Od netoleranciji prema hrani u opasnosti su svi čije tijelo proizvodi manje enzima laktaze.

Neke osobe imaju manjak enzima laktaze i ne odgovara im mlijeko.

Jačina simptoma obično ovisi o količini unošene laktoze i koliko enzima laktaze se zadržalo u crijevnom traktu.

Nakon izvjesnog razdoblja terapije bezglutenskom dijetom, mukozno tkivo gastrointestinalnog sustava se oporavlja i razina enzima laktaze se normalizira.

Laktozna netolerancija: je stanje koje proizvodi nedostatak enzima laktaze.

Pod normalnim okolnostima enzim laktaze razgrađuje laktozu na oblike koji se mogu lako apsorbirati krvlju.

Kad u organizmu nema dovoljno enzima laktaze koji bi probavio svu laktozu unijetu hranom u organizam, u crijevma se zadržava voda sto dovodi do napuhnutosi i proljeva.

Većina odraslih pasa i mačaka nema dovoljnu razinu enzima laktaze koji razgrađuje laktozu prisutnu u mlijeku, te zbog toga od njega dobiju proljev.

Konzumacija životinjskog mlijeka može izazvati opasnosti za ljudsko zdravlje: nepodnošljivost laktoze (mliječnog šećera) radi nedostatka enzima laktaze; povećana sklonost arteriosklerozi i kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima; povećani rizik za obolijevanjem od pojedinih vrsta raka (prostate, rektuma i dojke); mogućnost pojave nekih teških neuroloških bolesti poput amiotrofične lateralne skleroze; alergijske reakcije na mliječne bjelančevine i na moguća zagađenja unutar mlijeka; zarazne bolesti uzrokovane raznim vrstama bakterija (Salmonella, Yersinia, Campylobacter, Listeria) i virusa i drugih mikroorganizama, kojima mlijeko i mliječni proizvodi mogu biti zaraženi; rezistencija na antibiotike radi učestale izloženosti antibioticima iz kravljeg mlijeka; utjecaj hormona, nataloženih pesticida i ostalog zagađenja, poput krvi i gnoja; osteoporoza; moguća povezanost raznih vrsta leukemija s kravljim virusom leukemije, kao i brojna druga stanja.

U većini ljudskih populacija stvaranje enzima laktaze prestaje u dobi od 4 do 5 godina.

Da li će se stvaranje laktaze nastaviti nakon tog doba uvjetovano je genetički.

Nedostatak laktaze prenosi se kao autosomno recesivno svojstvo i najčešće dolazi do izražaja u adolescenciji ili u ranome odraslom dobu.

Dominantni alel odgovoran je za kontinuiranu sintezu laktaze, ali kod homozigotnog recesivnog genotipa dolazi do prestanka sinteze laktaze.

Učestalost nedostatka laktaze značajno se razlikuje u pojedinim ljudskim populacijama.

U europskim populacijama kao i u populacijama Amerikanaca europskog podrijetla te u nekim populacijama srednje azijskih naroda kao i u populacijama naroda južne i sjeveroistočne Afrike aktivnost laktaze prisutna je u velikom postotku.

Npr. nedostatak laktaze javlja se samo u 3 % Danaca, ali se zato javlja u 97 % stanovnika Tajlanda.

U odraslih osoba s nedostatkom laktaze u lumenu tankog crijeva gomila se laktoza kada god popiju mlijeko, jer nemaju mehanizma za korištenje tog disaharida.

Urođeni nedostatak enzima laktaze je vrlo rijetka genetička pojava, iako se dojenče može roditi i bez tog enzima pa se ne može dojiti.

Srećom, postoje mliječni proizvodi bez laktoze ili s malim udjelom laktoze, kao i kapljice laktaze koje se mogu dodati u mliječne proizvode, te tablete koje omogućavaju da i oni koji ne podnose laktozu mogu uživati u mliječnim proizvodima i na taj način dobiti kalcij.

Koristi od enzima laktaze: Dodatno uzimanje ovog enzima omogučava redovito probavljanje svih količina laktoze unesene u organizam te apsorpciju.

Nakon spoznaje da u svom probavnom sustavu nemaju dovoljne količine enzima laktaze koji razgrađuje laktozu na jednostavnije šećere, tj. da su netolerantni na laktozu, mnogi ljudi donose za zdravlje lošu odluku o izbjegavanju mlijeka i mliječnih proizvoda.

Apsorbira se u crijevima uz pomoć enzima laktaze.

Većina odraslih ne može ispravno probaviti mlijeko budući se fiziološki sa starenjem smanjuje intestinalna razina laktaze.

Intolerancija laktoze je nemogućnost probave mliječnog šećera laktoze zbog nedostatka enzima laktaze, koji se prirodno nalazi u tankom crijevu.

Najpoznatija intolerancija na ugljikohidrate, nepodnošljivost laktoze, rezultat je nedovoljne proizvodne enzima laktaze.

Uslijed nedostatka laktaze nije moguće probaviti laktozu u mlijeku, ali ni u drugim mliječnim proizvodima.

Ukoliko je aktivnost laktaze slaba ili je tijelo ne proizvodi, laktoza se ne može probaviti u tankom crijevu, odlazi u debelo crijevo, gdje djelovanjem bakterija dolazi do stvaranja plinova.

Jogurt je stoga lakše probavljiv od mlijeka i savjetuje se osobama koje imaju manjak laktaze, enzima koji cijepa mliječni šećer laktozu, a i bjelančevinama u jogurtu djelomično se mijenja struktura pa su probavljivije.

Kako je narušena struktura crijevne sluznice, slaba je ili posve uništena funkcija pojedinih probavnih enzima, pa je tako primjerice oslabljena aktivnost laktaze, enzima koji razgrađuje mliječni šećer laktozu.

Cijeli projekat je ludilo od samog početka jer je razlog zašto je većina ljudi alergična na mlijeko krave pasterizacija koja uništava enzime laktaze.