Prikaz Kristova polaganja u grob na luneti svetišnog zida povezan je s djelatnošću majstora Dominika iz Udina čija je radionica osim sv. Marije u Gračišću oslikala brojne druge istarske crkve te je Dominik, uz lokalnog slikara Antuna iz Padove, najplodniji slikar 16. stoljeća.

U luneti nalazimo djelo novijih dana likove svetih liječnika, Kuzme i Damjana, zaštitnika Fažane.

U luneti glavnoga gotičkog portala iz početka 15. st. stoji lik Bogorodice na prijestolju s Djetetom.

Kasnogotička južna vrata prema Placi (u luneti Pietŕ, na vrhu Bog Otac, a sa strane sv. Jerolim i sv. Ivan Krstitelj) djelo su kipara Leonarda i Petra Petrovića iz 1499. Najstariji sačuvani dio čitavoga kompleksa je s obilježjima prijelaznog stila.

Današnji samostan i jednobrodna crkva podignuti su u stilu kasne gotike, poslije 1420. Portal ima u luneti lik Majke Božje s djetetom i dva sveca, rani renesansni rad korčulanskih klesara.

Na fasadi se ističe portal koji je nastao 1389. U luneti je reljef sv. Mihovila, a sa strane sv. Stošija i sv. Krševan.

Što se vladara tiče, to je barem ÂťdokumentiranoÂŤ ⠀ njegova heroizacija (obogotvorenje) zapečaćena je na luneti preko puta ulaza u grobnicu.

Središnji je motiv portala kristovo rođenje prikazano na luneti.

Osim radova na Rapiciu ove su godine već izvedeni konzervatorsko-restauratorski radovi na zidnim slikama u svetištu župne crkve sv. Nikole, tijekom kojih su očišćene freske i reljef u prvoj luneti sjevernog zida svetišta.

podatak o izgradnji velikih vrata crkve kazuje kako je dana 5. travnja 1498. godine bio sklopljen ugovor izmedu braće leonarda i petra petrovića i zastupnika male braće. velika vrata bi bila izvedena u formi skulpture s likovima i floralnim ukrasima. u luneti se je trebao nalaziti reljef pietŕ (marija s mrtvim kristom u krilu), a nad gredom nadvratnika reljefi sv. jeronima s desne i sv. ivan krstitelj s lijeve strane. na vrhu lunete lik krista svevladara, s knjigom u lijevoj ruci, dok je desnica uzdignuta na blagoslov. to je svakako jedan od najljepših crkvenih portala. vrata su trebala biti dovršena do kraja 1499., a dovršena su ranije, jer je rečeni ugovor uz suglasje stranaka raskinut u svibnju te godine.

Ona ima stalak s okvirom od stakla kroz koji se može gledati hostija (u svojoj luneti).

Kućište je promjera 47 milimetara i vodootporno je do 300 metara, a materijal koji prevladava je titan uz dodatak keramike na luneti, tako da je sat, bez obzira na pozamašne dimenzije, ipak ugodan i lagan na ruci.

O tome govori natpis na luneti iznad ulaza koji kaže da je zdanje podignuto godine 1191. u doba biskupa Ivana te knezova Bartula i Vida uz pomoć čitave općine.

Šibenski antikvar i organizator sajma antikviteta Srećko Vukšić, nedavno je za prodaju dobio rešetku iz kovanog željeza, koja je očito stajala u luneti nekog šibenskog portala.

Bilo bi lijepo kad bismo imali svjedoka koji ju je vidio u luneti ovoga portala pa da sa sigurnošću možemo reći da je tu i stajala

Da trebamo svjedočiti to nam je poručila naša majka u poruci: 25. rujna 2011. Kraljica mira nam je uputila poruku preko vidjelice Marije Pavlović Luneti: Draga djeco

U luneti je reljefni lik sv. Dominika koji također pokazuje gotičke crte tog vremena.

Na njenoj fasadi se ističe portal iz 14. st. a u luneti je reljef sv. Mihovila, pokraj sv. Stošije i sv. Krševana.

U luku (luneti) iznad vratiju je slika sv. Ilije.

U luneti je reljef Marije na nebo uznesene, Kraljice neba i zemlje, kojoj su slijeva i zdesna bl. Alojzije Stepinac i sv. Marko Križevčanin, zaštitnici biskupije.

Naslikao je freske Madonna i dijete sa svecima u centralnom dijelu i Blaženi Eroli između anđela u luneti kapele, sad teško oštećene.

Jedan kraj te vrpce ima završetak u obliku rese s kuglicom poput ploda masline na kraju, motiv identičan onom na vrpcama Duknovićevog reljefa u luneti s portala palače Andrije Cege (Joško Belamarić, Studije iz srednjovjekovne i renesansne umjetnosti na Jadranu, Split, 2001).

Dok je podloga matirana, odnosno puncirana, vijenac s brojevima te manji krugovi u luneti su polirani, kako bi se postigao kontrast unutar istog materijala.

Deset ženskih figura, isklesanih u visokom reljefu na zidovima središnje prostorije i ukrasi na luneti bačvasto nadsvođene komore su jedini takve vrste u cijeloj Trakiji.

U luneti je bareljef s prikazom dvaju paževa koji pridržavaju plašt s kacigom.

Nije poznata plemićka obitelj za koju je građena i čiji se grb nalazi u luneti dvorišnog portala.

Veća oštećenja žbukanih slojeva arriccia i intonaca (mjestimično duboka i do kamenog nosioca) nalazila su se iznad naknadno probijenih vrata sakristije, oko prozora na jugoistočnom zidu, na južnom zidu, južnoj luneti te na svodnom polju iznad nje.

Gotika ju je označila svojim slogom, portal joj vješto akcenturirao skup svetaca u luneti iznad vrata.

Mala svetačka obitelj stoji pred prolaznicima u uskoj luneti, zarobljena spoznajom da će od sada gledati kako u crkvu unose na prodaju cigarete, skupa vina, celofanski kič suvremene civilizacije kojoj sakralni prostor postaje trgovina i komercijala.

Drvena lamperija duž zidova crkve, novi oltar i ambon, te novi namještaj sakristije su iz 1978. U potresu 15. travnja 1979. teško su oštećeni krov i zid pročelja crkve, pa je postavljen novi krov (1980.), uređena slika Gospe od Cavtata i popravljen strop (1982.), a 1984. obnovljene su orgulje.Skulptorska djela u crkvi su: retabl i antipendij glavnog oltara (drvo, majstorski rad, XVIII.st.), tabernakul (drvo, tirolski rad XIX.st.), kip sv. Vlaha nad bočnim ulazom (drvo, XVIII.st.), kip sv. Antuna na pobočnom oltaru (Radica s Korčule, 1901.) i propovjedaonica (drvo, tirolski rad, XX.st.). Od slikarskih radova tu su: Bogorodica s Djetetom (na sredini slike glavnog oltara, ulje na dasci, vjerojatno srednji dio poliptiha Božidara Vlatkovića iz 1494. dijelom stradalog u potresu 1667.), pala glavnog oltara (oleat, XVIII.st.), poliptih na pokrajnjem oltaru sv. Mihovila (tempera na dasci Vicka Lovrina Dobričevića, 1409/1410. po narudžbi Dominika Pucića, jedina sačuvana od prvotnih oltarnih slika), antependij oltara sv. Mihovila (ulje na dasci, XVI.st.), Gospa od Cavtata u luneti iznad trijumfalnog luka (ulje, Vlaho Bukovac, Prag 1909., poklon autora), Gospa od milosrđa (ulje, Vlaho Bukovac, Pariz 1880., poklon autora), Stigmatizacija sv. Franje (ulje, Celestin Medović, franjevac, 1880.), Raspeće s vedutom Cavtata (ulje, Tomislav Ciko 1975.), slike postaja Križnog puta (kamenotisak na papiru, Domenico Majotto, 1779.) i ograda pjevališta (lice oslikao Vlaho Bukovac 1905.). Djelovanje samostanske braće: služba Božja, propovijedanje (osobito u korizmi), ispovijedanje, ispomoć župnicima.