Fortis piše o Morlacima, narodu koji se ne ponižava, koji ne traži milostinju od namjernika, jer dok u jednog u selu ima za jesti ima i za druge, te naglašava kako je među njima prijateljstvo postojano, za razliku od odnosa među Mlecima.

Drugi pak koji bi zašao u gradska predgrađa, slučajno ili namjerno, u sela s ove ili one strane Kozjaka i Mosora moga se uvjeriti da tu živi ono drugo pučanstvo koje stranci stoljećima nazivaju Morlacima, a njihov jezik " lingua morlacca ", da su to isključivo Slaveni hrvatskog porijekla, seosko drutšvo drugačije od gradskoga.

I tako se dosele odgađala stvar, ali se ipak navedeni novac trajno trošio, taka da prema obavijesti, koju imamo po Ivanu de Bonisiju, našem bilježniku, koji je netom došao od Zadarskog upravitelja, ima tako odličan opticaj, da se ne nalazi nijedan primjerak novca u Zadru, jer je sav odnesen po Morlacima unutar zemlje.

Najpoznatiji od njih je Alberto Fortis koji je takvu sliku razvio sa svojim Putom po Dalmaciji, dijelom koje govori o Morlacima, čime je stvorio pomodarski kulturni pokret u Europi koji nije doduše dugo trajao, ali je ostavio traga u onome što se danas zovemo morlakizmom.

I, da budemo razboriti, kako bi drukčije i nikla ova balada među »divljim Morlacima« - osim na krilima nevjerice u vjerovatno, i vjere u nevjerovatno

Iskustvo iz prethodnih ratova poučilo je Mlečane koliko je važno što prije prionuti izradi katastra, kako bi sređivanje zemljišnih odnosa poslužilo trajnom naseljavanju novog stanovništva i vladavini Mlečana nad Morlacima.

Priča o Veneciji stoga je ne samo priča o prošlosti, o našim Morlacima i Schiavonima koji su, kazao bi Matvejević, dali svoje živote za njenu, ali i svoga roda slavu, nego i krunski dokaz negdašnje velike civilizacijske, pa stoga i gastronomske integracije jadranskog prostora.

Dok u ovome nema napretka koji može omogućiti barem vjersku toleranciju, Velika Srbija znači samo građanski rat. " Theodore Roosevelt: " Hrvate treba staviti pod skrbništvo. " Karl Marx: " No, ne bi li se austrijski južni Slaveni mogli priključiti Srbima, Bosancima, Morlacima i Bugarima?

Svejedno, i Kockaste je zvao bezbožnicima i Morlacima.

Ovi su uskoci, sudjelujući s drugim Hrvatima iz Zagore, tijekom kandijskog rata također nazivani Morlacima, a narodna im epika posvećuje najljepše stihove hrvatske usmene narodne književnosti te ovdje donosimo kratke životopise poznatih uskoka koji su sudjelovali u vojnim operacijama pod Klisom.

Mlečani su Morlacima nazivali svo stanovništvo, uključujući i izbjeglice iz Bosne, osim stanovnika gradova.

Stoga, autori koji pišu o Morlacima i njihovim poglavicama (Difnik) ustvari pišu o Hrvatima i njihovim plemenskim (seoskim) vođama koji su sudjelovali u mletačkim vojnim operacijama oslobađajući hrvatske zemlje od Turaka.

Dalmatincima je dosadilo iznajmljivati sobe Morlacima, priko lita.

O Morlacima piše s mnogo simpatija, brani ih od zla glasa koji je o njima vladao u Italiji.

A zašto tu zaslugu, koju pripisuje češnjaku, ne bi radije pripisao octu, koji ljeti služi Morlacima za piće, naročito kad idu raditi u polja, gdje je voda blatna?

U isto vrijeme, ratujući uz domaće primorsko pučanstvo, pregovaraju s Vlasima (Morlacima) oko njihova udjela u ratu znajući da bez njih ne mogu osvojiti najsnažnija turska uporišta u Dalmaciji: Klis i Knin.

vlada odgovorila da će, ma da nema nikakove informacije o takovim Morlacima, obavijestiti svoje rektore u Zadru da paze na prava krbavskih knezova i da prema tome postupe. 28 God. 1457. knez Ivan, sin kneza Tome krbavskoga, saopćava mletačkom Senatu da su »svi Morlaci koji nastavaju naša brda podanici i obavezni, kao što su obavezni seljaci privezani uz zemlju vašeg otoka Kandije (Krete)«.

Međutim oni koji nisu »vezani za zemlju« slobodni su doći kada hoće. 29 Iz ovoga je očito da knez Ivan naziva sve stanovnike svojih krajeva Morlacima, jer njihov odnos uporeduje ne sa drugim stanovnicima u svojoj oblasti, nego sa onima otoka Krete.

Pažani nazivaju u ovo vrijeme i primorce Morlacima.

Pažani su tražili da vlada naredi »kapetanu galije Kvarnera« da sprijči Morlacima prevažanje soli iz Istre u svoje krajeve. 31 Pažani su tražili i to da treba strogo paziti da se ništa ne prevozi morskim putem od Baga do Obrovca, jer da to škodi i zadarskoj i paškoj državnoj blagajni.

Mjesto, gdje su tada prodavali Pažani Morlacima sol bio je Obrovac.

I u zaključku Senata od l lipnja 1419. Mlečani govore o tome kako je kuga, koja hara u Šibeniku spriječila Morlake, da dolaze sa svojom robom u Šibenik i tamo kupuju sol. 14 14 rujna 1919. mletački Senat govori o tome kako su Morlaci naoružali neke lađe, da s njima preplove na otoke.15 Mlečani nazivaju Morlacima, kako je iz ovoga očito i dalmatinske primorce, koji ne živu u gradovima. 20 prosinca 1428 mletački dužd Franjo Foscari u svom pismu zadarskom kapetanu Marku Lipomanu i zadarskom knezu Aleksandru Zorziju

U nekim sluzbenim spisima ti doseljeni Srbi nazivani su Vlasima ili Morlacima, a u vjerskom pogledu sizmaticima ili nesjedinjenim Grcima.

" Koje li prizore pruža glad, koja se redovito javlja među Morlacima ", piše Garagnin, jedan od fiziokrata.

To je išlo na štetu Bagu, koji se obratio svojim gospodarima krbavskim knezovima, koji su da im udovolje zabranili svojim podanicima Morlacima da idu kupovati sol u Tristenici, kao i to da tamo ne smiju nositi bilo kakvu robu, nego treba da to čine u Bagu.

Iz Baga u Obrovac može da se vozi sol, a iz Obrovca u Bag sirevi i smola. 22 O »ljudima i Morlacima bana Petra« u susjedstvu Poljica god. 1446. govori mletački Senat god. 1446, 17 ožujka, 23 a o »Morlacima ili drugim zločincima, po kojima bi mogli da budu okradeni podanici našega gospodarstva ili zlostavljani« govore godine 1447, 13 ožujka, zadarski knez Hektor Pasqualigo i kapetan Nikola Memo, 24 o Morlacima pak »koji stanuju kraj Kotora« i o vojvodi Altomanu »sa njegovim vojnicima i Morlacima« i o katunima u tom kraju mletački Senat 27. srpnja 1452 godine. 25 O Morlacima u Podvelebitskom kanalu govori mletački Senat u svom odgovoru na molbe paškog poslanika 12. kolovoza 1452. Paški je poslanik Belota Luke Diziković u ime svoje komune, molio mletačku vladu, da isposluje, da »nijedan Morlak iz onih planina ne može posjedovati ni brodicu ni lađe bilo koje vrsti, ni s njima ploviti, osim ako za to položi jamčevinu u Pagu, pa ako s tim lađama bude počinjena neka krađa, treba on to nadoknaditi i platiti.

kaže, da je »dolazak Morlaka u naše dalmatinske gradove vrlo koristan i za našu državu i za naše podanike i vjerne i onim krajevima...« 16 Iz ovih duždevih riječi očito je da on Morlacima smatra stanovnike preko granice zadarskog teritorija.

U naputku, koji Vijeće Umoljenih daje 26 veljače 1439 Pavlu Vala-resu, kad ga šalje kao providura u Dalmaciju, kaže se, da je glavni uzrok zbog kojeg ga šalje, Petar Talović, »koji ne prestaje da nanosi štete našim podanicima, i najviše Morlacima, koji stanuju u drugim našim mjestima.« 18 Spor između Venecije i Petra Talovića bio je najviše u tome, što je Petar tražio da Venecija protjera iz svojih mjesta one Morlake, koji su prebjegli sa Petrovog teritorija na mletački poslije primirja sklopljenog sa carem Žigmundom.

Gotovo istovremeno, kada se govori o Moralacima na teritoriju Petra Talovića, govori se i o Morlacima u okolici Senja. 31. siječnja god. 1441 Venecija traži od senjskih knezova (comites Segne), da oni namire štetu za brašno, koje su opljačkali »Morlaci vaši podanici« na jednoj lađi Rabijana mletačkih podanika. 19 Dvije godine zatim 31 svibnja 1443 spominju se Morlaci u okolici Kotora (prope Catarum) 20.

Još smo bolje upućeni o Morlacima u okolici Baga, današnjeg Karlo-baga, iz jedne molbe, koju je paška komuna uputila mletačkom Senatu, a on joj odgovorio 28. srpnja 1445. Mletački je Senat bio dozvolio