Održana konferencija na temu Lisabonska strategija i zemlje jugoistočne Europe

Konzultant Svjetske banke, Franz Kaps naglasio je izazove koje Lisabonska strategija stavlja pred države jugoistočne Europe u područjima kao što su borba protiv siromaštva i nezaposlenosti te naglasio da se i Svjetska banka namjerava uključiti u financiranje prioriteta Lisabonske strategije.

Suočena s takvim stanjem, Komisija je početkom 2000. predložila stvaranje Europskoga istraživačkoga prostora. Taj su prijedlog podržali čelnici država i vlada na lisabonskom zasjedanju Europskoga vijeća, na kojemu je usvojena tzv. Lisabonska strategija razvoja EU.

Deveto poglavlje, pod naslovom ' ' Hrvatska i Lisabonska strategija: približavanje ciljevima ' ' (str. 199. 226.), napisale su Ana-Maria Boromisa i Višnja Samardžija.

Autorice Ana-Maria Boromisa i Višnja Samardžija (' ' Hrvatska i Lisabonska strategija: približavanje ciljevima ' ') ističu da ciljevi formulirani u Lisabonu, uz kasnije reforme, doduše ne predstavljaju dodatne kriterije za članstvo u Europskoj uniji (uz tzv. kopenhagenške kriterije), ali ih se ne može niti promatrati izolirano od opće politike EU, te stoga o njima i svaka država kandidatkinja itekako treba voditi računa i postupno ih usvajati.

Stoga je u ožujku 2000. usvojena Lisabonska strategija.

Vezano za gore navedeno, određeni standard našeg organizacijskog ponašanja u smislu pripreme i realizacije projekata, tj. projektnih aktivnosti mogu biti postojeći strateški dokumenti doneseni na nekom višem nivou, npr. županijske strategije razvoja, planovi razvoja pojedinih Ministarstava, Lisabonska strategija, i sl.

Na tom summitu trebala bi započeti i rasprava o novoj strategiji za deset sljedećih godina, kojom bi se zamijenila tzv. Lisabonska strategija za rast i razvoj iz 2000., kojom se željelo od Europe učiniti ekonomiju znanja, najkonkurentniju na svijetu do 2010. Cilj nije ispunjen, jer se uglavnom radilo o popisu namjera bez obveza za vlade.

Svjetski gospodarski forum Izvješće o primjeni Lisabonske strategije objavljuje svake dvije godine od 2002. Lisabonska strategija polazi od mjera nužnih za strukturne reforme kako bi EU do 2010. postala najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo temeljeno na znanju.

Revidirana Lisabonska strategija iz 2005. stavila je naglasak na stimuliranje rasta i zaposlenosti.

Narodne knjižnice moraju raditi na socijalnoj uključenosti marginaliziranih (osoba s posebnim potrebama, mladih iz problematičnih obitelji, osoba koje žive u izoliranim krajevima i dr.), na što ih obvezuje i Lisabonska strategija iz 2000. godine.

Zato Socijalna platforma želi da se Lisabonska strategija odnosi na rast, zapošljavnje i uključivanje.

Revidirana Lisabonska strategija ponovno je pokrenuta 2005. godine.

Lisabonska strategija, koje je Hrvatska potpisnica od 2000., naglašava obrazovanje kao ključni čimbenik gospodarskog rasta, rekao je Šeks.

Europsko vijeće dogovorilo je detaljnu strategiju za postizanje ovog cilja. Lisabonska strategija uključuje aktivnosti u nizu područja kao što su istraživanje, obrazovanje, stručno usavršavanje, pristup internetu i online poslovanje.

Kada je 2000. godine pokrenuta Lisabonska strategija stvaranja naprednoga gospodarstva temeljenog na znanju, općenito je ocijenjena kao napredna i dovoljno fokusirana.

Postavljali su i konkretna pitanja članovima EP-a, ispitujući tako njihova mišljenja o nekim ključnim pitanjima, kao što su unutarnje tržište, Europski Inovacijski Akt ", post - 2010 Lisabonska strategija i planovi za smanjenje potrošnje energije.

No, revizijom ostvarenog na polovici zadanog razdoblja, 2005., ustanovljeno je da je Lisabonska strategija doživjela neuspjeh, jer su zadani ciljevi ostali samo na deklarativnoj razini, a provedba je gotovo u potpunosti zakazala.

Godine 2005. pokrenuta je Revidirana lisabonska strategija koja se više ne temelji na ciljevima zacrtanima 2000. godine, a u kojoj je zadržan jedino cilj od 3 % BNP-a za istraživanje i razvoj.

Takva težnja je definirana u dokumentu zvanom Lisabonska strategija, koji predstavlja dogovor zemalja EU o mjerama revitalizacije europske ekonomije.

Jedan od temeljnih takvih dokumenata na razini Europske Unije, koji diktira čak i odgojno-obrazovne procese te one gospodarskoga napretka svih država članica i onih koje su podnijele zahtjev za punopravnim članstvom je Lisabonska strategija.

Stoga su neka od ključnih pitanja otvorena Zelenom knjigom vezana uz financiranje i razvoj energetski učinkovitih tehnologija te za povezivanje konkretnih mjera s glavnim ciljevima politika EU, kao što su Lisabonska strategija (za konkurentnost i rast), Protokol iz Kyota i slično.

U nastavku predstavljanja prioriteta portugalskog predsjedanja veleposlanik je pobliže predstavio četiri skupine prioriteta, a to su Budućnost EU-a, Lisabonska strategija, Područje sloboda, sigurnosti i pravosuđa, te Europa i svijet.

Trenutni financijski okvir za period 2007. - 2013. usmjerava sredstva za poboljšanje konkurentnosti (Lisabonska strategija za rast i razvoj) i kohezije Europske unije, dok će se iznos predviđen za poljoprivredu smanjivati tijekom razdoblja od sedam godina.

Lisabonska strategija predviđa uspostavu informacijskog društva, veće ulaganje u istraživanje od 3 posto BDP-a te razvoj ljudskog kapitala putem obrazovanja.

Lisabonska strategija predstavlja bitan vanjski okvir za provođenje reformi u Hrvatskoj imajući u vidu da se predviđeni rok integriranja RH u EU poklapa s razdobljem u kojem Unija planira dostići najveći dio Lisabonskih ciljeva te prerasti u najkonkurentnije gospodarstvo znanja.

Putem ovog Pakta, Lisabonska strategija će dati novi poticaj socijalnoj uključenosti osoba s invaliditetom, priznajući invalidnost kao multidisciplinarno pitanje.

Dr. sc. Hrvoje Butković sa Instituta za međunarodne odnose u predavanju naslovljenom ' Lisabonska strategija: ambiciozni program sa mješovitim rezultatima ', predočio je razvoj Lisabonske strategije od njezinog usvajanja prije deset godina, do usvajanja nove strategije ' Europa 202 ' 0 koja stupa na snagu sljedeće godine.

Obvezuje li Lisabonska strategija, u dijelu koji se tiče socijalnog uključivanja, ali i novi Zakon o socijalnoj skrbi tijela javne vlasti na zadovoljenje potreba za socijalnim uslugama, osobito u slučaju tijela JLPS i osobito u slučaju osoba treće životne dobi?

Mauro donosi pet točaka oko kojih će se raspravljati o budućnosti Europe: demografska kriza, imigracija, proširenje, vanjska politika i lisabonska strategija.