U petak, 9. studenoga, s početkom u 19:30 sati, Zagrebačka filharmonija nastupit će pod ravnanjem Nade Matošević, a izvest će klavirske koncerte hrvatskih skladatelja Milka Kelemena, Borisa Papandopula i Dore Pejačević.

Dva djela s večernjega programa bila su i posvećena Meliti Lorković, a riječ je o Klavirskome koncertu Milka Kelemena iz 1952. i Vrzinom kolu Borisa Papandopula iz 1968. Pored spomenutoga bit će izvedena djela Dore Pejačević za glasovir i orkestar, a to su Klavirski koncert, op. 33 iz 1911. te Fantasie concertante, op. 48 iz 1919. Dodajmo da je Zagrebačka filharmonija 2000. objavila kompaktnu ploču sa snimkom uživo Klavirskoga koncerta Milka Kelemena u izvedbi Melite Lorković u Koncertnoj dvorani Istra davne 1957, a pod ravnanjem Milana Horvata.

Ove godine DMK se odvija u znaku dvaju obljetnica 85. rođendana Milka Kelemena i 15. godišnjice festivala.

Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada u inozemstvu, bivšoj Jugoslaviji i Hrvatskoj, a u rodnoj Slatini već se devet godina održavaju Dani Milka Kelemena.

Manifestacije Orahovačko proljeće (nositelj projekta je Grad Orahovica) i Dani Milka Kelemena (Udruga stvaratelja u kulturi Dani Milka Kelemena Slatina) dobili su ukupno 30.000,00 kuna.

Stoga se upravo i međunarodni glazbeni festival održava u njegovu čast te na njemu svake godine sudjeluju mnogobrojni umjetnici koji preko festivala i glazbenoga djela Milka Kelemena povezuju Slatinu i Hrvatsku s cijelim svijetom.

U okviru festivala, uz koncerte na kojima se izvode djela Milka Kelemena, kao i poznata djela svjetske klasike, redovno se organiziraju i likovne izložbe, kazališne i plesne predstave, promocije knjiga i drugi sadržaji.

Uz financijsku podršku Ministarstva kulture, Virovitičko-podravske županije, Grada Slatine, Grada Virovitice, Hrvatske turističke zajednice i niza sponzora u Slatini će se od 3. do 10. listopada održati Međunarodni glazbeni festival 15. dani Milka Kelemena.

Od svoga utemeljenja 1995. godine Međunarodni glazbeni festival Dani Milka Kelemena najznačajnija je kulturna manifestacija u Virovitičko podravskoj županiji i Gradu Slatini.

Između ostalog gospođa Penderecki je naglasila: »Beskompromisno stajalište i osebujan opus Milka Kelemena potvrdili su moje uvjerenje da je glazba univerzalni jezik koji može nadići granice nacionalnih specifičnosti i ujediniti pojedinačne vrijednosti u naše zajedničko kulturno nasljeđe.« Milko Kelemen s neskrivenim je uzbuđenjem podsjetio na vrijeme u kojem je MBZ rođen i na ugled koji je s vremenom stekao, uvjeren i u njegovu budućnost zahvaljujući zalaganju mlađeg naraštaja njegovih nasljednika u tom poslu, predsjedniku Ivi Josipoviću i umjetničkom direktoru Berislavu Šipušu.

Mislim da je to najveći uspjeh i ovih Dana Milka Kelemena rekao je ministar Jasen Mesić naglasivši kako je ova priredba pravi primjer decentralizacije kulture.

George ' s Bloomsbury izvela i Sonatu broj 1 Milka Kelemena te Diabolezzu Ive josipovića

Tijekom studija je kao solistica nastupala uz Komorni orkestar Muzičke akademije u Zagrebu u dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda, a nastupe je zabilježila i u sklopu ciklusa koncerata studenata Muzičke akademije Virtuoso te Dana Milka Kelemena u Slatini.

Međunarodnog glazbenog festivala Dani Milka Kelemena, a Slatinčani će je moći razgledati do 22. listopada u uobičajeno radno vrijeme Muzeja.

S odrednicom »festivala suvremene glazbe« što je u svojim zlatnim godinama, a brojeći od nulte 1961, i žario i palio po usijanim glavama, mislilo se tada konzervativnih tradicionalista, embezeovske su mijene bez ostatka trošile glavnicu fizikalno dokaziva materijala, da bi s brojkom od dvadeset i četiri bijenalska ciklusa dočekale i strukturalno i formalno jednako tradicionalistički obojeno priznanje KulturPreisEuropa za tekuću 2007. S pozornice zagrebačkoga HNK prigodnim se slovom pritom KulturForumEuropa spomenuo i utemeljitelja Milka Kelemena, a aktualni su domaćini i organizatori festivala i tom zgodom, kojega li čuda, zaboravili na Branimira Sakača kao barem ravnopravna sudionika tih doista revolucionarnih godina u svjetskoj i hrvatskoj novijoj glazbi.

U drugome dijelu koncerta Zagrebačka će filharmonija izvesti " Tromberiu " za trubu i simfonijski orkestar Milka Kelemena, svjetski poznatog hrvatskog skladatelja i utemeljitelja Muzičkog biennala davne 1959. Kelemen je kazao kako je oduvijek bio izuzetno težak zadatak animirati veliku publiku koja zapravo uopće ne želi slušati avangardnu muziku te savjetovao današnjem vodstvu Biennala da spozna važnost inozemnih kritičara u jačanju vidljivosti tog festivala u svijetu.

Milka Kelemena ili Djevojačke vede Ive Josipovića.

Završno djelo bit će Tromberia napisana 2002., no dosad neizvođena Milka Kelemena, nekadašnjeg Kempfova profesora.

U župnoj crkvi sv. Josipa u Slatini gradonačelnik Ivan Roštaš otvorio je 16. međunarodni glazbeni festival Dani Milka Kelemena.

Svjetski poznati skladatelj i glazbeni pedagog Milko Kelemen ove godine zbog bolesti nije doputovao iz Njemačke, ali je uoči otvorenja telefonski razgovarao s Jadrankom Srdoč, predsjednicom Udruge Dani Milka Kelemena, koja i organizira festival.

K ada je kasnih sedamdesetih godina prošlog stoljeća Deutsche Oper iz Berlina naručila operu od Milka Kelemena, skladatelj je bio na vrhuncu međunarodne slave.

Na inicijativu uglednog hrvatskog kompozitora i muzičkog pedagoga svjetskoga glasa profesora Milka Kelemena 1995. godine utemeljen je u Slatini Međunarodni glazbeni festival DANI MILKA KELEMENA na kojemu se redovito svake godine u Slatini okupljaju renomirani glazbenici iz Hrvatske i inozemstva.

U vrijeme početaka međunarodnog festivala Muzičkog biennala Zagreb, hrvatska opera slijedi suvremene trendove s Novim stanarom Milka Kelemena (1965) prema E.

Dane Milka Kelemena svečano je otvorio Tomislav Tolušić, župan Virovitičko podravske županije.

Organizator ovog, za Slatinu najvažnijeg kulturnog događaja, 18. - og po redu međunarodnog glazbenog festivala je slatinska Udruga Dani Milka Kelemena.

Nastupom Simfonijskog orkestra Hrvatske radio televizije u Domu kulture u petak su u Slatini svečano otvoreni Dani Milka Kelemena.

Postavljala je, često u suradnji s Nevenkom Biđin, autorske, suvremene balete, i uglavnom na glazbu suvremenih domaćih skladatelja, kao Simfonija o mrtvom vojniku Branimira Sakača, Susreti Ive Kirigina, Čovjek pred zrcalom Milka Kelemena, Tri kavalira frajle Melanije Borisa Papandopula.

Kada je pak riječ o nastupima u domovini pijanistica Martina Filjak nedavno je izvela pravi podvig nastupivši dvije večeri zaredom na dvama zahtjevnim i različitim glasovirskim koncertima - 8. studenoga uz Zagrebačku filharmoniju kojom je ravnala Nada Matošević izvela je Brahmsov 1. koncert za glasovir i orkestar, a 9. studenoga glasovirski koncert Milka Kelemena uz Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem Ive Lipanovića.

Jedan od najzanimljivijih skladatelja i ne samo svoje generacije rođen je u Splitu 1940., u obitelji muzičara (njegov otac Sergije Foretić bio je operni tenor), a odrastajući u umjetničkom, kazališnom okružju odlučuje se za studij muzike i kompoziciju diplomira u klasi Milka Kelemena na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji.

Taj znalački i daroviti odraz utjecaja uglednih profesora Slavka Zlatića i Milka Kelemena na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i Vita Frazzia u Italiji, suvremeno je, pitko i komunikativno ostvarenje s puno lirskih epizoda, dojmljivih prijelaza te zanosnih i energičnih gradacija.