Dakle, nije točno da ako je postotak obavezne rezerve npr. 10 % da će banke multiciplirati novac 10 puta.

Da bi bili pripravni na ovo, propisane su obavezne rezerve goriva koje iznose 100.000 t motornih benzina, 215.000 t dizelskog goriva, 47.000 t plinskog ulja, 8000 t goriva za mlazne motore i 100.000 t loživog ulja.

televizor, krediti ce pojeftiniti.. za koga? nemamo industriju... pojeftinit ce krediti da gradjani kupe njemacke aute, talijanske kuhinje, americku gmo hranu, itd.... nemamo svoju industriju zbog koje bi nam krediti pomogli... a zar bi trebali uzimati kredite da fizulicev turbo limac uvozi kinesku plastiku ili todoricev konzum da se siri na srbiju i bosnu?... razumijem ja teoriju, ali tu nam to ne treba.... banka se sastoji samo od dvije stvari: izvori sredstava i plasman sredstava.... izvori sredstava hrvatskih banaka nije stednja... nego banke vlasnici u austriji... nemoj me uvjeravati da jedna provincijska austrijska banka kao hypo iz klagenfurta (velicine rijeke) moze ovako rasti? to svi znaju da je haider isao u libiju po novac kojeg mu je dao gadafi za hypo.... to ce otkriti i istraga, a onda ce i rohatinskog pitati kako to nije vidio... ne vjerujem da je rohatinski ucestvovao u tome, ali morao je znati... prema " zapovjednoj " odgovornosti.... recimo, stopa obavezne rezerve za kredite u kunama je trebala biti pedeset posto manja od onih partija kredita sa deviznom klauzulom.... recimo, hnb je trebao zabraniti da se pojedincima ili povezanim osobama i poduzecima daje vise od 2 posto kreditnog potencijala banke (a ako se to ne ispostuje, placa se prohitibitvna stopa obavezne rezerve), trebao je uvesti rohatinski obavezu da se za uzimanje kredita svaki gradjanin mora dobiti odobrenje hnb.... kao dokaz kreditne sposobnosti... necu govoriti o nedostacima u bankarskom poslovanju koji se u hrvatskoj ne postuju, a postuju se u normalnom bankarskom svijetu... prije svega zastita od pranja novca od poslova nelegalnog porijekla...

Prošli tjedan doznali smo da je HNB smanjila bankama obavezne rezerve kako bi se oslobodio jeftini novac za privatne investicije kojima će biti pokrenuta proizvodnja.

Vijesti iz Kine pritisnule europske burzovne indekse Kategorija: Svijet 18. veljače 2011 - Europski burzovni indeksi danas su oslabili nakon što je Kina ponovno podigla stopu obavezne rezerve banaka, pogodivši dionice rudarskih tvrtki koje su bile najveći gubitnici.

1. Emisija novca bez duga koja se koristi za pokriće deficita proračuna 2. Uvođenje visoke obavezne rezerve za oročena sredstva (50 %) te 100 % na žiro i tekuće račune firmi i osoba 3. Mjere za balansiranje vanjskotrgovinske bilance (multilateralna međudržavna kompenzacija, carine) 4. Kontrolu rasta cijena (to imamo i sada za najvažnije robe)

Jedan od tih papira banka šalje HNB-u, a HNB onda odobrava banci da na osnovu zaloga papira kojeg si ti potpisao izda kredit, ali ne u iznosu od 1000 kuna, nego 800 kuna jer banka mora staviti u obavezne rezerve 10 % pologa i još toliko u rezerve likvidnosti.

Banke se podizanjem obavezne rezerve onemogućava u multipliciranju novca čime se onemogućava i inflacija

Praktično štednja nije pokrivena sa zbrojem obavezne rezerve i rezerve banke nego samo sa rezervom banke.

SARAJEVO Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Kemal Kozarić sa saradnicima razgovarao je danas s direktorima komercijalnih banaka u BiH, Udruženja banaka BiH (UBBiH) te predstavnicima bankarskih i finansijskih institucija o aktuelnim temama u bankarskoj industriji. Guverner Kozarić je pozvao komercijalne banke da snažnije kreditiraju privredu i stanovništvo s obzirom na činjenicu da su banke izuzetno likvidne i da drže znatno više sredstava iznad obavezne rezerve koja bi mogla biti stavljena u funkciju kreditiranja, saopćeno je iz CBBiH.

Taj iznos je simboličan jer je iznos obavezne rezerve otprilike desetina novca, a kamata je ispod 1 %.

Važno je primjetiti da ovaj put novca stvara dodatni priljev deviza u inozemstvu od faktički kredita koji da su izdani bez stvaranja obavezne rezerve.

Gornja 4 subjekta pripadaju inozemstvu (centralna banka, deponent obavezne rezerve, inozemne banke te inozemni poslovni subjekti).

Svaki polog novca u banku se mora dijelom deponirati u fond obavezne rezerve.

Te će odljeve možda trebati neutralizirati brzim smanjenjem likvidnosti, pa HNB do kraja provedbe stand-by aranžmana ne planira smanjiti stopu obavezne rezerve.

Pomoću dva zakona ili dvaju pravila već stoljećima na dijelu je najveća prijevara u povijesti ljudskog roda. 1. Zabrana nacionalnim državama da STVARAJU PRIMARNU EMISIJU NOVCA potrebnog za razmjenu dobara unutar jedne zemlje. 2. Bankarstvo djelomične ili frakcijske rezerve, s manje od 50 % obavezne rezerve, koje bankama omogućuje multiplikaciju tj. stvaranje novca EX NIHILO - ni iz čega.

Usporavanje rasta tečaja nacionalne valute centralna je banka provodila intervencijama na deviznom tržištu uz istovremeno povećanje linearne obavezne rezerve što je u već i onako pregrijanoj potražnji za likvidnošću dodatno povećavalo kamatne stope.

HNB je tokom 2008 i 2009 smanjio obavezne rezerve banaka i time im oslobodio gotovo 10 milijardi kuna.

Postoji legalan plan za državno preuzimanje većinskih udijela banaka i to jednostavnim povećanjem obavezne rezerve na 50 % te se emisijom državnog novca (bez duga) direktno u potrebnu obaveznu rezervu preuzima vlast na većini aktive banke, a time i vlasništvo (kunska aktiva).

Poduzete su još neke mjere da se olakša stanje u bankarskom sektoru, pa su smanjene obavezne rezerve.

Što se našeg domaćeg bankarstva tiče, ono je pod kapom HNBa, i tu su bitne obavezne rezerve, koje koriste konzervativni bankari... ovdje je to obavezno deponiranje doskora 15 %, od travnja 13,5 % (ne znam za kasnije) u novcu kod centralne banke pri kreditiranju kao osiguranje... donji link ti sadrži uputstva HNBa... i to je promjenjivi instrument guvernera kojim regulira kanatne stope pri ekspanziji ili kontrakciji ekonomije...... razvijenija i " inovativna " bankarstva kao standarda se trebaju pridržavati BISovog " Basel III "... koji bazično kaže otprilike: " Basel III require banks to hold 4.5 % of common equity (A measure of equity which only takes into account the common stockholders, and disregards the preferred stockholders) (up from 2 % in Basel II) and 6 % of Tier I capital (up from 4 % in Basel II) of risk-weighted assets (RWA).

Ne samo kod olabljavanja obavezne rezerve, kojom osigurava širi kreditni prostor poslovnim bankama, koje momentalno sabotiraju namjerno proizvodnju, štiteći fiksirane profite.

Dodatni efekt povećanja obavezne rezerve bankama je i potreba dokapitalizacije koja se može izvesti emisijom novca koji u potpunosti završava u obaveznoj rezervi i time ne utječe na ponudu novca, ali utječe na strukturu vlasništva banke.

Mjera koja bi to preokrenule je preuzimanje banaka sistemom dizanja obavezne rezerve na minimalno 50 % i ukidanje funkcije centralnih banaka kao banaka za banke.

Kada država bude napravila dokapitalizaciju banka na ime potrebne visoke obavezne rezerve (50 % na oročena sredstva i 100 % na sve ostalo) biti će u poziciji da preuzme i spasi banku od propasti.

Obavezne rezerve sluze samo tome da se nekako odrzi povjerenje u bankarski sistem, nikakvu drugu funkciju nemaju.

3. Podizanje obavezne rezerve na štednju radi zarade na više od 50 % da se onemogući multiplikacija novca

Kako se navodi u saopštenju NBS, rastu deviznih rezervi najviše su doprineli prilivi od obaveznih deviznih rezervi banaka od 555,4 miliona evra, dok je po osnovu korišćenja kredita i donacija priliv bio od 31,8 miliona evra.Iz deviznih rezervi NBS, kako se dodaje, u decembru prošle godine isplaćen je 51 milion evra za izmirenja obaveza inostranim kreditorima.Neto devizne rezerve, odnosno rezerve umanjene za devizna sredstva banaka po osnovu obavezne rezerve i sredstva povučena od MMF-a, krajem decembra 2011. iznosile su 6,7 milijardi evra.Takav nivo deviznih rezervi obezbedjuje pokrivenost novčane mase od 430 odsto, kratkoročnog duga u iznosu 1.771 odsto i istovremeno pokriva više od osam meseci uvoza robe i usluga, navodi se u saopštenju NBS.

Snažna potražnja za kunom već neko vrijeme vlada na tržištu, a dodatno su je potencirali nova tranša državne obveznice koja je u utorak uvrštena na burzu i povišeni udjeli obavezne rezerve koje banke moraju držati na računima kod središnje banke.

Nabijes im veci porez, dobit je manja, jednako kao i sa povecavanjem obavezne rezerve u HNB-u - Znaci sad radis sa manje novca, a jedan od nacina je da dignes kamate.