Osobito se proslavio u bitki s Turcima kod Palanke, a poznati su njegovi uspješni vojni pohodi 1624. godine na Kostajnicu i Jasenovac, gdje je zadao teške poraze Osmanlijama.
Osobito se proslavio u bitki s Turcima kod Palanke, a poznati su njegovi uspješni vojni pohodi 1624. godine na Kostajnicu i Jasenovac, gdje je zadao teške poraze Osmanlijama.
Već početkom druge polovice istog stoljeća Kostajnicu zauzimaju Turci, kojima je služio za obranu granice na Uni sve do 1689. godine.
Nakon Gline, obisli su i Hrvatsku Kostajnicu u kojoj ih je docekao saborski zastupnik Martin Katicic, a s domacinima su razgovarali i o oblicima pomoci Zagreba Kostajnici. (Hina) pp/vkn vkn
- Nije bilo čovjeka da se oglušio na poziv da donira mandarine za Kostajnicu i Vukovar.
Popovača je tako postala, na inicijativu Sisačko-moslavačke županije uz gradove Glinu, Hrvatsku Kostajnicu, Kutinu, Novsku, Petrinju i Sisak, sedmi grad u našoj Županiji.
Slijedi spuštanje s Djeda u Kostajnicu i posjet Starom gradu, obrambenoj utvrdi iz 13. stoljeća te povratak uz Unu do logora.
Sve je četnička banda zapalila okupiravši Kostajnicu.
Sa svojim Tigrovima ostavlja za sobom Borovo naselje, Bogdanovce, Vukovar, Hrvatsku Kostajnicu, Okučane, Novu Gradišku i Novsku.
Godine 1556. su Turci-Osmanlije zauzeli Kostajnicu - nazvanu vratima Hrvatske.
Oko šezdesetak srednjoškolaca putuje iz Dvora u srednje škole u Hrvatsku Kostajnicu, manji broj u Topusko, Sisak i Zagreb, ali i u susjedni Novi Grad (Bosanski Novi) u Republici Srpskoj.
Njegov boravak u Kostajnici obilježio je organizaciju školstva utemeljivši 1890. godine Učiteljsko društvo za kotar i grad Kostajnicu, a bio je i suosnivač kostajničke Pučke štedionice.
Općina Sunja zauzima središnji dio Sisačko-moslavačke županije, sa 40 naselja smještenih na površini od 288,25 km2. Mjesto Sunja je smješteno na pola puta između Siska i Hrvatske Dubice na državnoj cesti broj D 224, te na raskrižju puta za Hrvatsku Kostajnicu.
ZAGREB, 6. kolovoza (Hina) - Hrvatske oruzane snage oslobodile su Hrvatsku Kostajnicu, a Glina je pred padom.
Gospodin Franjo Tahi nije se kraj svoje medvjeđe naravi, koja se je poslije tolikih ljutih bojeva ukrutila bila, nimalo plašio ni leda ni mećave, ali ta lanjska godina bijaše toli ljuta i po njega i po cijelu zemlju, kojoj bje osmanski barbar oteo Kostajnicu i Krupu, da je Tahi za zime tražio počinka svojim kostima, koje je podagra pomalo štipati počela, dobro znajući da će ga ratna trublja nanovo pozvati čim okopni snijeg, jer se je kralj Makso kratio isplatiti Turčinu danak, te se je pričalo da će sultan glavom voditi vojsku na Beč.
On ne zna tko je vodio akciju, ali zna da su njima koji su držali položaj u Velešnjoj i pripremali se za napad na Hrvatsku Kostajnicu, došli kao pripomoć pripadnici odreda Kaline i to svega nekoliko minuta prije nailaska automobila.
Dvanaesta po redu, Likovna kolonija ponovno je privukla prave zaljubljenike u umjetnost i Kostajnicu.
U devcembru 1783. dolazi u Kostajnicu gdje je proveo božićne praznike.
Bila je smrtno ranjena; ustaše su je uhvatili i odvezli u Kostajnicu.
Nije ti palo napamet da čovjek nije napadao već se branio od oslobođenja koje je donosila JNA i srpske paravojne snage u Baranju, Dubrovnik, Knin, Petrinju, Kostajnicu, Mirkovce, Negoslavce, Trpinju, Lipovac, Apševce, Podgrađe, Nijemce, Ilok, Šarengrad, Lovas, Tovarnik i dr. sela u okolici.
Po povratku u Hrvatsku Kostajnicu nastavlja sa radom, članstvo se proširuje novim snagama i nabavljeno je još instrumenata.
Od sisačkog Doma kulture Kristalna kocka vedrine, ispred kojeg je putovanje otpočelo 13. svibnja, biciklisti su obišli Centar za rehabilitaciju u Komarevu, Osnovnu školu Katarine Zrinske u Mečenčanima, i njihovu školsku filmsku skupinu koja sve češće na revijama i festivalima osvaja nagrade za svoje dokumentarce, pa Hrvatsku Kostajnicu, a zatim prešli granicu i nastavili putovanje od Bosanke Kostajnice, Bosanskog Otoka i Bosanske Krupe do Bihaća.
Bivši ruski novinar i parlamentarac Vladimir Mukusev prošli tjedan je posjetio Hrvatsku povodom 15. godišnjice smrti Viktora Nogina i Genadija Kurinnova, novinara koje su na ulazu u Hrvatsku Kostajnicu smaknuli srpski specijalni policajci
Kontinentalac sam i nikada nisam ribario (niti ću), ali ovo što rad sve dosadašnje vlade je izdaja, da ne koristim jaču riječ, svih očekivanja od naše države.Ima li itko razuman na svijetu da dopušta " bucanje " po njegovoj njivi bez naknade.Pitam se što se događa na tom polju, jer nije samo ribarenje sporno, imamo ade na dunavu, Kostajnicu, Svetu Geru i još mnogo žarišta koja se više i ne spominju, znači li to da smo odustali od svega svoga.Može li to iole osvješten " podanik " lijepe naše mirno podnositi????
Drašković (također kasniji ban) oslobodio je od turske okupacije niz naselja, među kojima Jasenovac, Dubicu i Kostajnicu.
Na njemu su i sporna imena Petra Jovića, Savana Kneževića, Pavla Bijelića, Petra Vurunića, Dušana Simića, Gojka Kneževića, Milovana Rajšića, Milana i Micike Ivičić, Đure Bradarića i Dušanke Ivičić, te Nikole Kneževića, za koje je penzionisani pukovnik JNA Blagoje Španović iz Beograda, rodom iz tog mjesta, 1998. godine u knjizi Gornja Velešnja napisao da ih ne treba staviti na spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora u tom mjestu. Penzionisani pukovnik JNA Blagoje Španović u svojoj je knjizi, na stranicama od 87. do 90., navodeći imena koje ne treba staviti na spomenik, spomenuo Petra Jovića, bivšeg austrougarskog žandara kojeg su vlasti NDH imenovale za starješinu tog sela, Savana Kneževića, Petra Bijelića, Petra Vurunića i Dušana Simića, mjesne Srbe koji su se odazvali na mobilizacijski poziv NDH i vojni rok služili u Domobranstvu u Bjelovaru, Gojka Kneževića koji je dezertirao iz partizana, otišao u četnike u Kostajnicu, te prešao u njemački Gestapo kojeg su partizani uhvatili 1945. godine u Ilirskoj Bistrici i strijeljali.
Nakon nastupa Kostajničke limene glazbe, županica Marina Lovrić Merzel zahvalila je organizatorima Sajma i sve posjetitelje pozvala u Hrvatsku Kostajnicu na " Kestenijadu " koja Će se ove godine održati od 5. do 8. listopada.
Ustase su je odvele u Kostajnicu, gdje je ispitivana i mucena.
Kostajnicu, Kutinu i Novsku i 13 općina.
Stoga i ovom prilikom upozoravamo čitatelje da s oprezom prihvate autorove citate i interpretacije razgovora ili navode o pojedinim događajima, o njegovoj dužnosti i ulozi, kao i ulozi i ponašanju ostalih sudionika u njima (primjerice, u poglavlju o padu Topuskog, o borbi za Kostajnicu, o postavljanju kabela preko Kupe i prelasku rijeke, o Šišmišu, itd.).
Sudionici posjete iz Francuske, Italije, Bugarske, Rumunjske, Makedonije, Malte i Hrvatske su nakon predstavljanja Grada u Hotelu Central obišli Hrvatsku Kostajnicu.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com