Poslijetridentsko sjemenište Jurja Draškovića (1563 - 1578) s humanističkom školom i isusovački kolegij (1633) na Gradecu, uz obilnu novčanu potporu biskupa Franje Erghelya (1628 - 1637) i kanonika Nikole Dijaneševića, velikog prepošta Zagrebačkoga kaptola, vode k uspostavi Akademije (1662. godine), koju car i kralj Leopold I. posebnom poveljom 23. rujna 1669. upisuje u generalne studije zemalja habsburške krune s pripadnim sveučilišnim pravima i povlasticama.

Papa Klement X. priznao je 1671. sveučilišni stupanj lepoglavskog učilišta, a kralj Leopold I. odobrio ga je 23. siječnja 1674. godine.

Saznavši za urotu, zahvaljujući izdaji iz urotničkih redova, kralj Leopold I. pod izgovorom pomirenja doveo je hrvatske velikaše 1670. godine u Beč.

Car i kralj Leopold I. godine 1669. izdaje povelju kojom je zagrebačku Akademiju podigao u red općih studija sa sveučilišnim pravima u zemljama habsburške krune.

Kao povjerenik karlovačkoga generala sudjeluje u oslobađanju Like 1689. U priznanju junačkih djela kao i zasluga stečenih uopće u ličko-krbavskoj reokupacionoj vojni, kralj Leopold odlikova popa M.

Tito nije 1948. otišao u Bukurešt da se opravda pred Kominformbiroom, jer bi bio uhićen, kao što su Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan 1671. otišli u Beč da se opravdaju, pa ih je car i kralj Leopold I. dao smaknuti.

Opustošen kutjevački posjed dodijelio je 1689. godine kralj Leopold I. zagrebačkom kanoniku Ivanu Josipu Babiću koji je imenovan naslovnim opatom kutjevačkim i vlastelinom kutjevačke gospoštije.

Kralj Leopold potvrdio je presude 25. travnja 1671. godine.

God. 1951. kralj Leopold III. abdicirao je u korist sina Baudouina.

Ta razmirica konacno je dovršena god. 1682., kad je kralj Leopold 1. naložio istomu županu, da ima tu goricu na pol uručiti Gustilničanima i Jerebićanima. " Nedovršeni članak Jerebić koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti.

U Kongu se pak sećaju da su bili belgijska kolonija do 1960. godine, a između 1885. i 1908. zemlju je na brutalan način vodio kao lični feud kralj Leopold II.

Prvi poznati Frankopan bio je Dujam I (1118.) a posljednji Fran Krsto kojeg je dao pogubiti 1671. car i kralj Leopold Habsburg.

Kralj Leopold potvrdio je općini Cvetković povlastice 1637.

To je park koji je napravljen da bi kralj Leopold II (biti će još govora o njemu) proslavio 50 godina Belgijske države 1880 i time činio parižane/francuze zavisnima.

Golf u Belgiji uživa respektabilan status; nekadašnji belgijski kralj Leopold III bio je pasionirani golfer i počasni predsjednik European Golf Association (EGA) od 1971 - 1977 dok su njegova djeca - kasniji državni poglavari kralj Baudouin (1951 - 1993) i kralj Albert II (1993 -) nekada bili među istaknutim belgijskim igračima golfa.

Veće europske kolonijalne sile nisu bile zainteresirane za dolinu Konga jer su je smatrale teško prohodnom i neprofitabilnom pa ju je tijekom 1880 - ih uspio prisvojiti belgijski kralj Leopold II. uz pomoć američkog istraživača Henryja Mortona Stanleya, i to kao svoj privatni posjed u kojem je imao apsolutnu vlast Slobodnu Državu Kongo.

Upravo iz ovog razloga je belgijski kralj Leopold II. uspio prisvojiti ova područja uz pomoć američkog istraživača Henrya Mortona Stanleya.

Na spomenutom području je kralj Leopold II. ustanovio Slobodnu Državu Kongo kojom je vladao kao profitnom korporacijom.

Kada je 1709. hrvatski književnik, leksikograf, polihistor, tiskar i nakladnik Pavao Ritter Vitezović (1652. 1713.) doslovno protjeran s turopoljskog posjeda grofa Ivana Jonate Ivanovića u Šćitarjevu kojeg mu je poveljom u nasljedstvo dodijelio habsburški kralj Leopold, bio je to tek jedan u nizu napada na njega koji je, međutim, toga puta konačno dospio postići osnovni cilj.

Godine 1702. kralj Leopold darovao je vlastelinstvo Brestovac svome savjetniku i komorniku, grofu Antoniju de Sereni.

5. veljače 1885. - belgijski kralj Leopold II. proglasio Kongo osobnim posjedom

Nakon što je britanska kruna procijenila da je područje današnje DR Kongo ne zanima, belgijski kralj Leopold II. ovlastio je britanskog istraživača Henryja Mortona Stanleya da u zemlji utemelji niz trgovačkih postaja.

Povod za urotu bio je Vašvarski mir što ga je 1664. godine sklopio kralj Leopold I. s nepovoljnim uvjetima za vlastite zemlje.

Nakon što je 28. svibnja 1940. belgijski kralj Leopold potpisao predaju belgijske armije...

Na molbu grofa Petra Keglevića Bužimskog, car i kralj Leopold I. 25. lipnja 1659. god. dozvoljavaju dva godišnja sajma kod kapele Majke Božje u Zlataru (Lovrečevo i Bartolovo).

Dokaz tome je pravo održavanje sajmova što ga je 25. lipnja 1659. godine kralj Leopold dodijelio Zlataru na molbu grofa Petra Keglevića.

Plemstvo je obitelji Glavina dao kralj Leopold poveljom izdanom u Beču 29. lipnja 1676. Kao posjednik u Donjem Hrašćanu Matija Glavina se spominje i 1738. godine.

Eto npr. belgijski kralj Leopold, vladao Belgijom na kraju 19 - tog stoljeća, umro mislim 1907. U njegovoj osobnoj vlasti bio je današnji Kongo, kasnije je taj Kongo prešao u ruke države Belgije.

Presude je 25. travnja potvrdio kralj Leopold, pomilovavši ipak Petra od odsijecanja ruke

Živo se zauzeo u poslovima koji su omogućili da kralj Leopold I. zagrebačkoj akademiji pridijeli 1669. prava koja su imala druga sveučilišta, pridonijevši tako utemeljenju zagrebačkoga Hrvatskoga sveučilišta. Književni Habdelićev rad oslanja se na njegovu izobrazbu i svećeničke službe koje je obavljao, a u funkciji je moralno-didaktičnoga i prosvjetiteljskoga diskursa u kojem autor prepoznaje ne samo mane i poroke ljudske naravi nego i suvremenoga hrvatskoga društva.