Ne bez razloga, on Naputak navodi i kao prvu u nizu najvažnijih teatroloških činjenica kojima će se u svojoj viziji upravljanja voditi Stjepan Miletić trideset i jednu godinu kasnije kada kao prvi intendant u povijesti bude postavljen na čelo zagrebačkoga kazališta.

Očigledno je iz svega navedenoga da je Nikola Batušić, kao strastveni povjesničar kazališta, teatrolog i dugogodišnji profesor na Akademiji dramske umjetnosti te autor brojnih vrijednih teatroloških izdanja, u svome dugom i iznimno plodnom istraživačkom radu, nailazio na brojne činjenice koje su ukazivale na stalnu potrebu kazalištaraca, podjednako praktičara i teoretičara, da zajedno s kulturno-političkim čimbenicima stvore kodekse koji će pomoći hrvatskome kazalištu da se uspostavi i održi u punom profesionalnom legitimitetu.

Mani Gotovac u svojoj staroj kamenoj kući u Dubrovniku Mani Gotovac (68), nekadašnja kazališna kritičarka Radio Zagreba, dramaturginja, teatrologinja, autorica nekoliko teatroloških knjiga i prva intendantica u povijesti hrvatskog teatra, završila je ravnateljski mandat u riječkom HNK Ivana pl. Zajca politički provokativnom Brezovčevom predstavom Krležinih Glembajevih.

Brečićeva osvjetljenja pojedinih teatroloških problema ona su crta ispod koje suvremena hrvatska teatrologija ne može ići; a koju će se generacije što dolaze morati dobro potruditi da nadmaše, u najboijem slučaju tek dosegnu.

Deset godina Festivala glumca također je obilježio niz popratnih manifestacija, poput predstavljanja novih teatroloških i dramskih knjiga, izložbi, okruglih stolova, glumačkih sijela, nogometnih utakmica i teniskih turnira, književnih susreta, dana domaćina.

Vlastitim sjećanjima i zapažanjima ipak neće dopustiti mogućnost pogreške, pa će ih provjeravati preko različitih teatroloških dokumenata pisama, novinskih kritika, kazališnih cedulja i sl., što potvrđuje autoričinu ozbiljnost u pristupu građi.

Pozorniji pratitelj bibliografije hrvatskih književnopovijesnih, lingvističkopovijesnih i teatroloških knjiga zamijetit će, bez sumnje, zanimljivu činjenicu.

NIKOLA ĐURETIĆ Jesenji prozor nova pjesnička zbirka uvaženoga hrvatskog pjesnika, prozaika, esejista, feljtonista i autora teatroloških tekstova Nikole Đuretića, u središte interesa dovodikategorije subjekta, prostora i vremena.

Dakle, Zuppa je Šacov kućni apologet i teoretičar, a Šac glasnogovornik tog inteligentnog, obrazovanog no inertnog Dalmatinca, koji poslije knjige pjesama iz 1976. nije objavio ništa, osim dvije zbirke teatroloških zabilješki, koje su mu, valjda, služile kao podsjetnik za predavanja, ili koncepr za doktorsku disertaciju.

A kako se radi o kabaretu kojem je bitniji geg ili dosjetka od odavanja poštovanja autoritetima, toga u Senkerovim tekstovima pisanima za scenu (za razliku od onih teatroloških) nema, pa tako niti Krleža u Podvali ludosti nije nedodirljivi velikan, što može zasmetati Krležine poklonike i ljude koji idealiziraju osobnost pisca, poistovjećujući je s vrijednostima njegovog djela.

Bez namjere pisanja teatroloških traktata ipak je potrebno, barem u kratkim crtama, osvrnuti se na kazališnu sezonu u jedinom profesionalnom kazalištu od Splita do Debelog Brijega.

Spoznaj sebe - govorili su stari Grci i tom izrekom uzrokovali niz teatralno - teatroloških ljudskih patologija.

Sam izraz »teatrološko-komparatistički« ukazuje ovdje na potrebu ustanovljavanja discipline koja bi bila premosnicom između - s jedne strane - teatroloških interesa temeljenih na pisanju o praktičnim obilježjima i pitanjima kazališta, te - s druge - pitanja i zadaća teorijske naravi vezanih uz kazalište: moguće uz povijest pojedine kazališne izvedbe ili pak uz dramski/literarni predložak za neku kazališnu predstavu.

Teatrološko djelo " Kazalište u svom okruženju 2 " nastavak je istoimenog prvog dijela studije, a tematski obuhvaća: kazalište i medije (odnos kazališta i drugih medija, ali i reprezentiranje kazališta kroz različite medije), kazalište i globalizaciju (pitanja interkulturalnosti kazališta i njegov položaj u suvremenom globaliziranom svijetu) te kazalište i teorije (nove pristupe i nove pravce teatroloških proučavanja).

Uz okrugle stolove koji se održavaju nakon predstava i koji su postali svojevrsni zaštitni znak Festivala, za vrijeme trajanja 19. međunarodnog festivala malih scena bit će postavljena izložba kazališne kostimografije Ružice Nenadović-Sokolić te održano predstavljanje novih teatroloških izdanja Darka Gašparovića i Snježana Banović.

U monografiji su, na više od 280 stranica, tiskani tekstovi osamnaestoro autora u kojima su obrađene razne faze i segmenti Carićevog kazališnog djelovanja, te izbor njegovih teatroloških studija i zapisa, a knjiga je opremljena s više od stotinjak fotografija, te s drugim popratnim materijalima.

U popratnom festivalskom programu bit će upriličena javna čitanja prvonagrađenih dramskih tekstova na natječaju za najbolji novi dramski tekst Marin Držić, susret intendanta i ravnatelja hrvatskih kazališta, studentske radionice studenata glume iz Zagreba, Splita i Osijeka, kao i nekoliko predstavljanja novih teatroloških tiskanih i web izdanja.

Još jednu zbirku teatroloških razmatranja i intervjua izdaje 1986. pod naslovom Nevesele oči klauna.

Teatar bi, međutim, u djelu Ljiljane Filipović želio biti mnogo više od naslovne javne samoće (zanimljivo je da slično paradoksalnu sintagmu kuje još jedna iznimna poznavateljica kazališta koja rijetko nastupa s teatroloških pozicija, Andrea Zlatar, u svojoj zbirci pjesama pod nazivom Neparne ljubavi).

Uređuje knjigu teatroloških eseja Petra Brečića " Jedan okvir za zrcalo " u izdanju Umjetničkog programa HRT-a.

... temeljenu na izvedbama hrvatskih drama, kao i popratni program (kazališna izložba, predstavljanje dramskih i teatroloških izdanja), održat će se ove godine u Osijeku od 5. do 8. prosinca.

Ne može se reći da je Festa predstava osobitih dramaturških ili teatroloških noviteta, koji do sada nisu viđeni u suvremenoj dramaturgiji, no u Kazalište Marina Držića, unatoč pomalo konfuznoj koncepciji, ona ipak unosi barem naznake suvremenosti.

Vezan uz kazališnu umjetnost i raznorodnu aktualnu problematiku, časopis donosi konstruktivnu raznolikost tema i priloga od specijaliziranog središnjeg temata, domaćih premijera, gostovanja, izvještaja s međunarodnih festivala, kazališnih putopisa, prijevoda teorijske literature pa sve do novih izdanja teatroloških knjiga i drama.

U utorak, 24. siječnja, u 12 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, nova izdanja Disputa predstavit će sami autori (tako što će svaki od njih govoriti o knjizi drugog autora) i Lada Čale Feldman, recenzentica knjiga Marije Paprašarovski i Dalibora Blažine, a urednica ' Teatroloških fragmenata ' Borisa Senkera.

Bilo je i devet međunarodnih teatroloških skupova i tribina, dvanaest predavanja i radionica te mnoštvo najuglednijih gostiju sa svih krajeva planeta.

Stoga je i knjiga dijelom pisana kajkavskim dijalektom - zlatarskim i zagrebačkim. \ " Nikola Batušić Biografija 1938. rođen u Zagrebu gdje je diplomirao francuski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu 1965. doktorirao iz književnosti u Zagrebu 1963. - 2004. profesor na ADU; bio dekan i prodekan 1965. - 1980. pisao kazališne kritike u časopisu Republika 1969. jedan od petorice osnivača Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa 1971. objavio prvu knjigu Hrvatska kazališna kritika, a od tada još 13 knjiga, među kojima se ističu Povijest hrvatskoga kazališta, Gavella - književnost i kazalište i Književni protusvjetovi - poglavlja iz hrvatske moderne (suautor sa Zoranom Kravarom i Viktorom Žmegačem) 1985. uredio monografiju Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 1860. - 1985., te 30 - ak teatroloških knjiga > email to: Nina Ozegovic

Rezultati književnopovijesnih, književnokritičkih, kazališnopovijesnih, teatroloških i kulturoloških znanstvenih istraživanja prof. dr. sc. Tihomila Maštrovića objavljeni su u njegovih šest autorskih znanstvenih knjiga: Hrvatsko kazalište u Zadru (Zagreb, 1985.), Drama i kazalište hrvatske moderne (Zagreb, 1990.), Der kroatische Essay der achtziger Jahre (Zagreb, 1991.), General Nikola Maštrović.

Boris Senker prikazuje kako se u tridesetogodišnje žarište Batušićevih teatroloških istraživanja smjestio Miroslav Krleža te podastire i sagledava dosege analiza njegovih kazališnih lica.

Autor je brojnih teatroloških izložaba među kojiima su: " Izložba o Krleži ", " Obitelj Šenoa i Hrvatsko narodno kazalište ", " Plesno kazalište danas/trideset godina plesne povijesti u Njemačkoj ", " Državnik i dramatičar Vaclav Havel ", " Slovenski kazališni plakat ", " Tito Strozzi " i dr. Bio je član brojnih žirija za književnost, kazališno stvaranje i radio-dramu, a sudjelovao je i u radu niza simpozija.

I ovaj dvobroj donosi kritičke osvrte na ključna kazališna događanja u prethodnih pola godine, recenzije teatroloških knjiga i dva sjećanja na preminule kazališne djelatnike glumca Zorana Pokupca i redatelja Bogdana Jerkovića, osnivača i ključne osobe prve faze Studentskog eksperimentalnog kazališta (SEK).