Muzej Pio Clementino: To je prvi muzej koji je utemeljio papa Klement XIV. 1771. godine.

Papa Klement X. priznao je 1671. sveučilišni stupanj lepoglavskog učilišta, a kralj Leopold I. odobrio ga je 23. siječnja 1674. godine.

Pobožnosti objavljene sv. Brigiti odobrila je Sveta kongregacija za širenje vjere (De propaganda fide) i papa Klement XII. (1730. - 1740.), a nalaze se u knjižici " Objava " sv. Brigite.

Tu je pobožnost odobrila Sveta kongregacija za širenje vjere (De Propaganda fide) i papa Klement XII. (1730 - 1740).

Taj životopis završava riječima Proglasio ju je blaženom 1675. Papa Klement X., ali je kanonizirana tek 1737. od Klementa XII.

Ne pamti se tako oštar i težak udarac po nekome katoličkom redu ili sličnoj kongregaciji još otkako je franjevac papa Klement XIV raspustio isusovce.

" Papa Klement II izdao je bulu prema kojoj se prostitutke treba tolerirati ako plaćaju određenu svotu od svoje zarade crkvi.

Papa Klement VII 22. travnja 1527. godine piše pismo otočkom kaptolu i senjskom kapetanu u kojem zahtijeva da moraju Petru iskazati poštovanje i pokornost.

Konačnu presudu koja je išla u prilog kavi donio je papa Klement VIII kojemu se jako svidio njezin okus i miris, te je odobrio njezinu nesmetanu konzumaciju.

Papa Klement VII. pohvalio je pobjednike posebnim pismom, a španjolski kralj Filip II. je odlikovao hrvatskog bana Erdedija imenujući ga vitezom reda " sv. Spasitelja ". 15. svibnja 1595.

naime, papa klement XIV. raspustio je isusovački red 1773. godine. carica marija terezija je u sklopu svojih reformi obrazovanja, 1776. dekretom osnovala kraljevsku akademiju znanosti kao najvišu školsku ustanovu, a ona je obuhvaćala filozofski, teološki i pravni fakultet.

U svom obraćanju nadbiskup Srakić je podsjetio kako je prije 235 godina papa Klement XIV. ujedinio Srijemsku i Bosansku biskupiju u osobi jednog biskupa, koje su ostale odvojene i netaknute u svojim granicama.

Od g. 1592. bio je rektor Rimskog kolegija, a vec 1594. postaje provincijal Napuljske provincije Družbe Isusove te vrši tu službu do g. 1597. kad ga papa Klement VIII. pozove u Rim za papinskog teologa, savjetnika Sv. zbora oficija te rektora Penitencijarije kod sv. Petra.

Papa Klement XIV je ovaj red ukinuo 1773., ali ga je Pije VII 1814. ponovo uspostavio.

Nova odluka pape Siksta V. dopušta osnutak više provincija, a papa Klement VIII. god. 1593. proglasi potpunu međusobnu neovisnost dviju grana Karmelskoga reda.

No, papa Klement VII. zabranio je engleskom parlamentu pod prijetnjom crkvenih kazna razvrgnuti kraljev brak.

Ucjena Crkve zbog posjedovanja te dokumentacije omogućila je tomu viteškom redu stjecanje velike moći i bogatstva, sve dok papa Klement V. nije skovao zavjeru s Filipom IV. da pobije sve templare.

Papa Klement XI. proglasio je Jakova Zadranina1700. g. blaženim; 19. prosinca 2009. g. papa BenediktXVI. potvrdio je bl. JakovuZadraninu herojske krepostišto je dio procesa u proglašenju svetim.

Za sada pouzdano znamo da je papa Klement IV. izdao 13. srpnja 1266. bulu sa prvim spominjanjem sela Nevest.

Valja nam na ovom mjestu napomenuti kako je u tim vremenima Papa Klement VI pokušao raznim zakonima i intervencijama što više zaštititi židovsku populaciju od genocida, no u to doba je uvriježeno bilo mišljenje kako su Židovi ubili Isusa Krista i kako je na tom narodu pečat Sotone.

Budući da je u međuvremenu u njemu dozrela želja za misijama poglavari ga šalju u Rim kako bi se ondje pripravio za to djelo. 27. ožujka 1774. imenovan je: Missionarius apostolicus na deset godina, a na dan svoga svećeničkog ređenja 11. svibnja iste 1774. polaže i svoj misijski zavjet. 25. svibnja 1774. prima ga u audijenciju papa Klement XIV., 30. srpnja 1774, stiže u Lisabon.

Papa Klement V. pokušao je najprije templare zaštititi, a onda je - jer se radilo o teškoj optužbi za krivovjerje, tj. herezu - i on popustio.

Nazočio je 1311 12. Vienneskomu koncilu, na koji ga je 1308. pozvao papa Klement V, ali o njegovu djelovanju nema podataka.

Papa Klement XIV. proglašava ga 1770. vitezom Reda zlatne mamuze, potom je primljen na Filharmonijsku akademiju u Bologni, dok istodobno stvara operu " Mitridate, re di Ponto ", koja će biti prikazana u Milanu u prosincu 1770. pod njegovim ravnanjem.

1534. umro je papa Klement i, odjednom, Katarina je ostala bez love.

Papa Klement VII. dopustio je god. 1530. najprije Franjevačkom redu da liturgijski iskazuje štovanje Isusovu Imenu, a na poticaj Leonarda Portomauricijskog (1751.), blagdan se 1721. proširio na cijelu Crkvu.

Javno priznanje od Crkva braća kapucini dobivaju od papa Klement VIII. koji im bulom Religionis zelus (3. srpnja 1528.) odobrava da žive eremitskim životom, opslužujući Pravilo bl. Franje koliko to ljudska krhkost dopušta.

Fridrik je od pape Lucija III. više puta tražio da još za njegova života okruni sina mu Henrika za cara. 1188. papa Klement III. okrunio je Henrika VI. za cara.

Papa Klement IX. imenuje ga 9. srpnja 1669. nadbiskupom Armagha i primasom Irske.

Preminula je u Pratu 2. veljače 1590. Blaženom ju je proglasio 1732. papa Klement XII, a svetom 1746. papa Benedikt XIV.