Maglev vlak je eksperimentalni magnetno levitacijski vlak kojeg razvija Institut za željezničko tehnička istraživanja, pridužen Japanskim željeznicama.

Organizacija pod nazivom ET3, koja ima vezu sa Venus Projektom s kojim ste se mogli upoznati u popularnom dokumenarnom filmu Zeitgeist koji kruži internetom, konstruirala je dvobazni maglev koji može ići brzinom i do 6,400 km/h u nepokretnoj bezotpornoj cijevi koja može biti iznad zemlje ili pod vodom.

Ones je dao veliki doprinos znanosti jer se i tekući helij, a i super provodljivost kao fenomen, koriste i danas, stoljeće kasnije, kako u istraživanjima (super provodljivi magneti su najmoćniji elektromagneti današnjice) tako i u unapređenju prometa (maglev vlakovi).

Maglev vlakovi trebali bi levitirati po principu Meisnerovog efekta, koji je posljedica super provodljivosti, prikazanom u sljedećem videou:

U tom je razdoblju naime konačno uspješno riješen problem dobivanja novih supravodljivih materijala, koji su omogućavali stvaranje jakih magnetskih polja, nužnih za ostvarenje ideje maglev transporta pomoću elektrodinamičke suspenzije.

Očekuje se da će na osnovu ovih rezultata test " pruga " biti proširena na komercijalnu maglev liniju između Tokija i Osake (550 km) umjesto izgradnje nove Shinkansen linije, a početak korištenja predviđa se za 2005. godinu.

U razvoju maglev tehnologije, započetom krajem šezdesetih godina, najdalje se došlo u Japanu i Njemačkoj, dok su u ostalim razvijenim zemljama takvi programi sada reducirani (npr. u SAD) ili su tek na početku.

Zbog potrebe za brzim i efikasnim povezivanjima velikih gradova i industrijskih centara na udaljenostima do 500 km, uz nedovoljnu protočnost i kapacitete postojećih transportnih sustava i zasićenost zračnog prostora, u Japanu i Njemačkoj su odluke o uvođenju maglev sustava prijevoza donesene na nacionalnom nivou.

Njemačke vlasti nabavile su potrebna sredstva za izgradnju prvog maglev vlaka u Europi.

Maglev koristi magnete nabijene elektricitetom zbok kojih vlak levitira iznad tračnica što mu omogućuje da postigne iznimno velike brzine.

Maglev tehnologija trenutno je u pogonu samo u Šangaju, dok Japan svoj prvi vlak planira u pogod pustiti daleke 2025. godine.

Iako ima teoretskih ideja za korištenje maglev tehnologije za pokretanje, takva vrsta pogona (još) nije zaživjela u široj praksi.

Šangajski vozovi Maglev koriste moćne elektromagnete tako da se donji dio vozila odbija od staze po kojoj se kreće.

Od početka istraživanja (1972. godine) Japan Railway Technical Research Institute je izgradio dva maglev poligona.

Prva ispitivanja vršena su u Miyazaki centru, a od 1990. godine, ona se odvijaju u novom Yamanashi centru, smještenom južno od Tokija, i zamišljenom za razvoj i promociju maglev sustava za praktičnu potrebe.

Vidite do kuda su nas dovela javna mišljenja maglev je trebao biti naš proizvod uz pomoć njemačke tehnologije, no, naši političari su to odbili pase sad Kinezi voze maglevima između grada i zračne luke 30 km udaljene za svega sedam (7) minuta

Nije stoga čudno što su bili pozvani i da predlože baterijski sklop za vlak Maglev.

Ovakvih vratolomnih brzina ne bi bilo bez posebne pažnje usmjerene na održavanje tračnica i pružne staze, dokaz tomu je i svjetski brzinski rekord za test prvog japanskog vlaka Maglev (magnetskog lebdećeg) od 581 km/h.

Znanstvenici s fakulteta fizike i astronomije Sveučilišta u Tel Avivu izradili su posebnu traku iznad koje poluvodič može levitirati zahvaljujući fenomenu kvantne levitacije pomoću koje se kreće i brzi vlak Maglev. više

Kapsule bi se kretale slično kao Maglev vlak ovi, tj. levitirale iznad tračnica...

Njemački TRANSRAPID maglev sustav koristi EMS metodu s klasičnim magnetima i željeznom vodilicom.

Osnovni plan je izgradnja maglev linije Berlin-Hamburg (290 km) i njeno puštanje u promet oko 2005. godine.

Ukinut Samoborček ostavio je iza sebe zemljište na kojem su Nijemci htijeli graditi trasu za " maglev " vlak.

U cijevi bi stavili super brze kapsule nalik na vlakove Maglev stvorene u Japanu, a ubrzali bi ih linearnim električnim motorima.

Da, da. xD I trebalo bi predvidjeti mjesta za vakumske cijevi kada budemo povezivali Lijepu našu sa maglev vakumskim vlakovima koji mogu postići brzinu do 8000 kmph.

Uzimajući u obzir granice klasičnih željeznica i sve veće poteškoće u avionskom povezivanju današnjih gustih urbanih sredina, može se očekivati da će početkom sljedećeg stoljeća započeti komercijalno korištenje maglev vlakova s brzinama od 500 km/h, koji će za udaljenosti od 500 do 800 km biti kompetitivni s avionskim prometom.

Maglev vlakovi će također biti korišteni za povezivanje dvaju ili više zračnih luka.

Iako je sam pogon maglev vlakova vrlo jeftin i isplativ, cijena izgradnje je vrlo visoka.

stavovi su jasni... znas, imas onaj njemacki Maglev ili barem japanski Shikonsen koji bismo mogli staviti umjesto ovih trulih vlakova... bas bi bilo super ici do splita ili slavonije za sat vremena... ali... zreo covjek razlikuje zelje od mogucnosti i sl...

Dok naprimjer Francuska učinkovito prodaje na međunarodnom tržištu svoje nuklearke i nuklearnu tehnologiju kao i TGV [ veoma brzi vlak ], uporaba Transrapida [ njemačko konstruiranog maglev vlaka, tj. vlaka na magnetsku levitaciju) ] što je tehnički u sasvim različitoj ligi se spriječava.