Veliko je to stručno i organizacijsko naprezanje - rekao je ravnatelj Leksikografskoga zavoda Vlaho Bogišić. - Hrvatska enciklopedija i njezinih šest tisuća pretplatnika omogućuju rad hrvatskoj leksikografiji u kući i izvan našega Zavoda.

Na simpoziju su izneseni radovi doc. dr. sc. Nataše Štefanec " Struktura posjeda u Međimurju i okolici u 16. stoljeću ", doc. dr. sc. Hrvoja Petrića " O utjecaju obitelji Zrinski na naseljenost Međimurja od sredine 16. do početka 18. stoljeća ", Vladimira Kapuna " Zrinski i franjevci ", Alekseja Milinovića, prof. " Crkvena desetina - desetinske daće na međimurskom i ostalim bivšim Zrinsko-Frankopanskim vlastelinstvima u 17. stoljeću ", prof. dr. sc. Geze Palffya " Hrvatsko-mađarska obitelj Zrinski u aristokraciji Ugarsko-Hrvatskog kraljevstva i Habsburške monarhije ", prof. dr. sc. Stjepana Hranjeca " Zrinski i Frankopani kao književna tema ", prof. dr. sc. Alojza Jembriha " Doprinos Zrinsko-Frankopanskoga književno-jezičnoga kruga hrvatskoj književnosti i leksikografiji 17. stoljeća ", prof. dr. sc. Mije Koradea " Ban Nikola Zrinski (1620. - 1664.) u djelu Jurja Rattkaya ", Vojka Senkera " Potomci grofova Šubića Zrinskih žive i danas u Grčkoj ", prof. mr. Genea Whitinga " Uloga obitelji Zrinski u širenju protestantizma u Međimurju ", dr. sc. Mirka Šundova " Uloga Zrinskih i Frankopana u borbi protiv Turaka vojni aspekti ", prof. dr. sc. Dragutina Feletara " Uloga Legradske kapetanije u obrani od Osmanlija u doba Zrinskih ", prof. dr. sc. mons. Jurja Kolarića " Zrinsko-Frankopanski otpor Habsburgovcima u kontekstu europske politike " i " Uloga Družbe ' Braća Hrvatskoga Zmaja ' u stvaranju kulta Zrinskih i Frankopana ", Ivana Filipovića " Istražni i sudski spis Petra grofa Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Austrijskom državnom arhivu ", mr. sc. Vladimira Kalšana " Graditeljska ostavština Zrinskih u Međimurju i njezino značenje danas " i prof. dr. sc. Josipa Jurčevića " Vrijednosni duh Zrinskih i Frankopana u hrvatskom Domovinskom ratu ".

Korpusi su to kojima je namjena pronajprije usmjerena prema višejezičnoj leksikografiji, izgradnji terminoloških baza ali i kontrastivom proučavanju obaju jezika kao i istraživanjima s područja strojno potpomognutoga prevođenja.

Neki su rje č nici u tom razdoblju napisani, ali nisu tiskani, premda su važan prinos hrvatskoj leksikografiji te dakako služe za razne znanstvene analize i interpretacije.

U Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje (tada Zavod za jezik) zaposlila se 1976. Od stupanja u Institut radi na temi Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika kao redaktor i obrađivač (redakcija svezaka 1 10, obradba svezaka 5 7) te na različitim znanstvenim projektima, kako onima na onomastici i leksikologiji tako i onima na području jezičnopovijesnih istraživanja te povijesnoj i suvremenoj leksikografiji.

Obrađivala je pitanja koja se odnose na teoretski pristup leksikologiji, leksikografiji, semantičku raščlambu rječničke jedinice (natuknice), frazeologiju te leksikografski metajezik.

Autor razmatra Šimundićeve prinose dijalektnoj i standardnoj fonetici i fonologiji, morfologiji, akcentuaciji, sintaksi i stilistici, leksikografiji i leksikologiji te pravopisnim rješenjima.

Najavio je i temu trećega broja - " povijesne aporije leksikografike i enciklopedistike ", koji će tematizirati što smo od prvih prapočetaka u hrvatskoj leksikografiji pa do danas napravili i s kojim smo se problemima susretali bili oni znanstvene ili ideologijske vrste.

Dr. sc. Damir Boras govorio je o tome Koliko (ne) razumijemo slovenski jezik praktična primjena jezičnih tehnologija u leksikografiji.

Mr. sc. Zdenko Jecić dao je Prilog definiranju pojma virtualna enciklopedija, a Darija Perčulija temi Wiki mogućnosti primjene u leksikografiji.

Rječnik je rađen u vrijeme kad su lingvisti za koje se uzimalo da su informirani u leksikografiji tvrdili da nam treba rječnik od 18.000 riječi

Iz referata je očito da, unatoč uočenim manjkavostima i opravdanim prigovorima njegovoj leksikografskoj metodi, Benešić s pravom zauzima važno mjesto u hrvatskoj dvojezičnoj i jednojezičnoj leksikografiji.

K tomu se prvi put opširnije govori o njegovom nedovršenom prinosu dijalektalnoj leksikografiji, tj. o nedovršenom i dosada neobjavljenom Rječniku iločkoga govora.

Ona je " moja " u smislu da sam ja, recimo, 30 godina smišljao koncept, usudio bih se čak reći da je taj koncept relativno originalan: u ovome trenutku u svjetskoj književnoj leksikografiji nema nacionalne enciklopedije koja donosi tu širinu informacija.

Kao i na proteklim tribinama, i ovoga puta sve je započelo kratkim uvodom Irene Lukšić u kojem je govorila o nepoćudnoj leksikografiji, odnosno o rječnicima koji su sadržavali vulgarne i nepristojne riječi i izraze.

Akronimi se pojavljuju u jezi č nome standardu i žargonu, medijima i poslovanju, znanosti i medicini, marketingu, leksikografiji, administraciji, sms-porukama, na internetu.

O recepciji Ljubića u talijanskoj leksikografiji izlagala je doc. dr. sc. Valnea Delbianco.

Šentijina knjiga bavi se ponajviše politikom u povodu leksikografije, s time da je njihova profesionalna suradnja na leksikografiji u radnim razgovorima (od listopada 1971. do kolovoza 1981) gotovo u pravilu odlazila u političke sfere, i to kako aktualne tada, posedamdesetprvaške, tako i u Krležine povijesne, pa na neki način, kako će se kasnije pokazati, i budućnosne ekstemporacije.

- Alojz Jembrih govorio je o doprinosu Zrinskih/Frankopana hrvatskoj književnosti i leksikografiji a

- Ovaj rad se prije svega može smatrati doprinosom hrvatskoj, pa međunarodnoj dvojezičnoj frazeologiji njemačkoga i hrvatskoga jezika, dvojezičnoj leksikografiji i kontrastivnom jezikoslovlju uopće.

Četrdesetak uglednih translatologa iz dvanaest zemalja raspravljat će o etičkim pitanjima prevođenja i tumačenja, o međukulturnoj komunikaciji i snošljivosti, o leksikografiji u kontekstu translatorike te o literarnom prevoditeljstvu i suvremenim elektroničkim programima za prevođenje.

Za početak, voditeljica Irena Lukšić reći će nešto o nepoćudnoj leksikografiji, tj. o rječnicima koji su u svome korpusu sadržavali vulgarne i nepristojne riječi i izraze.

Čak i da držićologija ne postane zasebna grana na znanstvenom stablu, što kao nadu supotpisuju spomenuti u Predgovoru, ovaj Leksikon to već jest, zasebna grana u nimalo jadnoj leksikografiji. nbsp; Iako zasluge za nbsp; Leksikon nosi svih njegovih 80 - ak pisaca, među kojima su Rafolt i Tatarin iznijeli golem posao na svojim kompjutorima, Novakova je uloga posebna.

Završetkom diplomskog studija magistri geografije osposobljeni su za rad na širokom krugu poslova kao što su javnim ustanovama za zaštitu prirode (nacionalnim parkovima i parkovima prirode), javnim tvrtkama za upravljanje i gospodarenje prostorom (Hrvatske vode, Hrvatske šume, Hrvatske ceste...), zavodima za prostorno planiranje i uređenje, katastarskim uredima, kartografskim i geoinformatičkim ustanovama, zavodima za statistiku (gradski, županijski i državni), Hrvatskoj vojsci, tijelima državne uprave te lokalne uprave i samouprave, znanstvenim ustanovama, turističkim organizacijama (npr. gradske/općinske, županijske i državna turistička zajednica), zavodima za zaštitu kulturne i povijesne baštine, leksikografiji, izdavaštvu i medijima itd.

Da se kod nas još uvijek zazire od regionalizma, potvrdio je i Joško Božanić iz Splita, podsjetivši da Hrvatska ima 17 posto mediteranske obale, ali još uvijek nedovoljno pažnje poklanja svojoj mediteranskoj komponenti pa, primjerice, do Anićeva rječnika za imena morskih riba nije bilo mjesta u našoj leksikografiji, jer su smatrana stranim korpusom.

Unutar leksikologije možemo govoriti i o leksikografiji, disciplini koja se bavi pisanjem rječnika, odnosno metodom i načinom zapisivanja morfološkog i semantičkog sastava jezika u rječničke knjige.

Fitonimija u Vitezovićevu rječniku »Lexicon Latino-Illyricum« naspram građe u starijoj hrvatskoj leksikografiji, koju je obranila 1998. g.

Zaključno s izlaskom 10. sveska tu će publikaciju zamijeniti časopis Studia lexicographica, koji će nastojati produbljivati spoznaje o leksikografiji i enciklopedici.

Recenzent knjige akademik Petar Šimunović smatra kako je knjiga izvrsni kompendij o cjelokupnoj problematici hrvatske dijalektologije, prvotnoga stanja i razvitka hrvatskoga jezika te dijalektološkoj leksikografiji i proučavateljima kompleksne problematike s autorovim sudovima.

Enciklopedija će svakako popuniti veliku prazninu hrvatskoj leksikografiji, a hrvatska će javnost napokon dobiti cjelovit enciklopedijski prikaz hrvatske književnosti.