Matica hrvatska Društvo književnika Hrvatske PEN-klub, Hrvatski centar Hrvatsko filološko društvo Odjel za filologiju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Odjel za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Institut za književnost i teatrologiju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Katedra za suvremeni hrvatskosrpski jezik Filozofskoga fakulteta u Zadru Katedra za suvremeni hrvatskosrpski jezik Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Katedra za povijest hrvatskog jezika i dijalektologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Katedra za jugoslavenske književnosti Filozofskoga fakulteta u Zadru Katedra za stariju hrvatsku književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Katedra za noviju hrvatsku književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Institut za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Za grebu Institut za nauku o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Staroslavenski institut u Zagrebu Društvo književnih prevodilaca Hrvatske

Vijesti iz kulture s kratkim prilogom sa proslave 60. obljetnice Društva hrvatskih književnih prevodilaca možete pogledati ovdje.

Članak 15. Pravo glasovanja, u skladu sa Statutom, imaju: - članovi Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske - članovi Društva hrvatskih književnika - članovi Hrvatskog društva pisaca - članovi Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade - članovi Hrvatskoga knjižničarskog društva - članovi Društva hrvatskih književnih prevodilaca - članovi HAZU-a - članovi Matice hrvatske - članovi Hrvatskog PEN centra - profesori hrvatskih visokih učilišta s odgovarajućih odsjeka i studija i srednjoškolski profesori hrvatskog jezika - urednici i lektori nakladničkih kuća registriranih u Republici Hrvatskoj - novinari u kulturi - književni kritičari Profesori hrvatskih visokih učilišta, srednjoškolski profesori hrvatskog jezika, novinari u kulturi i književni kritičari mogu steći status glasača samostalnom prijavom do 5. listopada 2008. godine, na e-mail adresu: [email protected] Glasačko tijelo čine glasači čiji konačan broj utvrđuje Upravni odbor.

Organizator izložbe je Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), a izložba će biti otvorena do kraja godine.

U četvrtak, 14. travnja, na zagrebačkom je Filozofskom fakultetu na inicijativu DHKP-a, a u sklopu Tjedna dobre knjige, održan okrugli stol o trenutačnom stanju i perspektivama školovanja književnih prevodilaca na toj visokoškolskoj ustanovi.

Druga tema, pravna zaštita autorskog književnoprevodilačkog rada, istaknula je razlike u tradicijama pojedinih zemalja, te možemo ustanoviti da se Hrvatska u tom smislu nalazi negdje u sredini: između Velike Britanije, u kojoj je sve prepušteno tržišnom pregovaranju (a u toj zemlji upravo prijevodi i prevodioci, zbog razloga koje nije potrebno posebno objašnjavati, osobito loše stoje) i zemalja kao što je Njemačka, u kojoj je udruga prevodilaca podržana sindikatom pisaca.

Preciznim podatcima raspolagat ćemo kad budu obrađeni rezultati međunarodne ankete o financijskom, socijalnom i društvenom statusu književnih prevodilaca u europskim zemljama, u kojoj je sudjelovalo i naše Društvo.

U okviru prve navedene teme, jasno se iskazala podjela na institucionalnu i izvaninstitucionalnu izobrazbu književnih prevodilaca, pri čemu nijednom od ta dva načina izobrazbe ne treba automatski davati prednost: potrebna su oba, te smo sa zadovoljstvom zaključili da su i u Hrvatskoj na tri sveučilišta pokrenuti preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studiji prevođenja razlika je u tome što u Hrvatskoj nijedan program nije posvećen isključivo književnom prevođenju.

U razdoblju od prošle godišnje skupštine, Društvo hrvatskih književnih prevodilaca organiziralo je međunarodni okrugli stol pod naslovom Prevodilac iliti nevidljivi čovik 23. listopada 2004. u prostorijama Matice hrvatske.

Ovaj književno-prevodilački skup održava se svake druge godine a trebao bi biti mjesto susreta teorije i prakse književnog prevođenja kao i nastavak kontinuiranog rada Društva hrvatskih književnih prevodilaca na tome da se kod samih književnih prevodilaca, pisaca i ostalih subjekata u lancu nastajanja literarno respektabilne knjige učvrsti svijest o književnom prevođenju kao kreativnom činu.

S obzirom da agencije nemaju baš puno vremena, niti stručnih prevodilaca, obično se hrvatski tekst nalazi i na stranicama gdje bi trebao biti prijevod na engleski, talijanski, njemački ili neki drugi jezik.

Vjerujemo da su ovo zanimljive teme ne samo za stručni krug jezikoslovaca, pisaca, prevodilaca, novinara, redaktora i lektora već i za širu javnost.

Tribine Jezik u jeziku održavaju se u sklopu projekta Jezična raznolikost u Hrvatskoj pod pokroviteljstvom Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba te u suradnji s Društvom hrvatskih književnika, Društvom hrvatskih književnih prevodilaca i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

Jedino neinteligentnost prevodilaca i neupućenost čitaoca može rastumačiti kakvu pojavu u našemu javnom životu.

Iva Grgić je u suradnji s Ingrid Šafranek zanimljivo koncipirala niz predavanja i praktikuma na kojima je nastupio niz uglednih prevodilaca i nastavnika s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Angažirao ih je na prevođenju Kurana i drugih arapskih teloških zapisa o islamu; imao je bl. Petar kao opat značajne opatije u Culnyu na raspolaganju dostatna financijska sredstva za angažiranje ekipe najizvrsnijih prevodilaca na izradi kvalitetnih prijevoda arapskih djela koja su od fundamentalnog značaja za izučavanje islama.

Lost and found in translation naziv je jednog od događanja vezanih uz prevođenje, a radi se o susretu Miljenka Jergovića i njegovih prevodilaca: Alla Tatarenko (Ukrajina), Magda Patrynska (Poljska), Tomislav Pistelek (Španjolska), Luisa Fernanda Garrido (Španjolska), Ljiljana Avirovic (Italija), Aleksandar Grujičić (Francuska).

Osnovala je jedan od najvećih sajmova knjiga koji svake godine okuplja stotine pisaca, izdavača, prevodilaca i svih onih koji vole knjige.

Bio je urednik i koautor knjige " Epikontinentalni pojas " (1978.), redaktor i jedan od prevodilaca opsežnog teksta " Konvencije UN o pravu mora (1982.) ".

U trenutku formalne kategorizacije, društvima se pridružilo i Društvo hrvatskih književnih prevodilaca.

U razdoblju od 10. do 14. studenog 2010., ured Društva hrvatskih književnih prevodilaca nalazit će se na privremenoj lokaciji u okviru Međunarodnog sajma knjiga i učila Interliberu, na Velesajamu, paviljon 6, štand 13 b.

Uz brojne prijevode talijanskih klasika, poput Pirandella, Goldonija, Slatapera, Moravije, Pasolinija i Chiare, preveo je i sastavio antologiju talijanske pripovijetke 1945 - 1980. u dva sveska pod naslovom Posljednji dio puta (1984), za koju je dobio nagradu Društva hrvatskih književnih prevodilaca.

Kasnije se projektu pridružilo i Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (potpisnica je donedavna predsjednica Društva, Lara Hölbling Matković) što je polučilo prepoznavanjem grane KNJIŽEVNI PREVODILAC.

Surađivali smo sa Savezom društava znanstvenih i tehničkih prevodilaca Jugoslavije od 1961. kad se taj Savez osnovao.

Godine 1961. učlanio se u FIT ondašnji jedinstveni Savez društava prevodilaca Jugoslavije, a 1972. Savez društava znanstvenih i tehničkih prevodilaca Jugoslavije.

Bila su to financijski teška vremena, novca za put i boravak nije bilo, pa je Upravni odbor uputio zahtjev kulturnim vlastima za novčanu pomoć s ovim riječima: " Što više prevodilaca ide i razgovara sa stranim prevodiocima o uspjesima socijalizma i komunizma, to će politički uspjeh Kongresa biti veći ".

EU je prepoznala izazov višejezičnosti i jezične raznolikosti u svojim okvirima te je kao posljedica toga doneseno nekoliko mjera i strategija, koje bi trebale u što većoj mjeri usmjeriti politike Europske komisije prema elementu višejezičnosti, kao i identificirati potrebe prevodilaca prema kako bi se postigli što bolji rezultati.

Članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Međunarodne udruge za proučavanje talijanskog jezika i književnosti (AISLLI) i Međunarodne udruge profesora talijanskog jezika (AIPI).

Projekt je pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, realiziran je od strane Koordinacije Vijeća i Predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba u suradnji s Društvom hrvatskih književnika, Društvom hrvatskih književnih prevodilaca, katedrama Filozofskog fakulteta na kojima se izučavaju jezici manjina, kao i stranim kulturnim centrima u Zagrebu.

Z bornik radova s Drugoga zagrebačkog prevodilačkog susreta, održanog 24. i 25. listopada 2003., objavilo je Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, a priredila ga je predsjednica Društva Iva Grgić.