Nakon odlaska ivanovaca iz Hrvatske, čiji red je ukinuo papa Inocent VII. godine 1405., a na početku 15. stoljeća belski posjed prelazi u svjetovne ruka, a prvi vlasnik bio je 1439. godine Matko Talovac, a od 1446. Jano Vitovac i njegovi sinovi.

Nakon izvojevane pobjede nad Turcima kod Beca papa Inocent XI. proširio ga je na cijelu Crkvu.

Obzirom na to da je njihovo učenje počivalo na teologiji, papa Inocent III tražio uspostavio je nešto kao proto inkviziciju ona je imal za cilj katehezama (ne mučenjem ili ičim takvim) ukazati na krivovjerje, pozvati puk da ne slijedi katarska učenja i općenito obrazovati i provesti reformu same Crkve.

Papa Inocent X (1644 1655) premjesti na to Maravića na bosansku biskupiju (Acta Bosnae 465), a 15. srpnja 1647. imenuje Ibrišimovića beogradskim biskupom, smederevskim upraviteljem i apostolskim vikarom za ugarske biskupije i dijelove biskupija pod turskim gospodstvom (AB 473).

Papa Inocent III. odobrio je djelovanje Reda 1209. godine.

Papa Inocent VIII imenovao ga je 12. svibnja 1486. vikarom reformiranih samostana u Dalmaciji, ali ga je general reda još iste godine skinuo s tog položaja.

Zavidni neprijatelj tog našeg mira i zadovoljstva potakao je zao duh bosanskog biskupa te je boraveći ove godine u Rimu lažno podastro svetoj kongregaciji da je između Save i Drave njegova vlast i od uzoritog gospodina... dobio jedno jedino pismo da se naš miroljubivi biskup, apostolski vikar, mora povući i prestati upravljati ovim dijelom Slavonije... lažnim dokazima prava (bosanski biskup) želi ugrabiti i ovladati vašim dijelom biskupije, što u starini nikad nije bilo, jer je i papa Inocent X apostolskim breveom ograničio vlast bosanskog biskupa na samu Bosnu i sveta kongregacija svoiim dekretima odredila da seže do rijeke Save te u ovih 10 godina on ovdje i nije imao vlasti niti se u Slavoniji pojavljivao.

1484. - Papa Inocent VIII. izdao je bulu Summis desiderantes affectibus kojom se odobrava proganjanje i osuđivanje navodnih vještica na području Njemačke, što je označilo uvod u proganjanje »vještica« i u ostatku Europe. 1901. - Rodio se Walt Disney, američki crtač animiranog filma i producent, najzaslužniji za popularizaciju crtanog filma u svijetu, osobito onog za djecu. 1926. - Održana je premijera filma Oklopnjača Potemkin, slavnog sovjetskog redatelja Sergeja Eisensteina. 1932. - Umro je Josip Bersa, hrvatski književnik i arheolog.

Prve su vještice osuđene čak 1360. ali nisu spaljene jer se tek od 1484 g. provode teška mučenja koje je izdao papa Inocent VIII.

Papa Inocent III. usmeno je potvrdio Franjin plan, čiji ideal nikada nije bio tako čist i jasan kao u godinama traženja potvrde.

Raširila se Europom, međutim, 1484. zabranio ju je papa Inocent VIII.

U 17. stoljeću papa Inocent XI. darovao je iločke posjede talijanskoj kneževskoj obitelji Odescalchi.

Papa Inocent III tada je proglasio Magnu Cartu ništavnom.

Ostaje otvorenim pitanje kakvu je ulogu u osvajanju Zadra imao sam papa Inocent III.

Papa Inocent III, kao prednik sadašnje svetosti svojim duhom i dalje inkvizira i egzorcira i puše na hladno iako je Papa Ivan Pavao II napisao knjigu Ne bojte se.

Po svemu sudeći je, unatoč javnim proglasima za nenapadanje kršćanske braće, papa Inocent III bio i izravno umiješan u osvajanje Zadra.

Godine 1253. okruni ga papa Inocent IV. u Dorohychynu (danas Drohiczyn).

Na početku se V. stoljeća papa Inocent I. žalio u jednom pismu: Svatko misli da je shodno slijediti ne to što je predano, nego to što mu se sviđa, a to unosi skandal u narod.

1254. - papa Inocent IV. odobrio je uporabu glagoljice i staroslavenskog jezika u bogoslužju u hrvatskim krajevima gdje je u uporabi. 1461. - Yorkističke trupe pobijedile su u bici kod Towtona, dotadašnjoj najvećoj bitki u Ratovima dviju ruža. 1901. - Rodio se Andrija Maurović, hrvatski crtač stripa. 1985. - Umro je Marc Chagall, bjeloruski slikar židovskog porijekla, jedan od značajnijih slikara 20. stoljeća.

Kako bi suzbio tu opasnost papa Inocent III. poziva Franju pred sebe i nakon što dobiva garancije da će pokret poštivati sva svjetovna prava Crkve i besprizivno se podlagati papinu autoritetu odobravana njegovo djelovanje, odnosno potvrđuje 1209. osnivanje novog - franjevačkog reda, čiji službeni naziv glasi Ordo fratrum minorum (Red manje braće).

Upravo su ga hebrejski učitelji upoznali s kabalom, koja ga je fascinirala, jer je bio zainteresiran za mistične i teološke spekulacije. [ 3 ] Kritizirao je neke postavke teoloških učenja i zalagao se za novi duh kritičkog dijaloga među teolozima i znanstvenicima. [ 4 ] Zbog toga je 1486., u dobi od dvadeset tri godine pokušao je organizirati veliki zbor filozofa i teologa različitih religija i vjerovanja, kako bi razgovarali o " filozofiji mira " i " vjerskom pomirenju " te je pripremio 900 filozofskih i humanističkih teza, zapravo vrstu manifesta pod naslovom De dignitate hominis (" O dostojanstvu čovjekovu "), koji se danas smatra ključnim tekstom renesansnog humanizma. [ 5 ] Najradikalnija teza bila je ta da, prema njegovom mišljenju, nijedna znanost ne može bolje dokazati Isusovu božansku narav od magije i kabale. [ 6 ] Zbog takvih i drugih neortodoksnih stavova, papa Inocent VIII. (1484. - 1492.) je zabranio taj skup, izopčio Pica ga iz Crkve, a manifest stavio na popis zabranjenih knjiga.

Naziv Konventualac dolazi odatle što su se za razliku od manjih samostana ili eremitorija veći samostani zvali conventus, a njihove crkve papa Inocent je zvao ecclesiae conventuales te im dao povlastice kolegijalnih Crkava da mogu npr. čuvati u njima Presveti sakramenat, pokapati itd.

Kada je papa Inocent III 1198. godine pozvao vojsku na Četvrti križarski pohod na Egipat, sakupio je svega trećinu potrebnih sredstava.

U nedjelju, 10. kolovoza, došao je jedan brat s bulom, kojom papa Inocent IV. potvrđuje njezin Oblik života.

Papa Inocent III je to htio provjeriti i poslao je u Bosnu posebnog legata splitskog nadbiskupa Bernarda i papina kapelana Ivana de Casamaris-a.

Pravila je usmeno odobrio papa Inocent III. (1209), dok ih je Honorije III. konačno potvrdio papinskom bulom (1223).

Svetim ga je proglasio papa Inocent II. 1131. godine.

Papa Inocent X. imenovao ga je 1654. službenikom u tajništvu za dopisivanje s kršćanskim državama, 1658. dobio je mjesto stručnog savjetnika Kongregacije indeksa za cenzuru knjiga, 1661. postao je drugi kustos Vatikanske knjižnice te 1682. godine njezin glavni ravnatelj.

Budući da je Sobieski prije bitke povjerio svoje kraljevstvo zaštiti Blažene Djevice (Gospi od Czestochowe), papa Inocent XI. je na spomen te pobjede blagdan Presvetog Imena Marijina, koji se do tada slavio isključivo u Španjolskoj i Kraljevini Napulja, proširio na sveopću Crkvu, a slavi se 12. rujna.

Crkvu su izgradili u vrlo kratkom roku jer papa Inocent III. u svojoj buli od 1198. spominje i samostan svete Marije kao svoj posjed.