Izrastavši na tradiciji najčitanijih hrvatskih knjiga 19. i 20. stoljeća - ilirskih Danica i preporodnih kalendarskih knjiga, HIZ uobičajeno sadrži priloge raznorodnog sadržaja i različitog stručnog dosega.
Izrastavši na tradiciji najčitanijih hrvatskih knjiga 19. i 20. stoljeća - ilirskih Danica i preporodnih kalendarskih knjiga, HIZ uobičajeno sadrži priloge raznorodnog sadržaja i različitog stručnog dosega.
Brlića kao uistinu fascinantnoj i u mnogome još zagonetnoj ličnosti 19. stoljeća; 2) jer pojašnjava život, međusobne odnose i uloge članova ugledne brodske porodice Brlić i tako baca potpunije svjetlo na život i kulturu Slavonskog Broda sredine i druge polovice 19. stoljeća; 3) jer pridonosi temeljitijim i jasnijim sagledavanju i spoznajama o procesima, akterima i strategijama nacionalnih preporodnih zbivanja u doba njezina modernoga konstituiranja, dakako, u pripadajućem europskom, poglavito srednjoeuropskom i slavenskom kontekstu rekao je prof. Brešić.
Zaslužan za širenje preporodnih ideja među hrvatskim plemstvom; jedan od utemeljitelja Čitaonice ilirske.
Svoje djelovanje neizbrisivo je ugradio u crkveni i duhovni život Istre kao biskup, dobročinitelj, čuvar hrvatske baštine i nakladnik prvih preporodnih novina Naša sloga.
Dan prije u Otoku je Matica hrvatska održala osnivačku skupštinu svoga ogranka pa je i moj nastup bio dio tih preporodnih zbivanja.
U posljednjoj četvrtini 19. stoljeća hrvatska je kultura nakon izraženih preporodnih težnji i postignuća na gotovo svim područjima ostvarila velike stečevine.
Hrvatska književnost od svojih najstarijih, glagoljaških vremena, preko Marka Marulića, Ivana Gundulića, do preporodnih hrvatskih pisaca, pa do Kranjčevića, Matoša i Krleže bila je uvijek u službi naroda, njegovih povijesnih interesa i njegovih slobodarskih težnji.
U analizi je poseban naglasak na frazeologiji štokavsko-ijekavskog književnog idioma, što je posebno zanimljivo u kontekstu hrvatske književnosti u kojoj se uvo đ enje štokavskog narje č ja za osnovu standardnog jezika u nekih pisaca ve ć od preporodnih vremena vidi kao udar na književnosti na č akavskom i kajkavskom narje č ju, zapostavljaju ć i autore koji su ostajali uz štokavski idiom.
Iako je, što je pokazala hrvatska kritička historiografija, [ 10 ] kao utemeljitelj, pokrovitelj te dobrotvor središnjih preporodnih ustanova (politika, gospodarstvo, kultura i prosvjeta, znanost, novine) polagao temelje moderne Hrvatske, [ 11 ] i kao moralna okomica, [ 12 ] u glavnom gradu svih Hrvata, izim uličice, Haulik nema javnoga spomena.
Zagrebačke plesne zabave i njezini najdojmljiviji izdanci poput hrvatskog i slavenskog kola koji nastaju u ozračju preporodnih nastojanja neizostavno upotpunjuju sliku društvenog života Zagrepčana 19. stoljeća.
Pa, kad već počne padati sumrak na ladanjska bunjišta i kokošinjce i utihne prepiranje filozofa, vladara, državnika i umjetnika, punjenih kopuna i kokoši, jedan će ljubitelj tih preporodnih ptica, imenom Marin Držić, zvani Vidra, koji je vjerojatno poznavao remek-djelo Bartolomea Platine O časnoj požudi u kojoj je ispisana čitava oda kopunima i peradi, budući da se drugo izdanje te slavne knjige još od XVI. stoljeća čuva u Dubrovačkom arhivu, ponešto od svog starijeg suvremenika i naučiti, možda i prepisati.
Nisu se izlagali nikakvom bitnom društvenom riziku, izuzmemo li eskapade tipa goli Šarović na naslovnici studentskog glasila ili nekoliko hrvatsko-preporodnih ispada na Radiju 101. Tako poltronski oblikovana generacija novinara u devedesetima je samo nastavila svoje djelovanje u skladu s formativnim počecima.
Pišući o jednome od najupornijih, najsmjelijih, najdinamičnijih i raznovrsnošću svoje književne djelatnosti najpotpunijih preporodnih književnika, Dubravko Jelčić u knjizi Hrvatski književni romantizam (2002) Vukotinovića apostrofira kao skromnog preteču Matoša i njegova artizma.
Podižući tako neke od središnjih preporodnih ustanova hrvatske metropole, na južnim livadama i pasištima ondašnjega grada, gdje su danas smještene jedne od najljepših i najvećih javnih zgrada historicističke arhitekture 19. stoljeća u Zagrebu, (nad) biskup Juraj Haulik prvi ostavlja neizbrisivi trag.
Matica hrvatska, pod imenom »Matica ilirska«, osnovana je u zrelo doba hrvatskoga narodnoga preporoda (»ilirskog pokreta«), kada se osjećala živa potreba za osnivanjem književno-izdavačkog poduzeća koje bi tiskalo knjige i publikacije neophodne za promicanje preporodnih ideja i književnih tekstova namijenjenih čitanju, recitiranju ili pjevanju na sastancima i druženjima.
Rodoljubne je zborove skladao dijelom na stihove preporodnih pjesnika S.
Glazbeni program nastavljen je u duhu tih istarskih preporodnih vremena: pulski sveučilišni zbor otpjevao je pod ravnanjem Đeni Dekleva Radaković " Himnu o biskupu Jurju Dobrili " Rašana i Kalca, te skladbu " Duhovni stih " Slavka Zlatića, a zatim su vokalne skupine pazinske Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile i Pazinskog kolegija klasične gimnazije pod ravnanjem Marice Ursić zajedno otpjevale Ronjgovljevu " Rodila loza ".
Tako su se Dubrovčani koristili i sintagmom oca domovine, karakterističnom za romantičarske portrete (preporodnih) nacionalnih prvaka.
Gajeva Još Hrvatska ni propala bila je prva preporodna budnica i istodobno usprkos zabrani njezina javnog izvođenja himna hrvatskog preporodnog pokreta provođenog prvih sedam preporodnih godina pod ilirskim imenom.
U konačnoj verziji strategije Matica se hrvatska ne spominje, ali sam ja u uvodu, koji je objavljen i u »Vijencu« kao poseban prilog, jasno istaknuo važnost preporodnih kulturnih ustanova za nacionalni kulturni identitet, ta pako i Matice.
Zagovornici preporodnih ideja mogli su od vladara očekivati podršku samo u onim pitanjima u kojima su dolazili u sukob s mađarskim liberalnim plemstvom, kao što je to bilo primjerice u slučaju hrvatskog vjerskog zakona a početka XVII. stoljeća, na čijem su očuvanju hrvatski zastupnici u Ugarskom saboru uporno ustrajali, usprkos njegovoj očitoj zastarjelosti.
U vrijeme hrvatskog nacionalnog preporoda priključio se i bio sudionikom preporodnih zbivanja.
Časopisi i knjige bačkih Hrvata uvjetovani su nacionalnim, kulturnim, vjerskim i uljudbenim razlozima i interesima, te potrebama puka i od početka su u funkciji preporodnih nastojanja bunjevačkih i šokačkih Hrvata u Južnoj Ugarskoj, pa i danas imaju nedvojbenu i nezamjenjivu ulogu u procesu uspostave kulturne i političke identifikacije, (samo) prepoznavanja i (samo) predstavljanja Hrvata u Vojvodini, i prema vani i prema unutra, rekao je Miković i zaključio kako se već samo letimičan pregled navedenih stvaralaca doima dovoljnom referencom, bez udubljivanja u njihovu bio-bibliografiju, mimo bilo kakvog navođenja i nabrajanja njihovih djela, bez pokušaja proučavanja i uspoređivanja obujma i značaja, stručnih, znanstvenih, književnih ili umjetničkih dosega njihovih dosadašnjih ostvarenja.
Donosio je pjesničke radove prvoga naraštaja hrvatskih preporodnih pisaca, također novele, putopise, feljtone, književne prijevode, napise o filozofiji, likovnoj umjetnosti i drugom.
1885. vlasnik dvorca Oroslavje Gornje postao je Ljudevit Lujo Vraniczany, poznati promicatelj umjetnosti i pristaša preporodnih ideja.
Bila je žarište preporodnih ideja koje su se širile putem knjiga, časopisa i novina, a u okrilju čitaonice ubrzo se otvara i knjižnica koja nosi ime Augusta Šenoe, u čast književniku koji je sa svojom obitelji često boravio u Kraljevici.
Premda poznati i zapravo već stari hegemonistički zahtjevi većine Požunskog sabora (1839. â 1840.) nisu slabili, i u čije detalje ne možemo ovdje opširnije ulaziti, ipak valja reći da je i otpor hrvatskih nuncija, kao i bana Franje Vlašića, također u oslonu na rad Ä itaonice i preporodnih glasila, bio hrabar i ustrajan te je Âťosujetio i taj put nastojanja MađaraÂŤ.
Za razliku od preporodnih listova banske Hrvatske i Dalmacije, koji su se na početku narodnog preporoda obraćali inteligenciji kao jezgri rodoljuba pozvanoj da budi sve slojeve naroda, Naša sloga obraćale se izravno seljaku, pa su stil i sadržaj prilagođeni hrvatskom seljačkom puku.
Time je završio rad jedne od najvažnijih preporodnih ustanova istar.
U Bosni nije bilo ni Srba ni Hrvata do polovice 19. stoljeća, kad smo pod utjecajem nacionalnih preporodnih pokreta u susjednim zemljama i, naravno, po osnovi vjere, i jedni i drugi izvukli svoje posebne nacionalnosti i ubacili se u Bosnu, u kojoj su prije bili i živjeli samo Bosanci, odnosno Bošnjaci ili Bošnjani
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com