Projekt je pokrenula skupina subotičkih kulturnih i znanstvenih djelatnika 2001. godine kako bi modernim leksikografskih pristupom obradili povijest i današnjicu Hrvata s prostora između Dunava i Tise: povijesne osobe i suvremenike, toponime, književnost, novinstvo, običaje...

Wikipedija je najveća višejezična enciklopedije na Internetu koja je s preko 1.700.000 leksikografskih jedinica i 199 jezika posljednjih godina postala jedan od najopsežnijih i najpoznatijih elektronskih izvora informacija i znanja na svijetu.

Uglavnom je riječ o preslicima nekoliko stranica iz Krležinih dijela ili leksikografskih zapisa o Krleži.

Rječnici sinonima dio su leksikografskih tradicija većih jezika i pojavljuju se istom dinamikom kao i opći rječnici.

Vodič sadrži više od 480 leksikografskih jedinica i 200 karata, a značajna su novost i 4 pomorske kursne karte hrvatske obale u mjerilu 1:300 000. Vodič sadrži izvode iz najvažnijih propisa u vezi s plovidbom te druge obavijesti važne za sigurnost plovidbe hrvatskim obalnim vodama.

Pokretač i urednik leksikografskih edicija i biblioteka.

Eduard Hemar je nakladnik, suradnik više leksikona i ima bogato stručno iskustvo u pisanju leksikografskih članaka, a za Srijem je vezan dugogodišnjim istraživanjem sportaša s tog područja i stalni je suradnik i Zova Srijema.

Osim toga napisao je sedamdesetak izvornih znanstvenih radova i oko 270 radova pisanih znanstveno-popularnom metodom, kraćih priopćenja, nekrologa, kritičkih osvrta, prikaza, leksikografskih članaka, scenarija za dokumentarne filmove Školskoga programa Hrvatske televizije i sl.

Prof. Nikola Stražičić objavio je desetak knjiga, više od stotinu znanstvenih i stručnih radova, desetke leksikografskih natuknica u enciklopedijama i dr., a održao je mnogobrojna stručna i znanstveno-popularna predavanja širom Hrvatske.

To dvostruko djelovanje s jedinstvenim ciljem promicanja i analitičke rasudbe hrvatske dramske književnosti i kazališta i uređivanja monografija, zbornika i leksikografskih izdanja protegnut će se kroz cijeli njegov stvaralački vijek sve do današnjega, poznog doba života.

Sadrži velik izbor djela iz povijesti hrvatske književnosti i kroatistike uopće te nekoliko vrijednih svjetskih leksikografskih izdanja, poput sedmosveščanog priručnika o svjetskoj književnosti na njemačkom jeziku, koji NSK ranije nije imala.

Dario Čepo nadovezao se temom Društveno-politička uvjetovanost leksikografskih članaka: studija slučaja članka Europska unija.

Antonijela Bogutovac obradila je Razvoj leksikografskih jedinica astronomija, fizika i matematika u hrvatskim rječnicima.

Darko Lukić napravio je nekoliko verzija dramatizacija tog romana, a sve je završilo jednim dekomponiranjem samog scenarija, kao što je i knjiga zbir leksikografskih jedinica.

Nakon opsežnih leksikografskih izdanja o Miroslavu Krleži, pa i Marinu Držiću, Leksikografski zavod Miroslava Krleže objavio je opsegom daleko skromnije izdanje o Ruđeru Boškoviću.

Ipak, podsjećajući javnost na samo neka izdanja objavljena u posljednje dvije godine (Istarska enciklopedija, Zagrebački leksikon, dvosveščana Bibliografija kazališta, Stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta, Rječnik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja, Atlas svijeta), među kojima je bilo i tržišnih uspješnica, zatim na nekoliko leksikografskih potpora i suradnji (na koje je Zavod obvezan Zakonom), na Statutom propisane temeljne i posve iznimne projekte poput Hrvatske enciklopedije i Hrvatskoga biografskog leksikona, Ravnateljstvo Leksikografskog zavoda drži da se ta ustanova nema razloga bojati budućnosti.

Nakon obavljenog prikupljanja poredbenih frazema dvaju jezika, uslijedila je provjera njihove zabilježenosti unutar reprezentativnih leksikografskih izvora njemačkoga odnosno hrvatskoga jezika, što je bio jedan od kriterija uvrštavanja ekscerpiranih novinskih primjera poredbenih frazema u moj korpus.

Ishodište je svih mlađih dopreporodnih leksikografskih ostvarenja i ugrađeno je u sve rječnike do 19. stoljeća.

Tako se, primjerice, u Pravilniku o utvrđivanju znanstvenih područja Nacionalnoga vijeća za znanost leksikografija i enciklopedistika navodi kao jedna od grana informacijskih znanosti unutar područja društvenih znanosti. [ 1 ] S druge strane, naziv enciklopedika pojavljuje se u nazivu Katedre za leksikografiju i enciklopediku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. [ 2 ] Leksikografija u širem smislu obuhvaća enciklopediku kao struku koja se bavi izradom jednog specifičnog tipa leksikografskih djela.

O njezinoj je prošlosti i kulturi objavljeno mnoštvo inozemnih izdanja leksikografskih obilježja, knjiga, književnih i publicističkih djela, znanstvenih i stručnih članaka u časopisima i novinama, često s nekritički navedenim podatcima, često s prešućenim podatcima o »drugoj strani«.

S približno 30.000 hrvatskih riječi ishodište je svih mlađih dopreporodnih leksikografskih ostvarenja i ugrađeno je u temelje svih rječnika nastalih do 19. stoljeća.

Vodič sadrži više od 480 leksikografskih jedinica i 200 karata, a značajna novost su i 4 pomorske kursne karte hrvatske obale u mjerilu 1:300 000, koje je izradio HHI Split.

Osobito je istaknuo Krstićevo paradigmatsko oblikovanje leksikografskih tekstova, izdvojivši pritom njegove članke o latinizmu i humanitetu u južnih Slavena.

Drugo izdanje " Ekonomskog leksikona " Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i nakladničke kuće Masmedia izlazi pred stručnu i širu javnost šesnaest godina nakon što je taj priručnik, kao jedno od prvih hrvatskih leksikografskih izdanja pokrenutih i priređenih nakon društvenih promjena, 1995. objavljen u Zagrebu.

Od njega se rad Midžića razlikuje i po obuhvatu, po podrobnosti tumačenja termina, po izdašnoj ilustriranosti, i po potpunosti leksikografskih obrada, što, uz stanovita mjestimična dotjerivanja, odgovaraju visokom leksikografskom standardu.

" Riječ je o drukčijoj enciklopediji, koja ima veliki odmak od standardnih leksikografskih izdanja ", kaže.

Godinama je radio kao likovni urednik enciklopedija i leksikografskih izdanja, a danas predaje na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci.

Zanimljivo je da je jedan od najkorisnijih leksikografskih priručnika jedan dvojezični rječnik: Hrvatsko - srpski engleski enciklopedijski rječnik Željka Bujasa u nakladi GZH (I. sv. A-Lj iz 1983. god., II. sv. M-O iz 1989. god.).

U većem dijelu leksikografskih priručnika frazemi iz odabranoga polja nisu čak ni uvedeni.

Postoji oko 200 leksikografskih djela od kojih najraniji potječu još i iz doba oko 6. stoljeća.