Wadding bilježi (IX, 311) da je godine 1400. papa Bonifacije bosanskim franjevcima dozvolio steći jedan samostan u mjestu Vetila, alias Velita (potius Veliča) u Dalmaciji na dubrovačkom području.

Usprkos tomu razvoj i širenje grada napreduje. 1298. papa Bonifacije VIII. izdaje bulu kojom Šibenik proglašava gradom i naređuje da se u njemu uspostavi biskupija.

U VI. je stoljecu isti blagdan na isti dan uveden i u Rimu, a 100 godina kasnije papa Bonifacije IV. stavio ga je na 13. svibnja, dan u koji je poganski hram Pantheon, posvecen svima bogovima, pretvorio u crkvu na cast Bogorodici i svima svetim mucenicima.

Šibenik se dugo nastojao osamostaliti od trogirske biskupije, što i uspijeva 1. svibnja 1298. godine kada papa Bonifacije VIII. bulom uzdiže crkvu sv. Jakova na katedralnu crkvu.

Svetkovina se ubrzo počela slaviti i u Rimu, a god. 609. papa Bonifacije IV. posvetio je rimski Pantheon kao kršćansku baziliku Presvetoj Djevici Mariji i svim svetim mučenicima.

Izvorno je obilježavao posvećenje rimskog Panteona u crkvu Sv. Marije od mučenika (Sancta Maria ad martyres), koju je 609. godine posvetio papa Bonifacije IV. i u nju dao prenijeti i pohraniti kosti brojnih kršćanskih mučenika.

Podsjetimo, papa Bonifacije VIII. je 1303. godine ustanovio sveučilište ' La Sapienza '.

Isto tako određeno je da se umjesto naziva Sklavonska uvede Dalmatinska, s čime se braća naše Provincije nisu složila, ali nakon duljeg otpora, ipak je 12. travnja 1398. papa Bonifacije IX. odredio da treba usvojiti novi naziv (izgleda da zaštitnik nije bio u pitanju, nego sam naziv), pa od te godine imamo Dalmatinsku provinciju sv. Jeronima.

Papa Bonifacije je u dva službena dokumenta imenovao svetog Nikolu iz Toletina zaštitnikom duša u čistilištu.

No, novoizabrani papa Bonifacije VIII., bojeći se da neki Celestinove pristalice ne bi stvorili u Crkvi zabunu, bivšeg papu stavi u pritvor.

Papa Bonifacije IV. (608 - 615) posvetio je oko god. 610. rimski Panteon Bogorodici i svim mučenicima.

Tu se također izdvaja poznato sveučilište koje je osnovao 1303. godine papa Bonifacije VIII.

Kad je 5. listopada 1399. blaženi Rajmund umro u Nürnbergu, papa Bonifacije IX. imenovao je već 26. studenoga iste godine Ivana vikarom svih reformiranih samostana u Italiji s ovlastima generala.

Papa Bonifacije IV. je odredio da se spomen na taj doga? aj slavi 13. svibnja.

Papa Bonifacije VIII. ga je zatvorio i izopćio.

U VI. je stoljeću isti blagdan na isti dan uveden i u Rimu, a 100 godina kasnije papa Bonifacije IV. stavio ga je na 13. svibnja, dan u koji je poganski hram Pantheon, posvećen svima bogovima, pretvorio u crkvu na čast Bogorodici i svima svetim mučenicima.

U XIII st. knezovi Šibenika postaju članovi hrvatske velikaške obitelji Šubića Bribirskih, uz čiju potporu papa Bonifacije VIII. 1298. g. izdaje bulu kojom Šibenik proglašava gradom i naređuje da se u njemu uspostavi biskupija što je važan povijesni događaj za Šibenik koji se u pravno-političkom položaju izjednačio s ostalim gradovima.

Papa Bonifacije I. umro je 4. rujna 422. Šest dana kasnije naslijedio ga je vrlo energični Celestin I. koji je Crkvom upravljao jedno desetljeće.

Kralj Andrija III. nije imao muških potomaka, pa je papa Bonifacije podupro stranku Karla Roberta, sina Karla Martela Anžuvinca.

Papa Bonifacije VIII je na preporuku svojih bliskih suradnika želio unajmiti. tj. zamoliti Giotta di Bodnonea, talijanskog slikara i arhitekta (1266 - 1337) da naslika nekoliko djela za njega.

Papa Bonifacije III.. (607.) uvodi pravilo da se izbornici se smiju sastati za izbor novog pape tek tri dana nakon pokopa starog pape.

Zanimljivo je da je papa Bonifacije VIII proglasio Karla Roberta Anžujskog kraljem ugarskim 1297. godine.

Kad se u 7. stoljeću na nekadašnje keltske zemlje raširilo kršćanstvo, papa Bonifacije IV. proglasio je 1. studenoga Danom svih svetih, nastojeći da kršćanskim blagdanom nadomjesti " bezbožni " festival mrtvih.

A od 1300. godine papa Bonifacije VIII. preuzeo je taj običaj u kršćansku tradiciju Europe, dajući u jubilarnoj godini obilnija oproštenja.

Posvetio ga je papa Bonifacije IV. na početku sedmog stoljeća.

Papa Bonifacije VIII. nagradio ga je zbog toga kardinalskim šeširom.

Da bi se očuvao od uništenja papa Bonifacije VIII. ju je posvetio.

Kad je papa Bonifacije IV. oko 609. pretvorio Panteon u kršćansku crkvu,« iz katakombi je uklonjeno 28 natovarenih kola svetih kostiju i položeno u bazen ispod glavnog oltara. »(Ralph Woodrow, Die Römische Kirche, Mysterien-Religion aus Babylon, citirano prema The Catolic Encyklopedia, svezak 2, str. 661, članak« Bonifacije IV », str. 66) Temelj te crkve su stotine i stotine kostura na kojima je bio podignut glavnu oltar.

To ide čak dotle da je godine 610. tadašnji papa Bonifacije IV. pretvorio panteon, svetište svih bogova rimskog carstva, u« kršćansku »crkvu i tom prilikom papa je odmah uveo blagdan« svih svetih ».

a da se je odudaralo od duhovnosti i vjere, i to s vrha, zoran primjer je kad je papa Bonifacije XIII. prijelazom 13 - og u 14 - o st. raspisao oprost grijeha hodočasnika u Rim, jer je istovremeno gradska blagajna bila poprilično prazna