se okupe kvalitetne predstave s međunarodne scene koje u sebi nose nešto od tradicija kabareta te se predstave u Histrionskom domu, a želja je organizatora da se tijekom godina na festivalu predstave velike kabaretske produkcije iz tri ključna europska središta kabaretske scene Praga, Beča i Berlina.

Ovu je priču iz Pariza u Zagreb, gdje je u središtu radnje obitelj Deutsch-Mokritzky koja potkraj 19. stoljeća živi u Novoj vesi, preselio Ivica Krajac koji je predstavu upotpunio nizom pjesama koje se odlično uklapaju u histrionsko oživljavanje zagrebačke kabaretske scene.

Godine 1929. ostvarila je ključnu ulogu Lola-Lole, kabaretske pjevačice koja prouzroči društveni pad do tada cijenjenog učitelja, u filmu Plavi anđeo (1930.), produkciji čuvenog Universum Filma.

Osim nesretne ljubavi između Sally Bowles, kabaretske pjevačice veoma neurednog života i mladog američkog pisca Cliffa Bradshawa, provlači se tu i priča o ekonomskoj krizi, neimaštini, nacizmu i problemima onih koji su različiti.

A u uvjerljivom oblikovanju kabaretske voditeljice briljirao je Mario Mirković pa je upravo njegova Francis preuzela vođenje i čitave predstave.

Ne brinite, naša vjerna videosekcija popratila je sva događanja u petak te ćete barem nakratko postati dio kabaretske atmosfere.

Dok se na sceni odigravaju osobne neuroze pojedinca, na gornjem planu uzdignutoga platoa komentira se fotografijama i kabaretskim prizorima košmarna zbilja, vrijeme koje je mahnitalo kakofonijom kabaretske glazbe, Hitlerovih govora, uspaljenoga skandiranja mase i prijetećim puščanim cijevima nacističkih vojnika.

Željko Königsknecht kao Georges rijetko se koristi prenaglašenim komičnim efektima, ali je vrlo precizan u nijansiranom oblikovanju protagonista koji vješto balansira između svoje prave prirode i načina ponašanja prilagođenog vrlo različitim situacijama, a virtuozni Hrvoje Kečkeš očito uživa u izigravanju ženske kabaretske zvijezde u krizi uvjerljivo tome suprotstavljajući povremene proplamsaje iskrenih osjećaja kada Albin ne uspijeva prikriti tugu zbog ljubavi koja se gubi.

Inspiracija za slovne forme, a onda i naziv pisma, dolazi iz početka hrvatske povijesti oblikovanja plakata i grafičkog dizajna općenito; riječ je o plakatu za femme fatale onodobne kabaretske scene Maryu Delvard (Tomislav Krizman: Marya Delvard, oko 1907.).