Prostor Nacionalnog parka ima složenu strukturu karbonatnih stijena čije formiranje datira od paleozoika do kvartara.
Prostor Nacionalnog parka ima složenu strukturu karbonatnih stijena čije formiranje datira od paleozoika do kvartara.
Postigao je velik ugled na području paleozoologije, paleoantropologije, speleologije i geologije kvartara.
Kopneni sisavci javljaju se u ovom prostoru u vrijeme kvartara (oko milijun godina starosti). Osobito su česti nalazi mamuta, spiljskog medvjeda, bizona, jelena lopatara, a najznačajniji je nalaz lubanje stepskog slona pronađenog pri iskopu kanala Glogovica u samom gradu 1957. godine.
Dragutin Gorjanović-Kramberger je na ovom lokalitetu snimio geološki profil na kojem je prema ritmičkoj izmjeni prapora i paleotla načinio (iako ne cjelovitu) stratigrafsku podjelu kvartara.
Sve pukotine i rasjedi izvršeni su prije kvartara.
1955. Osnovan je istraživački zavod u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti pod nazivom Geološko-paleontološka zbirka i laboratorij za krš, odnosno Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara (od 1974. godine) u kojem je akademik Mirko Malez dao značajan doprinos znanstvenim istraživanjima u okviru kvartarne geologije i speleologije.
Od astralnog eona Hadija do početnog eona Arhaika iz bezbrojnih milijarda godina kroz Geološka razdoblja zemlje (eoni, epohe, periode, ere) do posljednje ere Kvartara (od unatrag oko 1,5 milijun godina) u kojoj se nakon upravo božanskih razdoblja pojavljuje čovjek i koji iz Istočne Afrike, metaforički rečeno, kreće na put svijetom, pa prije 25.000 ljeta iz Mezopotamije stiže i do nas kao praineki predak Vučedolaca, Tračana, Ilira i Romana/Vlaha te i nas Hrvata.
Brojna publika ispunila je ovalnu dvoranu Srednje škole Ivanec gotovo do zadnjeg mjesta slušajući radove 15 - ak znanstvenika koji su istakli važnost akademika Maleza kao promicatelja geologije i paleontologije kvartara u Hrvatskoj.
Kao član Akademije usmjeravao je rad Zavoda za geologiju i paleontologiju kvartara, a prvi je temeljito iskopavao fosilni materijal hrvatskih spilja gdje svakako treba istaknuti rad u spilji Vindija.
Većina nalaza iz špilje Veternice danas je pohranjeno u Zavodu za geologiju i paleontologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti http://www.hazu.hr/.
Rijeka Drava je u toku kvartara donosila iz gornjeg ledenjačkog toka velike količine šljunka i pijeska, taložila ih u nizini i tako stvorila ogromna nalazišta kvalitetne mineralne sirovine.
Voditelj Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU akademik Ivan Gušić pojasnio je da je Hušnjakovo do 1990. godine bilo pod administrativnim nadzorom Akademije kad lokalitet preuzima Prirodoslovni muzej u Zagrebu, odnosno Radovčić koji se vrlo kvalitetno brine o Hušnjakovu.
U sastavu Razreda djeluju znanstvene jedinice kao što su Zavod za ornitologiju, Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara i Hrvatsko povjerenstvo za geodeziju i geofiziku.
U zavodu za palentologiju i geologiju kvartara JAZU osnovao je 1968. Odjel za dentalnu antropologiju kojem je poklonio zbirku modela zubala.
Nalazi su pohranjeni u Zavodu za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU u Zagrebu i oni su se čuvali tamo nekoliko desetljeća dok kolege koje se bave paleolitikom nisu to pronašle.
Tijekom kvartara tu su, na više od 2500 m, sedimentacijom u depresijama stvoreni visoki ravnjaci i kotline, među kojima je najvažnija Bogotska.
Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara, osnovan 1955. godine, jedina je ustanova u Hrvatskoj koja se bavi sustavnim, geološkim i paleontološkim proučavanjima kvartara radi rekonstrukcije promjena klime, vegetacije, faune te evolucije hominida.
Na samom ulaznom dijelu na zidovima se vide tragovi raznih taložina iz razdoblja kvartara u kojima su nađene špiljske životinje.
Među 56 autora ovog opsežnog rada iz 22 institucije nalazi se i nekoliko Hrvata: akademici, članovi Razreda za prirodne znanosti, antropolog Pavao Rudan, geolog Ivan Gušić i molekularni biolog Željko Kućan te dr. sc. Dejana Brajković, upraviteljica Akademijinog Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara, zagrebački molekularni biolog Tomislav Maričić, danas doktorand u Leipzigu.
- Otok Pag uglavnom je izgrađen od stijena kredne i eocenske starosti, a u manjoj mjeri zastupljene su naslage miocenske starosti (Pradavno paško jezero) i kvartara (pijesci, breče i humus).
Izložba o razgranatom špiljskom kompleksu koji se nalazi na jugozapadnom dijelu Medvednice organizirana je u suradnji s Javnom ustanovom Park prirode Medvednica, Zavodom za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU, te Mineraloško-petrografskim odjelom Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu.
Zemlja je u doba Tercijara i Kvartara imala bujnu vegetaciju na sjevernom polu znanstvene dokaze o prašumama koje su bile na sjevernom polu.
Radovi na uređenju puta do Vele spile samo su dio aktivnosti na prezentaciji i turističkoj valorizaciji ovog iznimnog arheološkog lokaliteta, kojeg godinama istražuju Depratment of Archeology University of Cambridge i Odjel za paleontologiju i geologiju kvartara, HAZU navodi arheolog Dinko Radić, a narednih godina želimo pretvoriti širu okolinu Vele spile u arheološki park, odnosno u muzej na otvorenom u kojem će biti prezentirana lokalna baština, prvenstveno tradicijsko maslinarstvo i arhitektura.
Geološko razdoblje od kambrijskoga doba (prije 570 milijuna godina) pa do današnjega kvartara zove se fanerozojski eon.
Po starosti pripadaju neogenim i kvartarnim geološkim razdobljima. 3. nizine i doline uz Savu, Lonju, Ilovu i Česmu te pritoke nastale su akumulacijsko-erozivnim radom riječnih tokova, uglavnom tijekom kvartara.
Mnogobrojni ostaci, najčešće fragmentirane kosti i izolirani zubi, koji se čuvaju u muzejima, zavičajnim zbirkama i privatnim kolekcijama, važan su izvor podataka o paleoklimatskim i paleoekološkim uvjetima tijekom kvartara, jer su mnoge od tih životinja dobri indikatori klime i okoliša nekog kraja.
Na nekoliko primjeraka iz Zbirke kralježnjaka Muzeja Slavonije ukratko su prikazana paleontološka istraživanja, koja se često baziraju upravo na fosilnim ostacima spomenutih životinja u svrhu rekonstrukcija paleobiogeografskih odnosa tijekom različitih odsječaka kvartara.
To su: â Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara (osnovan 1955) â Znanstveno vijeće za naftu (osnovan 1969) â Znanstveno vijeće za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju (osnovan 1979)
U građi kopenog dijela općine Kostrena, sudjeluju naslage krede, paleogena i kvartara kao i recentne (antropogene) tvorevine.
Ovo izdizanje se dešavalo postupno, tako da je Kalnik sadašnju visinu postigao tek tijekom kvartara.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com