Govorit će se o novim pogledima na konzerviranje na početku stoljeća (Giovannoni, Clemen, Dehio, Gurlitt, Riegl, Dvořák), razaranjima u Prvom i Drugom svjetskom ratu, širenju konzervatorskih koncepcija između dva svjetska rata (Atenska povelja 1931.), odnosu arheologije, konzerviranja-restauriranja i totalitarnih sustava Europe, problemima oživljavanja Europe nakon 1945., nastanku globalne konzervatorske zajednice u sklopu UNESCO-a, širenju koncepcija (preporuke, povelje, konvencije), značajnim poslijeratnim teoretičarima i praktičarima konzerviranja politički podijeljene Europe.