Pisac, za kojega je književni povjesničar i teoretičar Cvjetko Milanja ustvrdio da pripada samome vrhu hrvatske i europske književnosti, a akademik Dubravko Jelčić nazvao ga poklonikom i apostolom riječi, ugled je stekao već ranim romanima »Djeca Božja« - svojom prvom i najpoznatijom knjigom, »Osamljenici« i »Crni smiješak«, u kojima »napušta model tzv. socijalističkog realizma

Tadašnji mladi pjesnici okupljeni oko časopisa »Pitanja« poeziju su temeljili na poststrukturalističkoj filozofiji Jacquesa Derridaa i na njegovim teorijama razlike, kojima ste vi, čini se, ostali prilično vjerni? Analizu pjesničke prakse kruga autora okupljenih u jednom razdoblju oko časopisa »Pitanja« donio je vrlo argumentirano Cvjetko Milanja.

Mađarska je književnost od pedesetih godina bila odcijepljena od suvremenih europskih književnih tijekova i nasilno podvrgnuta Âťbizan tskom duhuÂŤ. 11 Od sredine sedamdesetih godina XX. stoljeća dolazi do vidljivog i radikalnog prevrata diskursnog reda da bi Mađari Proizvodnim romanom (TermelĂŠsi regĂŠny, 1979) PĂŠtera EsterhĂĄzyja dobili svoj prvi pravi postmodernistički roman. 12 A razlika u godinama i nije znatna ako se prihvati da je Slamnigov roman Bolja polovica hrabrosti (1972) Âťprvi značajan hrvatski postmodernistički romanÂŤ 13 (Milanja) te da je mađarski prijevod toga romana bio tiskan 1977. godine. 14

O Šegedinovu djelu i njegovoj ulozi u hrvatskoj književnosti općenito, priređivač knjige, književni povjesničar i teoretičar Cvjetko Milanja napisao je sljedeće: »Šegedin je inaugurator određenoga proznog modela u poratnoj hrvatskoj književnosti, modela egzistencijalističke, intelektualističke, esejističke i psihoanalitičke proze, koja će poslije biti čak nasljedovana (Jozo Laušić), te pripada samom vrhu hrvatske i europske književnosti.

I to je ta osobitost, kamovljevska: ostavši u biti« pjesnikom bodlerijanske ' estetike ružnoga ', sirovih nagona i anarhističkoga prosvjeda »(Milanja, 1997.), Kamov ju je samo zaodjenuo u staru, a za nj novu, formu.

U Severovoj kući održan je Znanstveni skup o pjesništvu Josipa Severa na kojem su sudjelovali Zvonimir Mrkonjić, Sanjin Sorel, Goran Rem, Branimir Bošnjak, Cvjetko Milanja i Branko Maleš.

U onih sedam godina koje su protekle od proljeća 1945. do 1952. godine pečat hrvatskoj kulturi nedvojbeno je dala Âťizrazita represalijska dominacija tutorskoga diskursa teorijskoga uma, dakako socrealističkoga konceptaÂŤ (Cvjetko Milanja), koja je ⠀ Âťtemeljena na klasnoj borbi iz čega rezultira i klasni karakter književnosti u službi proleterske tendencijeÂŤ (ibidem) ⠀ svoj klimaks imala pak u razdoblju od 1945. do 1948. godine.

Impresivnu zbirku Duša tilu koja će sasvim sigurno postati ovogodišnji literatni hit što se poezije tiče predstavili su autor, urednik te Cvjetko Milanja pred brojnim auditorijem koji poznaje vrhunske domete pjesnika koji već dvadesetak godina samozatajno živi u Baškoj Vodi, a rođen je 1933. u Podosoju.

Treću knjigu iz ambicioznog pothvata Matice hrvatske Slavonski Brod uredio je sveučilišni profesor dr. Vinko Brešić, priređivači su dr. Cvjetko Milanja i prof. Kristina Grabar, a recenzenti dr. Joža Skok i Dubravka Težak.

Ako avangardu shvatimo kao Âťhorizontalnu kulturuÂŤ, 13 ako prihvatimo da je za nju karakteristično ono što Milanja naziva ÂťnizanimÂŤ stilom, 14 Ivančanova svakako sporadično realizira elemente takve paradigme, premda tek u naznakama.

Miroslava Vučić, urednica u Školskoj knjizi i Tomislav Šakić, filmolog i filmski kritičar, predstavili su barda hrvatske književnosti, pulskoga gosta Ivana Aralicu iz dva motrišta, urednica Miroslava Vučić predstavila je prvo kolo biblioteke Djela Ivana Aralice (golemi projekt koji će imati šest kola odnosno tridesetak knjiga Ivana Aralice s kritičko-znanstvenim pristupom romanima i pripovijestima): knjiga pripovijesti Carske kočije s pogovorom Cvjetka Milanja, roman Psi u trgovištu s pogovorom akademika Krešimira Nemeca i romani morlačke trilogije Put bez sna, Duše robova s pogovorima Marine Protrka te Asmodejev šal s pogovorom akademika Dubravka Jelčića, a mladi je filmski kritičar Tomislav Šakić prokomentirao romane Ivana Aralice kao predloške filmovima Život sa stricem, Konjanik, Četverored

Bošković i Cvjetko Milanja, i sami sveučilišni profesori, stručno su i iznimno pohvalno govorili o njoj.

Kao iznimno i značajno djelo suvremene hrvatske lirike Afriku su ocijenili i dr. sc. Cvjetko Milanja, autor Povijesti hrvatske lirike, te Ivo Mijo Andrić, Fabijan Lovrić, Lada Žigo, Ljubo Krmek, Franko Sorić, i drugi.

Dalibor Cvitan i pojam autora// Znanstveno djelo prof. dr. sc. Milivoja Solara/Hrvatska književnost 20. stoljeća, različite ideje i funkcije književnosti/Branimir Bošnjak, Cvjetko Milanja, Višnja Bošnjak (ur.).

ZAGREB - Dalibor Cvitan je klasik hrvatske književnosti, nezaobilazan po svome romanesknom i pjesničkom, ali i esejističkom i kritičarskom opusu - ustvrdio je Cvjetko Milanja na predstavljanju četiriju knjiga Cvitanovih izabranih djela koji je u srijedu u prostorijama Društva hrvatskih književnika u Zagrebu upriličio nakladnik Stajergraf.

Naglasivši kako je Cvitan sebe namjerno stavljao na marginu, Milanja je rekao kako bi ga se ipak moglo smjestiti u međuprostor između dviju generacija, krugovaša i razlogovaca, te dodao kako se u njegovu djelu prepoznaje osnovna dihotomija između mediteranizma, koji određuje vitalitet, i kontinentalne komponente, određene gradom kao prostorom ekspresionističkog užasa.

Dr. Cvjetko Milanja sa zagrebačkog Sveučilišta posvijetlio je ulogu Jakše Čedomila u hrvatskoj književnoj kritici, kojom je domaće prozaike i lirike komparatistički uzdigao uz bok europske umjetnosti riječi.

Cvjetko Milanja podsjetio je na prevodilački opus Joje Ricova, koji je zaslužan za brojne prijevode talijanskog pjesništva iz kojih je nastalo i nekoliko značajnih antologija - Antologija talijanskog pjesništva 20. stoljeća, Antologija talijanskog futurizma i dr.

Njegovo poetsko stvaralaštvo u kontinuitetu od pedesetih godina 20. st. do sadašnjice mijenjalo se na raznim razinama, od formalnih do tematskih, pa je opravdana podjela poetskog opusa na starije i novije razdoblje, kako ih je imenovao Cvjetko Milanja.

Na predstavljanju zbirke Duša tilu kriti č ar Cvjetko Milanja govorio je o vašem bogatom bestijariju...

Književnoteorijska i književnopovijesna misao od devedesetih godina 20. stoljeća naovamo konačno je ustanovila autobiografiju u svim njenim formama kao narativni žanr visokog stupnja vjerodostojnosti, pa je s tog stajališta autobiografskog modela kao žanrovske paradigme temeljito istražen korpus suvremene hrvatske autobiografske proze (Mirna Velčić 1991. i 1998., Magdalena Medarić 1993., Andrea Zlatar 1996. i 1998, Dubravka Oraić-Tolić 1996., Julijana Matanović 1997., Cvjetko Milanja 1997., Helena Sablić Tomić 2002. vidi u: Sablić Tomić, Helena, Intimno i javno/Suvremena hrvatska autobiografska proza, Naklada Ljevak, Zagreb 2002., Literatura str. 207 - 209.).

Osim spomenute voditeljice u Savjetovalištu rade stručni suradnici i članovi Vijeća Savjetovališta mr. sc. Luka Marinović, dr. sc. Marina Nekić, dr. sc. Ivana Tucak Junaković, dr. sc. Rozana Petani, Marta Cifrek-Kolarić, Ivica Milanja, mr. sc. Lozena Ivanov, dr. sc. Josip Ćirić i Lucija Mičić, od kojih prvih šest kao individualni savjetovatelji.

Ako se pjesmi/ruži podaruje tako visoka vrijednost uzvišenosti, to je razumljivo jer pjesnički jezik i mora biti izdignut i odmaknut od te i takve realnosti (Milanja, 2001:101.).

Za razliku od postmodernističkog korištenja soneta ili intertekstualnosti i metatekstualnosti kao kompromisa, Stamać ostvaruje bliskost s tradicijom i njenim vrijednostima, ali i mediteranizmom koji je i kozmopolitizam, ali i tradicijski kulturni simulakrum (Milanja, 2001:105.) koji nivelira moguće kulturološke razlike.

O tome su uostalom i dosad govorili naši znalci: (očito nepročitani) Kaštelan, pa Žmegač, Milanja, Vučković i drugi.

Akademik Luko Paljetak, kako je najavljeno, izlagat će o temi " Šegedinova priča o dva kamena ", prof. dr. Cvijetko Milanja " Djeca božja i osamljenici ", a o " Mediteranskim motivima u novelama Petra Šegedina " govorit će prof. dr. Branka Brlenić-Vujić.

Suška), Cvjetko Milanja (Pjesništvo Marija Suška), Ervin Jahić (Suškova tamna lirska memoaristika), Branko Čegec (Čitanje života i smrti u poeziji Marija Suška), Miloš Ðurđević (Vraćanje na mjesto odlaska ogled o poeziji Marija Suška), Sead Begović (Motivi Suškove poezije) i Tonko Maroević (U ulozi Jozefa Klema).

Lawrencea), Glazba (Bosiljka Perić Kempf), Kritika (Cvjetko Milanja piše o novim knjigama Vinka Brešića i Anke Žagar), te Građa za Enciklopediju Matice hrvatske (integralni tekst Igora Zidića o Ljubi Babiću) i Izlog knjiga Matice hrvatske, 2008/2009. (Josip Brleković).

Književni teoretičar, povjesničar i kritičar Cvjetko Milanja ustvrdio je kako se glavni motivi te Bošnjakove knjige " crpe iz područja apstraktnih pojmova, usidrenih u konkretnom ".

Knjiga je na fundamentalnom tragu odnosa pjesništva, vremena i zbiljne povijesti, istaknuo je Milanja.