Razgovor: Milivoj Solar: Postmodernu još ne shvaćamo

Lijepo o tome govori i profesor Milivoj Solar, pa bi ga valjalo citirati u cjelosti: " Umjetnička djela sadrže ljudsko iskustvo života i svijeta izraženo na takav način na koji se ono inače ne može izraziti, umjetnost je u tom smislu samosvojna i nezamjenjiva.

Pomoćnik ministrice kulture Vladimir Stojsavljević, naglasio je kako je najvažnije da bez obzira na nove tehnologije, znanje prenosimo novim generacijama i da shvatimo da nas knjiga, kako bi kazao prof. Milivoj Solar, uči da budemo ono što jesmo.

Oprezan je u svojoj Teoriji književnosti i Milivoj Solar, no on ipak kaže kako u slučaju kriminalističkog romana ta klasifikacija može biti korisna jer u njemu tema određuje način oblikovanja.

- Koprivnica: Matica hrvatska, Ogranak Koprivnica, 2010. - 207 str.; 21 cm. - (Sabrana djela Frana Galovića; knj. 6) (Biblioteka Moderna) Šesta knjiga iz edicije " Sabrana djela Frana Galovića " koja uključuje studiju o Galovićevu književnom djelu u kojoj Milivoj Solar predstvalja cjelokupan književni opus poznatog hrvatskog književnika, od pjesama, pripovijedaka, drama, kritika do recenzija.

Slovenska elita je Marko Brecelj, srpska Srđa Popović, sadašnja evropska Vaclav Havel i vlasnik IKEA-e, hrvatska Ivan Slamnig, Milivoj Solar i Kugla glumište (potvrditi će ti recentni u Srbiji)...

Kritika i povijest književnosti najviše cijene treći "... (Milivoj Solar)

U obrazloženju nagrade ocjenjivački sud (u sastavu: akademik Milivoj Solar, predsjednik žirija, Tomislav Sabljak, selektor priča, književnica Julijana Matanović, Goran Gerovac, autor romana Razbijeni te Bojana Radović, urednica kulture Večernjeg lista) ističe da je Paljetak u toj priči povezao sentimentalnu temu " kopanja po kontejnerima s blagom ironijom, višestrukom simbolikom i dojmljivom karakterizacijom glavnoga lika ".

Ako se uspjeh znanstvene fantastike tako često mjerio mjerilom ostvarenih predviđanja, ona iz " Svemirskih trgovaca " doista su tek danas postala - možda bi se moglo reći: nažalost - i te kako vidljiva. (Iz pogovora: Milivoj Solar)

Zašto čitati knjige i ima li razlike u čitanju s ekrana i čitanju iz knjige? - postavio je pitanje dr. Milivoj Solar, naš poznati akademik, prof. emeritus i teoretičar književnosti.

1. Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci? (O sociolingvistici animiranih filmova), Ivo Žanić (Algoritam) Ova knjiga prva u Hrvatskoj obrađuje temu koja u svijetu poodavna zaokuplja javnost, sociolingvistiku i politiku: sinkronizaciju animiranih filmova na dijalekte i slengove umjesto isključivo na standardni jezik. 2. Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940. godine, Frano Dulibić (Leykam International) Uz brojne do sada nepoznate podatke o humoristično-satiričkoj periodici te dnevnim listovima i revijama, mnoštvo do sada nepoznatih podataka o hrvatskim karikaturistima povezano je s interpretacijama njihova likovnog izraza. 3. Identitet, tekst, nacija, Zlatko Kramarić (Naklada Ljevak) Autor je između 1979. i 1991. godine predavao makedonsku književnost i kulturu studentima Pedagoškog/Filozofskog fakulteta u Osijeku, a neke od tih interpretacija makedonskih ' tema i dilema ' bile su u to vrijeme prilično heretične. 4. Nakon smrti Sancha Panze, Milivoj Solar (Naklada Ljevak) Tematika knjige nadilazi tradicionalno uže definirano područje književnosti i otvara se načelnim pitanjima kojima se žele iskazati i suprotstaviti filozofske i književnoteorijske dileme o prirodi književnosti. 5. Zaveslaji života, Igor Boraska (Profil) Veliko ime hrvatskoga sporta, veliko ime europskog i svjetskog veslanja u ovoj sportskoj autobiografiji opisao je ' veslanje i sport iznutra, cili pakal kroz kojega san proša, krv, suze i znoj koje prate karijeru vrhunskog sportaša '. 6. Posle fajronta - Knjiga o Paji, Aleksandar Ðuričić (V. B. Z.) Dvadeset jednu godinu poslije smrti kultnog glumca, prvi put je otvoren ' tajni sef ' njegovog života, svojevrsna antologija glume, boemije i priča o jednoj velikoj ljubavi. 7. Nova europska drama ili velika obmana 2, Sanja Nikčević (Leykam International) Boreći se protiv nametanja trenda nove europske drame odnosno dramaturgije krvi i sperme, ili in-yer-face (drame koja udara u lice) ova knjiga zagovara kazalište koje voli, dramsko kazalište. 8. Masonstvo bez maske, John Salza (Verbum) Bivši visokopozicionirani američki mason otkriva zaprepašćujuću istinu o onome što se zbiva unutar tajanstvenih masonskih loža.

U novopokrenutoj ediciji djela znanstvenofantasti č nog žanra koju ure đ uje Milivoj Solar, EPH i Novi liber objavili su zanimljivo romaneskno troknjižje.

Nadalje: Marinko Koščec bira Matičin, Milivoj Solar ne koristi nijedan pravopis, sve prepušta lektorima (), samo ne da termine a tko ga to pita?

Prema riječima recenzenata (prof. dr. Milivoj Solar, dr. sc. Suzana Marjanić), radi se o iznimno vrijednoj studiji, prvom cjelovitom hrvatskom prikazu ekofeminizma o tematici koja je u Hrvatskoj relativno nepoznata.

Uvodno predavanje na temu suvremene književne produkcije održao je književnik i publicist Jurica Pavičić, a pred učiteljima i profesorima tijekom trajanja simpozija još će govoriti i akademik Milivoj Solar, ugledna slovenska znanstvenica Meta Grosman, književnik Krešimir Bagić te mnogi drugi.

Ali, to je, ipak, knjiga za odrasle jer jedan važan element, onaj sretnog kraja, koje bi knjige za djecu trebale sadržavati, nedostaje - smatra povjesničar književnosti Milivoj Solar.

O pobjedničkoj priči je odlučivao žiri u kojem su bili urednica kulture Večernjeg Bojana Radović, akademik Milivoj Solar, selektor kratke priče Tomislav Sabljak, te pisci Julijana Matanović i Ivica Prtenjača.

Inače kažu da se o ukusima ne raspravlja, ali kako kaže teoretičar i povjesničar Milivoj Solar, o nekim ukusima zaista valja raspravljati i treba

Javljaju se i prva znanstvena promišljanja popularne kulture i književnosti, koja č ine heterogeni glasovi doma ć ih intelektualaca na državno-partijskim (Stipe Šuvar i dr.), akademskim (Zdenko Škreb, Viktor Žmega č, Stanko Lasi ć, Milivoj Solar) i izvaninstitucionalnim (Igor Mandi ć, Branimir Donat) pozicijama.

Razgranat znanstveni i nastavni rad zahtijeva nove nastavnike i suradnike, pa su na Odsjek postupno birani Maja Hribar-Ožegović (za teatrologiju, 1962), Đuro Novalić (za komparativnu povijest hrvatske književnosti, 1963), Milivoj Solar (za teoriju i metodologiju proučavanja književnosti, 1963), Tomislav Kurelec (za opću povijest književnosti, 1968), Pavao Pavličić (za poredbenu povijest hrvatske književnosti, 1970), Miroslav Beker (za teoriju i metodologiju proučavanja književnosti, prešao s anglistike, 1970), Mirko Tomasović (za poredbenu povijest hrvatske književnosti, 1971), Gordana Slabinac (za opću povijst književnosti, 1971), Boris Senker (za teatrologiju, 1971), Gajo Peleš (za opću povijest književnosti, 1971) i Zoran Kravar (za teoriju književnosti, 1973).

Ivšićevu su zborniku slijedili u dugom nizu oni kojima su nositelji posvete bili primjerice Milan Ratković, Ivo Frangeš, Zdenko Škreb, Aleksandar Flaker, Eduard Hercigonja, pa jezikoslovci Krunoslav Pranjić, Josip Silić, teolog i pjesnik Ivan Golub, nedavno Miroslav Šicel i Milivoj Solar, i tako što bliže nama to češće.

Pjesme su zanimljive jer ujedinjuju iskustva umjetničke i popularne usmene poezije, u melodioznim i dotjeranim stihovima, s uvelike samosvojnim izrazom, pa je osobito glasovita Jur ni jedna na svit vila ušla u sve antologije hrvatske poezije... (Milivoj Solar, Književni leksikon, str. 216).

Uz nju, u žiriju su bili akademik Milivoj Solar, selektor kratke priče Tomislav Sabljak te pisci Julijana Matanović i Ivica Prtenjača, a pobjedničku priču izabrali su između njih više od 900 prijavljenih.

Knjigu je u svojoj teorijskoj biblioteci " Sintagma " objavio zagrebački AGM, a predstavili su je Viktor Žmegač, Milivoj Solar, Bruno Kragić, Kruno Lokotar i sam autor.

Za mene je zaštitni znak zagrebačke komparatistike, a onda i humanistike uopće, bio i ostao profesor Milivoj Solar.

Treba istaknuti da bira tematiku koja je u središtu suvremenog zanimanja i šire javnosti, a njezini kratki zapisi nisu pretenciozni i ne žele upućivati na bilo kakva rješenja, nego su tek suptilni dojmovi osobnog iskustva koje se ograničuje na neke detalje kakvi jedino mogu potaknuti i dalje razmišljanje. " (Milivoj Solar) 2. Studije o višejezičnosti, Lelija Sočanac (Nakladni zavod Globus) Knjiga objedinjuje odabrane radove koji predstavljaju rezultat istraživanja jezičnih dodira i višejezičnosti tijekom dvadesetak godina, i to počevši od prvih članaka o adaptaciji anglicizama u talijanskom jeziku i anglicizmima u hrvatskim jednojezičnim rječnicima (objavljenih tijekom devedesetih godina prošloga stoljeća), zatim preko istraživanja različitih aspekata hrvatsko-talijanskih jezičnih dodira, utjecaja engleskog kao globalnog jezika, pa do pitanja jezične politike i planiranja, posebice jezične politike Europske unije i Vijeća Europe te problematike manjinskih jezika. 3. Socijalizam-utopija, zabluda ili realna alternativa kapitalizmu, Milan Mesarić (Izvori) Svrha ove knjige je istražiti je li u suvremenim uvjetima informatiziranog, postindustrijskog, globaliziranog svijeta, u kojem dominira neoliberalna filozofija, ekonomija i politika, moguće ostvariti humaniji, pravedniji i funkcionalniji društveni poredak, koji bi se mogao nazvati demokratskim, humanističkim ili slobodarskim socijalizmom.

Milivoj Solar, Književni leksikon (2. izd), str. 154.

Brojni kontrasti među likovima, kao i između grada i sela, uvelike pridonose dinamici pripovijedanja, a uspjelo prepletanje različitih slojeva značenja osiguravaju tom romanu važno mjesto u povijesti hrvatske književnosti te recepciju čak i kod suvremene publike. " (Milivoj Solar, Književni lesikon)

Akademik Milivoj Solar, književni teoretičar, povjesničar književnosti, filozof, esejist i sveučilišni profesor rođen je 8. travnja 1936. u Koprivnici.

Svi okupljeni, a među njima je bio i predsjednik HAZU, članovi ovogodišnjeg žirija (selektor kratke priče Tomislav Sabljak, predsjednik žirija akademik Milivoj Solar, književnica Julijana Matanović njezin nam se kolega Zoran Ferić nije uspio pridružiti jer je bio dežurni profesor na državnoj maturi), brojni književnici, ali i urednici izdavačkih kuća, ističu upravo najbolju stranu te tradicije duge pola stoljeća: priče koje otkrivaju nove mlade autore koji nakon debija u Večernjem listu ostvare sjajnu karijeru.