Osim Graševine za proizvodnju predikatnih vina još su pogodne sorte Rajnski rizling, Traminac crveni, Pinot bijeli, sivi i crni, Moslavac, Sauvignon i još neke druge.

Degustirat će poznata aršanjska vina: Graševinu, Pinot bijeli, Chardonnay i dr. Potom će na vinskoj cesti Virovitički vidici, posjetiti kušaonicu vina Franje Dvojaka, smještenu u virovitičkom vinogorju koje ima dugu tradiciju proizvodnje grožđa i vina, a koja se usavršavala sadnjom novih kultivara i primjenom moderne tehnologije po pitanju uzgoja, gnojidbe i prerade grožđa u kvalitetna vina koja će moći i degustirati.

Ostale (prema Pravilniku NN 159/04) preporučene bijele sorte su: pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay, sauvignon, traminac crveni, traminac mirisni, silvanac zeleni, rizling rajnski, rizvanac (müller thurgau), manzoni bijeli, muškat ottonel, kerner, moslavac, ranfol (štajerska belina), zelenac slatki bijeli, a od kultivara s crnim grožđem to su frankovka, pinot crni, zweigelt, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, portugizac i syrah.

Intenzitet napada (i šteta) ovisi o naravi sorte (a među osjetljive svrstavamo müller thurgau, pinot bijeli, sauvignon bijeli, silvanac zeleni i dr.), vremenskim prilikama (čemu pogoduju sparni dani za vrijeme vegetacije), gustoći sklopa (npr. broju čokota po jedinici i bujnost poticana gnojidbom), te o načinu zaštite.

Od sredine 1980 - ih godina u Italiji je zabilježen jači napad filoksere i na lišću europskih sorata vinove loze (npr. merlot, pinot bijeli, malvazija i dr.), a isto su Licul i Peršurić primijetili u Istri.

Neka mesna jela od govedine, pisanice, divljači, dakle jela s težim umacima, zahtijevaju kreposnija, jača, teža vina koja dolaze s juga Dalmacije, s otoka i Hrvatskog primorja ili kontinentalna kao što su chardoney, pinot bijeli, a možda i suha varijanta traminca ili sivog pinota.

Pašteta od kopuna napravljena prema receptu plemičkih kuća iz kraja 19. st. i početka 20. st. servirana je sa Sauvignonom Mladine, berba 2000. Uz Juhu od podolca, napravljenu prema receptu kanonika Birlinga iz 1812. godine, servirana je Graševina Mladina, berba 2000. Punjenog šarana, pripremljenog prema receptu samostana Klarisa iz 13. st. pratio je Charrdonay Mladine, berba 2000. Uz Medaljone u umaku od šafrana prema receptu Marije Kumičić iz 1888. godine serviran je Pinot bijeli od Mladine, berba 2000. Gulaš od podolca napravljen prema receptu iz 6. stoljeća pratio je Teran Agrolagune, berba 2000. Za pauzu i skupljanje energije za daljnje kušanje predviđen je Sorbet Dalmatino.

Naravno, najbolje je prošlo Agromeđimurje za svoja kvalitetna vina, moslavac, pinot bijeli i sauvignon.

Vojak je ponudio Cabernet souvignon, graševinu i pinot bijeli, ali i svoj novi brand, kupažu mladi Barun Trenk, koja se sastoji od četiri crne sorte.

Katušić je ponudio vino za prijatelje iz svoga podruma, Smolić mladu graševinu, a Didović traminac i pinot bijeli, te svoj brand Sokolovac.

Svoju dobru graševinu donio je ostojić, a Puljašević traminac i pinot bijeli, a Romić svoju dobru graševinu.

Pravilnikom o Nacionalnoj listi dopuštenih kultivara vinove loze u RH (NN 159/04.), preporučeni su: graševina, pinot bijeli, pinot sivi, silvanac zeleni, sauvignon bijeli, rizling rajnski, traminac crveni, traminac bijeli, rizvanac, chardonnay, neuburger, veltlinac crveni, veltlinac zeleni, šipelj, plavec žuti, muškat bijeli, muškat žuti, muškat ottonel, zelenac slatki bijeli, manzoni bijeli i moslavac, a od crnih frankovka, portugizac crni, pinot crni, merlot crni, zweigelt i lovrijenac.

Svako vino ima kapicu druge boje: Pinot bijeli zlaćanu, malvazija zelenkastu, pinot sivi plavu, cabernet sauvignon rose ružićastu, a chardonnay zelenu.

Tema večeri bile su sorte Pinot bijeli i Pinot sivi a gostima su bili prezentirana vina različitih vinarija.

Pinot bijeli je desertno vino izraženog mirisa karamela i meda koje se može sljubiti sa raznovrsnim slasticama.

Na području Moslavine zabilježen je produžen let druge generacije grožđanih moljaca pa vinogradare s tih lokaliteta upućujemo na pregled grozdova radi utvrđivanja zapredaka s gusjenicama, ponajprije na sortama Chardonnay, Pinot bijeli i Muškat.

Ovdje se pretežito uzgajaju bijele kvalitetne sorte, ponajviše rizling tal. (kojeg Slovenci zovu laški rizling), rizling rajnski, sauvignon bijeli, traminac crveni i traminac mirisni, pinot bijeli, silvanac zeleni, muškat rumeni, neuburger, ranfol, müller thurgau (rizvanac), muškat ottonel i veltlinac zeleni.

Gorička brda (u Italiji ih zovu Collio Goriziano) su najizrazitiji vinogradarski kraj s raznolikom proizvodnjom grožđa i vina, kao što su pinot bijeli i sivi, malvazija, rizling talijanski, prosecco i traminac, a od crnih cabernet sauvignon, cabernet franc, gamay, pinot crni i merlot.

U sortimentu sa 70 posto prevladava graševina, a slijede traminac, chardonay, rajnski rizling, pinot bijeli i crni, sauvignon, rizvanac i ružica bijela.

Nacionalna lista dopuštenih kultivara u RH i pregled dopuštenih kultivara za određena vinogradarska područja u RH vidljiva su iz slijedećih propisa: 1. Pravilnikom o Nacionalnoj listi dopuštenih kultivara vinove loze u RH (NN 159/04.) i 2. Pregled preporučenih i dozvoljenih kultivara u hrvatskim vinogradarskim podregijama Prema naprijed citiranom Pravilniku o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze (NN 159/04.) na području podregije Plešivica preporučeni kultivari bijelog grožđa su graševina, pinot bijeli, pinot sivi, silvanac zeleni, sauvignon bijeli, rizling rajnski, traminac crveni, traminac bijeli, rizvanac, chardonnay, neuburger, veltlinac crveni, veltlinac zeleni, šipelj, plavec žuti, muškat bijeli, muškat žuti, muškat ottonel, zelenac slatki bijeli, manzoni i moslavac, a od crnih, frankovka, portugizac, pinot crni, merlot crni, zweigelt i lovrijenac.

Sortiment su većinom bijele sorte kao: rivaner, auxerrois, pinot sivi, pinot bijeli, rizling i nešto pinota crnoga.

PINOT BIJELI (burgundac bijeli, pinot blanc) - sorta iz grupe Pinot, nastao mutacijom pupa iz pinota crnog, dozrijeva u drugom razdoblju.

Zlato za svoja izvrsna vina s Peskov su dobili Marijan Matočec za Chardonnay te Pinot sivi, Ivan Baula za Sauvignon, Slavko Šabarić za Pinot sivi, Miroslav Dolenec za Graševinu, Marijanko Ređep za Graševinu, Josip Gašparić za Chardonnay te Pinot bijeli, OPG Vujić za Mješavinu bijelo, te Martin Zlatec za svoju frankovku.

U oko 1.300 suvremeno opremljenih vinarija iz oko 50 % ukupne proizvodnje grožđa (26.510.000 dt u 2004.) proizvode se crna suha vina (iz sorata cabernet sauvignon, pinot crni, barbera crna, malbeck, tempranillo, bonarda, verdot, lambrusco i dr.), a tek se 1/4 grožđa preradi u bijela suha vina (pretežito iz sorata pedro ximenez, pinot bijeli, malvazija, semillon, moscatel i dr.).

Uz šampionski Škrlet, u kategoriji bijelih vina najbolji je pinot bijeli Vinarije Mikša iz Repušnice.

Danas u okviru koncerna " Našicecement " pod imenom " Feravino " na tržište se plasiraju vrhunsko vino rajnski rizling i kvalitetno vino graševina, pinot bijeli i poznata feričanačka frankovka.

Broncu su dobila i vina " Pinot bijeli " i " Pinot crni " vinske kuće Turk.

Od ostalih važnijih sorata spomenuo bih sauvignon, graševinu, rajnski rizlig, silvanac zeleni i muškat žuti, chardonnay, te pinot bijeli i sivi.

Najviše uzgajani bijeli kultivari su rizling talijanski, rizling rajnski, chardonnay, müller thurgau, pinot bijeli i cortese.

Pinot bijeli se može konzumirati sa purećim medaljonima sa pancetom ili domaćim špekom i kao prilog njoki.