No, on ipak nije sasvim nepoznat, osobito u pravaškim krugovima; naime, upravo je jedan od vodećih ideologa HSP-a, dr. Milan Šufflay, već 1925. napisao u Hrvatskom pravu slijedeće:

Milan Šufflay rođen je 1879. u Lepoglavi, u Hrvatskom zagorju, a gimnaziju je pohađao u Zagrebu, gdje je potom završio studij povijesti, stekavši doktorsku titulu filozofskog fakulteta.

1879. rođen je u Lepoglavi Milan Šufflay, hrvatski povjesničar i albanolog.

Među istaknutim žrtvama ističu se Josip Predavec, HSS-ov zastupnik ubijen nedugo nakon izlaska iz zatvora, Đuro Đaković, jedan od visokopozicioniranih dužnosnika još uvijek ilegalne KPJ i albanolog i pisac, pravaš Milan Šufflay, koji je ubijen usred Zagreba.

Utemeljitelj novijeg hrvatskog nacionalizma, dr. Milan Šufflay naglašava važnost povijesnog pamæenja: Bez povijesti nema narodne svijesti.

Na ulici je u Zagrebu ubijen hrvatski povjesničar prof. dr. Milan Šufflay, što je dovelo do međunarodne peticije koju su potpisali i Albert Einstein i Heinrich Mann. (Različite metode političkog terora bile su međutim karakteristika Kraljevine SHS od njenog osnutka.)

Tomac je kao politički pisac novina u hrvatskoj publicistici: opći humanistički i dobronamjerni ton, povezan s informiranošću o političkim strujanjima - nisu do sada postojali u hrvatskoj političkoj publicistici kojom su dominirali radikalni pesimizam i geopolitički uvidi (Ivo Pilar, Milan Šufflay), visoka retorika nacionalnoga mesijanstva (Ante Starčević, Eugen Kvaternik), trijezni pragmatizam i promišljena kombinatorika (Franjo Tuđman) i raskrinkavajuća strast pomiješana s bolnom ljubavlju prema nacionalnom biću (Frano Supilo, Miroslav Krleža).

Nisu se ni Ivo Pilar ni Milan Šufflay ni Stjepan Radić ni Stipe Javor ni Matija Soldin ni Marko Hranilović i stotine drugih Hrvata sami ubilii

Ovdje naglašavam ' ' hrvatske i poslužit ću se shvaćanjem povijesti što ju je riječima prikazao Milan Šufflay: ' ' Kao što ne može biti individualnog jastva bez pamćenja, tako nema narodne svijesti bez povijesti.

Na tomu programu okupljala je i radnike i seljake, ali i najbriljantnije hrvatske intelektualce onoga vremena, kao što su dr. Mile Budak, prof. dr. Milan Šufflay, prof. dr. David Karlović, prof. dr. Fran Milobar, prof. dr. Bare Poparić i drugi.

Javorovo mrtvo tijelo pokopano je 30. ožujka 1936. na Mirogoju, u arkadama, u istu grobnicu u kojoj počivaju Stjepan Radić, Pavao Radić, dr. Đuro Basariček i dr. Milan Šufflay.

dopuna...... likvidacije i progoni njima nepoćudnih povijesničara, umjetnika, znanstvenika koji se bave hrvatskom povijesti, jezikom i sl., kako su završili slijedeći hrvatski znanstvenici i pisci - Kerubin Šegvić, prof. dr. Milan Šufflay, prof. Mitjel Yošamya, prof. Mirko Vidović, Mato Marčinko, prof. Zlatko Tomičić i drugi, koji su još i danas djelatni u proučavanju naše etnogeneze.

Krećem od onih državotvorne orijentacije: Milan Šufflay je, može se pouzdano reći, radio protiv unitarističkog uređenja, u tom je imao oslonac izvan domovine; Mile Budak činio je isto, a identičan je odnos prema društvenom uređenju imao i Ivo Pilar alias Südland, alias Lichtträger.

Povijest notarijata u srednjem vijeku za razdoblje od 11. do 15. stoljeća obradio je dr. Milan Šufflay u knjizi« Dalmatinska privatna listina », izdanoj u Beču 1904. godine, izdavač Carska akademija znanosti, na njemačkom jeziku.

Jedan od istaknutijih pravaša u tom razdoblju bio je Milan Šufflay koji će 19. veljače 1931. biti ubijen na kućnom pragu, a ubojice, policijski agenti, neće nikad biti uhićeni, kao i desetljeićima kasnije ubojice Blaža Kraljevića ili Ante Paradžika.

Jedan od takovih je i Milan Šufflay koji je na današnji dan zatučen.

... " Milan Šufflay (Lepoglava, 9. studenog 1879. - Zagreb, 19. veljače 1931.), hrvatski povjesničar, jedan od utemeljitelja albanologije, autor prvoga hrvatskog znanstvenofantastičnog romana. " - čovjek se sigurno okreće u grobu.

Profesor Milan Šufflay bio je poznat po svojim brojnim znanstvenim djelima i radnjama.

1473. - Rodio se poljski znanstvenik Nikola Kopernik, utemeljitelj teorije o tome da se Zemlja okreće oko Sunca. 1931. - Albanolog i povjesničar Milan Šufflay je ubijen od strane velikosrpskih agenata. 1935. - U Hlebinama se rodio slikar Josip Generalić, prvak hrvatske naivne umjetnosti. 1986. - U okviru sovjetskog svemirskog programa lansirana je svemirska stanica Mir, prva dugoročna istraživačka postaja u svemiru.

Također je židovskog podrijetla bio i Milan Šufflay, poznati borac za hrvatsku nezavisost, žrtva stravičnih političkih ubojstava u Kraljevini Jugoslaviji.

Djelo je pretiskano u knjižici Dr. Milan Šufflay znanstvenik, borac i mučenik povodom 60. godišnjice od atentata 1931 - 1991, Zagreb 1991, str. 35 - 90. Doktorom je promoviran 1. lipnja 1902. na Zagrebačkom sveučilištu.

Poslije Radićeve smrti Šufflay je odabrao dvanaest svojih političkih eseja koji su pretiskani iz »Obzora«, »Novosti«, »Jutarnjeg lista« i »Hrvata« te objelodanjeni u knjizi pod naslovom Hrvatska u svjetlu svjetske historije i politike, Zagreb 1928. Pretiskani su u cijelosti u knjižici Dr. Milan Šufflay o 60. godišnjici atentata, Zagreb 1991. (Eseji, str. 91 - 144), samo tri od dvanaest u djelu D.

Tako je za stare Jugoslavije mučki ubijen poznati albanolog Milan Šufflay, a izgleda i Ivo Pilar.

Mogli bi možda reći da istoj struji pripada i Vinko Krišković, Josip Frank, Milan Šufflay i neki drugi.

Jedan od istaknutijih pravaša u tom razdoblju bio je Milan Šufflay koji će 19. veljače 1931. biti ubijen na kućnom pragu, a ubojice, policijski agenti, neće nikad biti uhićeni, već će naći utičište u Beogradu.

U režimu ograničenog parlamentarizma i drastičnih izbornih manipulacija, kasnije i monarhofašističke diktature, državne pljačke provedene putem novčane unifikacije preko obezvrijeđenog novca iz zemalja izvan Srbije, te političkih ubojstava (Milan Šufflay, Ivo Pilar) i korupcije (sve energije u zemlji su se trošile na zaoštrene političke borbe, te su, zbog unutrašnje rastočenosti zemlje, dovele do brzoga kolapsa Kraljevine Jugoslavije u ratu s nacističkom Njemačkom). "

Nakon što je velikosrbska vlast 1931. godine dala ubiti iztaknutog pravaša dr. Milana Šufflaya, 03.09.1933. ubili su i dr. Ivu Pilara koji je kao i dr. Milan Šufflay zastupao potrebu stvaranja suverene, slobodne, kvalitetno organizirane Hrvatske države.

HSS-pov prvak Josip Predavec ubijen je nedugo nakon izlaska iz zatvora 1933., pokušan je atentat na pravaša i budućeg ustašu Milu Budaka, a albanolog i pravaš Milan Šufflay ubijen je usred Zagreba početkom 1931. godine.

Matoš, Milan Ogrizović, Ante Kovačić, Fran Galović, Milan Šufflay, Ivo Pilar, nadbiskup Josip Stadler, general Stjepan Sarkotić, Vladimir Prebeg, dr. Josip Frank, dr. Aleksandar Horvat, Mile Budak, August Harambašić " SABORSKI VRITNJAK " KHUENU HEDERVARYU Tijekom tih 80 ih godina 19. stoljeća dogodio se jedan zanimljiv događaj u sabornici Hrvatskog sabora.

Od vremena čuvene Hegelove Filozofije povijesti filozofa povijesti bilo je vrlo malo, a oni koji su pisali o toj temi vrlo često nisu ni bili definirani kao filozofi povijesti, a kod nas je među kulturolozima takav filozof bio dr. Milan Šufflay, mislilac koji je ljudskoj kulturnoj povijesti pristupao cjelovito, obuhvaćajući sva njezina idejna kretanja.