Bio mu je otvoren pristup svim vidovima života na dalekom istoku i on ga je uglavnom korektno opisao, primjerice ogromno bogatstvo Kublaj kana koje je obuhvaćalo sto tisuća bijelih konja i isto toliko osobnih slugu, pet tisuća slonova od kojih svaki nosi po dvije ogromne škrinje zlatnih ploča, dragog kamenja i bogato ukrašene odjeće, deva da ih se ne može izbrojiti, deset tisuća sokolara,...

Libreto koji slobodno obrađuje 40., 41. i 42. poglavlje glasovite Polove knjige Il Milione, donosi epizodu o boravku Marca Pola na dvoru Kublaj-kana.

U posljednjoj etapi putovanju susreli su ih izaslanici Kublaj kana poželjevši im dobrodošlicu i rekavši da ih kan očekuje u svojoj ljetnoj rezidenciji Šangtu, tristo kilometara sjeverozapadno od Pekinga, s vanjske strane Velikog kineskog zida koji Marco, začudo, nigdje ne spominje.

Mongo je umro 1259. godine a borba za njegova zamjenika izbila je između Kublaj-kana i njegova bratića.

Koncert je održan u sklopu Karlovačko live turneje Parnog valjka, tijekom koje će bend do kraja prosinca posjetiti sve veće gradove u Hrvatskoj pri tome oblježivši 35 godina postojanja.U kožnim hlačicama i s pomalo nestašnom frizurom u stilu Kublaj-kana, Aki nam pokazuje da još uvijek ne smatra da spada u staro željezo.

Stoga i ovo operno djelo koje u svome libretu nosi jedan politički događaj iz života i boravka Marca Pola na dvoru Kublaj-kana doprinosi i utpotpunjava sliku rekonstrukcije njegova života.

Prvi sladoled nastao je još prije 7. stoljeća, kada je Marco Polo na dvoru Kublaj kana u Kini okusio okrijepu bogova, kako su tada zvali sladoled.

Kinezi, na svoju žalost, nisu dobro iskoristili višestoljetno poznavanje baruta pa su Mongoli na kraju prešli Veliki zid i pod vodstvom Kublaj kana (koji je u međuvremenu naslijedio Džingis kana) pokorili sve kineske države (u to vrijeme njih tri).

Podvodni arheolozi objavili su kako vjeruju da su u moru u blizini japanskoga grada Nagasakija otkrili ostatke broda koji je bio dio flote Kublaj Kana tijekom neuspješnog pohoda toga mongolskoga vladara na Japan.

Mravonja spusti obrve podboči se o tri koljena i pozorno stane slušati što mu kanim reći.« Kad je Marko Polo, staroga Pola sin i južnog pola sjeverno smješteni čovjek, napustio Kublaj kana, njegova moćnog i strašnog poslodavca, stigao je, nakon više stotina dana, u jedno tibetansko selo.

Priča je to o rastanku Marka Pola, Korčulanina, i markantnog Kublaj-kana, koja se odvija u dvanaest mjeseci posljednje godine njihova zajednička boravka u današnjoj Kini.

Tijekom razgovora dovitljivog Marka i iskusnog Kublaj-kana dva sugovornika postupno otkrivaju zamamnost vila, nevidljivih žena Kraljevstva Hrvatskog, a roman Vilikon postaje parafraza čuvenih Nevidljivih gradova Itala Calvina.

U pet zasebnih provala između 1257. i 1292. mongolske sile pod vodstvom Kublaj-kana krenule su prema jugu Kine u Burmu, sjeverni Tajland i Anam (današnji sjeverni Vijetnam).

U solističkoj su ekipi Valdis Jansons iz Latvije i Robert Kolar koji će se izmijenjivati u ulozi Marca Pola, Siniša Štork i Christian Faravelli iz Italije koji će pak alternirati u ulogama Kublaj-kana i Prvog shenga, Branko Robinšak (Argon), Ambra Vespasiani i Jelena Kordić (Bolgana), Vedrana Šimić (Alanija), Toni Plešić (Starac s planine), Sergej Kiselev i Karlo Ljubičić (Mladi trgovac), Dario Bercich (Stari trgovac), Fabio Serani (Sheng, drugi), Martin Marić (Thai), Anamarija Knego (Anđeo), Marko Fortunato i Karlo Ljubičić (Chesitan) i Blagoj Nacoski (Aedo).

Upravo zbog istog interteksta autorice zaključuju kako oba romana imaju zajedničke citatne likove Marka Pola i Kublaj-kana čiji međusobni dijalozi otvaraju narativnu strukturu sličnim književnim postupcima, ali različitim tematsko-motivskim sadržajima.

Tako sam u Azu oslika znakove protoglagoljice, Bizarij i Auron popratila sam brojnim fotografijama, a Vilikon vlastitim portretima (Marka Pola, Kublaj-kana, kralja Tomislava i i Mongola), autoportretima i drugim crtežima.

Opera »Marco Polo« nastaje kao koprodukcija s Međunarodnim umjetničkim i kulturalnim centrom u Rimu, a bavi se epizodom iz života Marca Pola za vrijeme boravka na dvoru Kublaj-kana

Za vladavine Kublaj kana njegovo se carstvo prostiralo na cijelu središnju Aziju, južnu Rusiju, dio Bliskog istoka, Koreju i velik dio Kine u drugoj polovini 13. stoljeća.

Od perzijskog carstva Aleksandra Velikog do velikog mongolskog carstva Kublaj-kana proteže se golemi geopolitički prostor nazvan Euroazijom na čijem su se teritoriju isprepletale sudbine visokorazvijenih civilizacija.

Posjetitelji od 7. kolovoza u muzeju mogu proći kroz sedam scena, kojima je, vrhunskom scenografijom i hiperrealističnim lutkama te uz pratnju audio vodiča, dočaran život Marka Pola, od njegovog polaska na putovanje iz Korčule, preko karavana u pustinji, pa sve do dvora poznatog mongolskog vladara Kublaj Kana.

Polovi su od kana dobili zlatnu pločicu s ugraviranim stiovima o slavi Kublaj kana.

Najveće dostignuće Kublaj-kana bilo je osvajanje Kine.

Književnost je tu u velikoj prednosti jer izim što može ponuditi dojmljivu priču-razgovor, u ovom slučaju Marka Pola i Kublaj-kana, uspijeva preuzeti od znanosti one informacije koje će već sutra biti izgubljene, a znanost ih zbog kompliciranih pravila o citiranju ne uspijeva konzervirati.

Opera »Marco Polo« bavi se epizodom iz života Marca Pola za vrijeme boravka na dvoru Kublaj-kana to je istinita priča, ne legenda a govori o sekti Starca s planine koji je manipulirajući mladim ratnicima odlučio zavladati svijetom, rekla je Enrica Guarini, napominjući da je droga najjača poveznica vremena Marca Pola s današnjim, a da su manipulatori poput Starca s planine i dalje oko nas.

Ovom svojom ekspedicijom (o jednoj poduzetoj 2007. i 2008. godine već je pisao u Geu) želi proučiti neistražena područja te otputovati daleko u povijest i daleko od Puta svile, koji se pruža dvjema trasama duž sjevernog i južnog ruba Takla Makana i na vrhuncu je bio u 13. stoljeću, kada je njime navodno Marco Polo stigao na dvor Kublaj-kana.

U velikoj dvorani palače Kublaj-kana u Kanbaliku došli su trgovci nuditi robu s raznih strana svijeta.

Uz Kublaj-kana nalaze se i njegova kći Alanija te Bolgana, kršćanka, najmoćnija žena na dvoru.

Marco Polo, shengovi i thai komentiraju kako to nije prvi odmetnuti član carske garde (chesitan) koji je pokušao ubiti Kublaj-kana.

Prema legendi lijepa Kineskinja koja je brinula o izboru jela na dvoru Kublaj kana, zaljubila se u naočitog svjetskog putnika Marka Pola i odala mu strogo čuvanu tajnu recepta za pripremu tjestenine.

Pripovjedač je samo posrednik i posve nevažan pauk mreže koja se izgrađuje pisanjem ili slikanjem o čvorištima mjestima i likovima. Na taj način pripovjedačica ujedno motivira svoje prisluškivanje razgovora Marka Emilija Pola i Kublaj-kana i njihovo zapisivanje pletući tako svoju romanesknu mrežu.