I hvaliti te želi čovjek, sićušan djelić tvoga stvorenja, čovjek koji svuda sa sobom nosi svoju smrtnost, koji nosi sa sobom svjedočanstvo svoga grijeha i svjedočanstvo da se oholima protiviš.

Jefferson Davis Ne budite nikad ponizni pred oholima, niti oholi pred poniznima

A one koji se trude živjeti ispravno i poštovati Božje zapovijedi proglašavate oholima

Ovo religiozno raspoloženje nije nešto drugotno.Čovjek je unutarnje usmjeren prema vrhunaravnome-transcendentnom.Glavna zapreka pozitivnom odnosu je OHOLOST koja čovjeka a ne tu stvarnost stavlja u središte.Zato Biblija kaže da se Bog oholima protivi.Čovjek svjetlom razuma može spoznati tu svrhu života i transcendentalnu stvarnost no ne može o toj stvarnosti govoriti bez Objave.

Isus je naš primjer i on se protivi oholima. Bog se protivi oholima, a poniznima daje milost.

Vjerski poticaj poniznosti sastoji se u uvjerenju da se Bog protivi oholima, a da poniznima daje milost (usp.

1 5 Blag odgovor ublažava jarost, a rije? osorna uve? ava srdžbu. 2 Jezik mudrih ljudi proslavlja znanje, a usta bezumnih prosipaju ludost. 3 O? i su Jahvine na svakome mjestu i budno motre i zle i dobre. 4 Blaga je besjeda drvo života, a pakosna je rana duhu. 5 Lu? ak prezire pouku oca svog, a tko ukor prima, pametno? ini. 6 U pravednikovoj je ku? i mnogo blaga, a opaki zara? uje propast svoju. 7 Usne mudrih siju znanje, a srce je bezumnika nepostojano. 8 Žrtva opakog mrska je Jahvi, a mila mu je molitva pravednika. 9 Put opakih Jahvi je mrzak, a mio mu je onaj koji ide za pravicom. 10 Oštra kazna? eka onog tko ostavlja pravi put, a umrijet? e tko mrzi ukor. 11 I Šeol i Abadon stoje pred Jahvom, a nekmoli srca sinova ljudskih. 12 Podsmjeva? ne ljubi onog tko ga kori: on se ne druži s mudrima. 13 Veselo srce razvedrava lice, a bol u srcu tjeskoba je duhu. 14 Razumno srce traži znanje, a bezumni? ka se usta bave ludoš? u. 15 Svi su dani bijednikovi zli, a komu je srce sretno, na gozbi je bez prestanka. 16 Bolje je malo sa strahom Gospodnjim nego veliko blago i s njime nemir. 17 Bolji je obrok povr? a gdje je ljubav nego od utovljena vola gdje je mržnja. 18 Gnjevljiv? ovjek zame? e sva? u, a ustrpljiv utišava raspru. 19 Put je ljeniv? ev kao glogov trnjak, a utrta je staza pravednika. 20 Mudar sin veseli oca, a bezumnik prezire majku svoju. 21 L udost je veselje nerazumnomu, a razuman? ovjek pravo hodi. 22 Ne uspijevaju nakane kad nema vije? anja, a ostvaruju se gdje je mnogo savjetnika. 23? ovjek se veseli odgovoru usta svojih, i rije? u pravo vrijeme - kako je ljupka 24 Razumnu? ovjeku put života ide gore, da izmakne carstvu smrti koje je dolje. 25 Jahve ruši ku? u oholima, a postavlja me? u udovici. 26 Mrske su Jahvi zle misli, a dobrostive rije? i mile su mu. 27 Tko se grabežu oda, razara svoj dom, a tko mrzi mito, živjet? e. 28 Pravednikovo srce smišlja odgovor, a opakomu usta govore zlobom. 29 Daleko je Jahve od opakih, a uslišava molitvu pravednih. 30 Bistar pogled razveseli srce i radosna vijest oživi kosti. 31 Uho koje posluša spasonosan ukor prebiva me? u mudracima. 32 Tko odbaci pouku, prezire vlastitu dušu, a tko posluša ukor, stje? e razboritost. 33 ah je Gospodnji škola mudrosti, jer pred slavom ide poniznost.

I evo što vidim: to je nešto što nije shvatljivo oholima, a nije jasno ni djeci.

Dok u hvalospjevu Marija govori o grijesima predaka istovremeno ukazuje na ono što ima svoju vrijednost pred Bogom: on je dobar onima koji ga se boje; pokazuje svoju moć prema oholima i umišljenima; silne zbaci s prijestolja; bogate otpusti prazne; uzvisuje neznatne, gladne napuni dobrima; prihvaća one koji su mu vjerni poput Abrahama i njegova potomstva.

Bog se malenima objavljuje, a ne oholima jer oni su zatvoreni i samodostatni.

" Bog se oholima protivi, a poniznima daje milost " (Jak 4,6).

Njegov govor nije upućen oholima, niti onima koji misle da su jedini gospodari svijeta i ljudskih sudbina.

Moramo jasno reći da je glavni razlog svakom nevjerovanju u svrhu života OHOLOST koja u centar ne stavlja svrhu, cilj, vrednote nego samog pojedinca-čovjeka, A Bog se oholima protivi a poniznima daje milost

Svi se jedni prema drugima pripašite poniznošću jer Bog se oholima protivi, a poniznima daruje milost.

Ponavlja trenutak koji je podnio na križu, umnaža kroz vrijeme kao i onda kada je umnožio kruh i ribe.. poniznima to nije teško vjerovati, ali oholima je teško

Pozvao je okupljene ministrante da radosno i revno obavljaju povjerenu im službu: " Dragi ministranti, vaša služba uz oltar u euharistiji, u zajednici okupljeni oko svećenika ne čini vas oholima, već ponosnima i poniznima.

Posjedovanje nas čini oholima pred Bogom

Bože, koji se protiviš oholima, a poniznima daješ milost, podaj nam krepost prave poniznosti, u kojoj je Jedinorońeni Sin Tvoj svim vjernicima uzorom, da se nikad ne uznesemo i tako izazovemo Tvoju srńbu, nego da radije podlońni primamo darove Tvoje milosti (Pristupna u sv. Misi za Poniznost.) Knjiga 1. VIII.

Vjernost toj karizmi je od presudne važnosti jer Bog blagoslivlja vjernost dok se " oholima protivi " 10.

' Bog se protivi oholima a poniznima daje milost. '

Slično je i ovo Malahijino upozorenje oholima i zlikovci.

Priklanja se jednostavnom puku, jer »njima se Bog otkriva, a ne oholima«.

Svi se, jedni prema drugima, pripašite poniznošću, jer Bog se oholima protivi, a poniznima daruje milost.

Ja sam se pokušavao dići kTebi, a Ti si me odbijao, da bih osjetio okus smrti, jer se oholima protiviš.

Kad niste oholi s poniznima, niti ponizni s oholima.

Biblija nam jasno daje na znanje kako se Bog oholima protivi, a poniznima daruje svoju milost.

Kolika je pogubnost oholosti kaže nam i Sveto pismo: Bog se oholima protivi (Jak 4,6).

TÓa tko je mudar, sebi samom koristi. 3 Zar je Svesilnom milost što si pravedan i zar mu je dobit što si neporo? an? 4 Ili te zbog tvoje pobožnosti kara i zato se ho? e s tobom parni? iti? 6 Od bra? e si brao nizašto zaloge i s golih si ljudi svla? io haljine; 7 ti nisi žednoga vodom napojio, uskra? ivao si kruh izgladnjelima; 8 otimao si od siromaha zemlju da bi na njoj svog nastanio ljubimca; 9 puštao si praznih ruku udovice i siro? adi si satirao ruku. 10 Eto zašto tebe mreže sad sapinju, zašto te strahovi mu? e iznenadni. 11 Svjetlost ti mrak posta i ništa ne vidiš, vode su duboke tebe potopile. 12 Zar Bog nije u visini nebeskoj i zar zvijezdama tjeme on ne vidi? 16 Prije vremena nestadoše oni, bujica im je temelje raznijela. 18 A on im je dom punio dobrima makar do njega ne držahu ništa. 21 S Bogom ti se sprijatelji i pomiri, i vra? ena? e ti opet biti sre? a. 22 Ded prihvati Zakon iz njegovih usta, u srce svoje rije? njegovu usadi. 23 Ako se raskajan vratiš Svesilnome i nepravdu iz svog šatora odstraniš, 24 tad? eš odbaciti zlato u prašinu i ofirsko blago u šljunak poto? ni. 26 Da, Svesilni bit? e tvoje radovanje, i lice? eš k Bogu dizati slobodno. 27 Molit? eš mu se, i uslišat? e tebe, ispunit? eš što si mu zavjetovao. 29 Jer, on ponizuje pon os oholima, dok u pomo? smjernim o? ima pritje? e.

Bog ovu tajnu otkriva poniznima, malenima, a oholima, bahatima, racionalistima, ovo ostaje sakriveno i oni se s ovime smiju.

Ove Kristove utješne riječi nisu upućene ni oholima, ni lijepima, ni uobraženima, već onima koji su svjesni svoje slabosti i grešnosti.