Papa Grgur XII. imenovao ga je 29. srpnja 1407. dubrovačkim nadbiskupom te kao svoga posebnoga legata poslao Mletačkoj i Genovskoj Republici.

Još kasnije, i taj kalendar je ispravio papa Grgur XIII. pa se taj kalendar upotrebljava i danas diljem svijeta.

Nakon gotovo 600 godina, kada je svetu stolicu 1415. odlučio napustiti tadašnji Papa Grgur XII, sveti otac odlučio se povući sa svoje funkcije još za života.

Tako je godine 601. papa Grgur I. dao upute svojim svećenicima da ako, na primjer, neka skupina ljudi štuje stablo, umjesto da posijeku to stablo, neka ga ostave da stoji ali neka ga posvete Kristu.

Papa Grgur XV. proglasio ga je svecem god. 1622.

Crkveni povjesničar Farlati tvrdi da ju je papa Grgur XI. ubrojio u popis svetih djevica. Litanije svetih iz Dalmacije, koje sadrže i njezino ime, jedini su dokaz te predaje.

Tako je kardinal Cesare Baronio sastavio Rimski martirologij, a objavio ga je 1586. papa Grgur XIII.

Takav odnos ide »od apostolske i neprekinute tradicije« (Uvod), do drevnih papa prireditelja bogoslužja, od kojih se istaknuo papa Grgur Veliki, a monasi svetoga Benedikta s posebnom ga pažnjom provodili i širili (usp.

Sedam smrtnih grijeha je prema kršćanskoj predaji prvi naveo papa Grgur I oko 600. godine.

Zbog toga je 1582. godine papa Grgur XIII donio odluku da se od te, 1582. godine, oduzme deset dana.

Ali, da bi kalendar ubuduće bio točan, papa Grgur XIII je odlučio da se prestupna godina preskoči svake posljednje godine stoljeća, izuzev ako ta godina nije djeljiva sa 400. Zato 1700, 1800. i 1900. godina nisu bile prestupneali, ali je to bila 2000 - ta.

Tadašnji se papa Grgur IX. nadao čak i sjedinjenju kojega pravoslavnoga kneza s Katoličkom crkvom.

Petra, da je takva praksa pokazala korisno poštovanje za Apostolove nasljednike, kojima su nudili skupocjene poklone i zemljišne posjede. Papa Grgur (590 - 604), obećao je kraljici Brunhildi oproštenje grijeha riječima: Blaženi Petar, Princ svih apostola učiniće da se pojaviš pročišćena od svih mrlja pred vječnim Sudijom (Sv. Grgur, Pisma), čim je poklonila papi što je od nje tražio, tj.. novac i zemlju. No on je išao čak i dalje pa je poslao plemiću Dinamiusu jedan križ koji je sadržavao osjećaji lanaca sv. Petra, rekavši mu da nosi križ oko vrata što je kao da nosi same lance sv. Petra, lance kojima je on bio okovan i koji će ga osloboditi svih grijeha.

Papa Grgur Veliki kaže da se riječ anđeli upotrebljava samo za službu, a ne za narav, jer oni su anđeli samo onda kada se preko njih nešto najavljuje.

Sprovodu je prisustvovao i kardinal Hugolin, kasniji papa Grgur IX., koji će ga proglasiti svetim.

Tu je zabranu 1574. ukinuo papa Grgur XIII. te jednom zasvagda odredio da se slobodno mogu širiti u Francusku i u sve druge krajeve svijeta te da bez ikakve zapreke ili ograničavanja mogu osnivati svoje kuće, prebivališta, kustodije i provincije.

Kvatrene termine odredio je papa Grgur VII. na rimskoj sinodi 1078. godine i one su ostale do danas s nekim preinakama: proljetne, prvi korizmeni tjedan, ljetne, tjedan nakon Duhova (Pedesetnice), jesenske, nakon blagdana Uzvišenja sv. Križa (14. rujna) i zimske kvatre, tjedan nakon sv. Lucije (13. prosinca).

Godine 827. papa Grgur IV. odredio je da se 1. studenoga u cijeloj Crkvi na svečani način slavi spomen svih svetih.

Papa Grgur II u 8. stoljeću dodaje u korizmi i četvrtak kao dan euharistije tako da je u to vrijeme misa bila srijedom, četvrtkom, petkom i nedjeljom.

Papa Grgur IX. proglasio je Antuna svetim u vrlo kratkom vremenu od njegove smrti.

Najstariji izvori bilježe kako papa Grgur I.

Papa Grgur VII. je 1075. tvrdio da je Rimska crkva osnovana od boga i da je papinska vlast univerzalna i da jedino papa može postavljati biskupe i svećenike.

Zato je napustio Luccu te pošao u Rim gdje ga je papa Grgur XIII. veoma srdačno primio.

U to je vrijeme svećenički odgoj u Crkvi bio prožet gregorijanskom reformom, koju je započeo veliki papa Grgur VII.

Papa Grgur IX. ga je proglasio svecem nepunu godinu nakon njegove smrti.

God. 1580. papa Grgur XIII. svojom odlukom odobri osnutak jedne provincije bosonogih karmelićana pod jurisdikcijom o.

Osobito u vrijeme kad se već slična napetost osjećala između biskupa Istoka, koji su gravitirali Carigradu, i biskupa Zapada, koji su bili pod utjecajem Rima, papa Grgur sebi je htio taj naslov da svima dadne do znanja kako zamišlja svoj položaj.

Crkvena doktrina celibata uvedena je u Katoličku crkvu u 11. stoljeću, a žestok zagovornik beženstva je bio papa Grgur VII.

Papa Grgur IV. premjestio je god. 835. svetkovinu Sviju svetih na l. studenoga.

Sudjeluje u borbama protiv napuljskog kralja, a zbog vojničkih zasluga u bici kod Ancone papa Grgur XVI. odlikovao ga redom Grgura Velikog.