Poznata Ravelova kompozicija je nastala upravo iz umjetnikove spoznaje da se osjećaj za tijek vremena može zavaravati.

Atraktivna i popularna Debussyeva i Ravelova djela izvode se u obradama samih skladatelja.

Zahtjevne partiture Daphnis i Chloe Maurice Ravela pretvoriti u pokret na preksinoćnjoj se premijeri prihvatio Staša Zurovac, ravnatelj baleta, u čemu je imao prvorazrednu podršku glazbe uživo s riječkim Zborom i Orkestrom i maestrom Nadom Matošević na čelu. Maja Stanetti Večernji list Teleportirana antička priča U Zurovčevoj koreografiji jednaku snagu isijavali su Ravelova glazba te sjajna interakcija scenografije Žorža Draušnika, svjetla Denija Šesnića i videomaterijala Marina Lukanovića.

Bronislava Nižinska ga je postavila 1928, Béjart se proslavio svojom postavom; u Zagrebu je bilo nekoliko plesnih gostovanja Ravelova Bolera, a ljetos ga u pulskoj Areni izveo Ruski carski balet (u naivnoj egzotično-mistično-narativnoj koreografiji Androsova).

Meni je dosad najdraža plesna interpretacija nezaboravan solo Emija Greca 2001, koji je sam (na ovoj istoj velikoj sceni HNK) prihvatio izazov nezaustavljiva Ravelova crescenda.

Tako će se na programu koncerta kojim će ravnati gošća iz Japana, dirigentica Yuko Tanaka, a solistički nastupiti ' bugarski Paganini ' glasoviti violinist Pavel Minev, na početku naći dva iznimno popularna djela za violinu i orkestar: Ravelova koncertna rapsodija Tzigane, a potom Prvi koncert za violinu i orkestar u D-duru Niccoloa Paganinija, njegov najpoznatiji violinski koncert.

U udžbeniku " Povijest 7 " napisano je: " Ravelova životna sudbina slična je onoj američke plesačice Isidore Duncan, supruge velikog ruskog pjesnika Sergeja Jesenjina. " Ovdje vidimo vrlo zanimljiv raspored spolnih uloga.

U koreografiji Turcuove pleše sedam parova, koji se u nepunih dvadesetak minuta koliko traje Ravelova glazba susreću, upoznaju, svađaju, mire, zavode...

Tempo uvodne scene je adagio, sporo, tiho, pa sve jače, ali još usporeno kao početni zvuci Ravelova Bolera.

A nakon punog i sjajnog Mozartova zvuka, slijedila je mozaična priča Ravelova kvarteta iznesena s dominantnim zvukom prve violine.

U srpnju 1984. u 15:30 sati, tijekom emisije ' Novi zvuk ' Radio Sljemena, u eter je puštena snimka Ravelova Bolera, ali ne s LP-ja ili kasetofonske vrpce, već CD reproduktora.

Kad sam začuo uvodnu glazbu za prve kadrove filma Ubojite namjere (Basic), zavapio sam u sebi: Zar nisu mogli naći nešto drugo? Iz zvučnika u kinodvorani, naime, dopirali su taktovi Ravelova Bolera, koji je u povijesti kinematografije korišten barem stotinjak puta.

Jasno, dramatična struktura Ravelova Bolera poklapa se i sa samom dramatizacijom u filmu.

Netko će štihu stare francuske glazbe u filigranskoj finoći interpretativne izrade članova ansambla pretpostaviti nešto robusniju Hindemithovu Malu komornu glazbu, ili transkripciju Ravelova klavirskog ciklusa Couperinov grob.

Kako pak napreduje Ravelova bolest i stvara mu sve više neuroloških smetnji, tako kao da se i pripovijedanje postepeno sve više ' zaustavlja ' tek na onom izvanjskom, jer u ono unutarnje više ne može proniknuti.

Ravelova Une barque sur l ' ocean ostvarila je lijepu boju impresionističkih treptaja, a Bartokova Im freien nadahnula je osobito suptilnim središnjim stavkom Barcarolle.

Na programu su neka od kapitalnih djela svjetske pijanističke baštine Haydnova Velika sonata u C-duru, Ravelova Barka na oceanu, Poloneza-fantazija Frédérica Chopina i Treća sonata u f-molu Johannesa Brahmsa.

Ravelova se banalna posveta, obzirom na Šostakovičeve dvije, odnosila na dragoga učitelja Gabriela Faurea (1845 - 1924), koji se nije baš zahvalio iskrenom reakcijom na završetak kvarteta, otvoreno ga nazvavši... zakržljalim, neuravnoteženim i zapravo promašenim.

Njemački koreograf Raimund Hoghe tako je inačicama Ravelova Bolera sagledavao sebe i svoju specifičnu pojavnost u koreografiranoj viziji drukčijega svijeta gdje je sve moguće, pa čak i to da ljepota zaista jest u oku promatrača.

Kao scena za radnju odabran je otok Lanzarote na Kanarima, a glazba je uglavnom iz Ravelova " Bolera ".

Trebalo je proći četrdesetak godina da Ravelova scenska freska pozitivno iznenadi publiku i zaživi pokretom u neoklasičnoj estetici Fredericka Ashtona, a i danas je to rijedak i hrabar izbor baletnog repertoara, kao nešto za sladokusce.

Ravelova Sonatina u fis duru i La Valce odvode nas u novo tipsko razdoblje kojim Mechetina također dobro vlada.

Poznati pijanist izvest će Chopenova, Bramsova i Ravelova djela, a svirat će na klaviru svjetske poznate marke Steinway.

" Bolero ", poznata Ravelova kompozicija je nastala upravo iz umjetnikove spoznaje da se osjećaj za tijek vremena može svjesno zavaravati, da se u jednom trenu, ako to poželimo, može ubrzati, usporiti i zaustaviti.

Ravela, davši doista svoj vjerodostojni iskaz Ravelova stila.

U tom se filmu, ako ga pozorno pogledate, u sceni u kojoj drvosje č a hoda šumom č uje i glazbena adaptacija Ravelova Bolera na na č in pentatonike.

Takav je primjer i Ravelova Sonata za violinu i violončelo koje će u nedjelju izvesti mladi članovi kvarteta Porin (koji je upravo dobio nagradu " Vuljević "), Ivan Novinc i Neva Begović.

Kocsiseva se intervencija u Couperinovu grobu zadržala na instrumentaciji ona dva stavka koja Ravel nije orkestrirao, što je zapravo samo dopuna, odnosno finalna realizacija Ravelova postupka.

Kako odlično poznaje ne samo mogućnosti svakoga pojedinog instrumenta nego se očito bavio i proučavanjem Ravelova i Debussyjeva orkestracijskog stila, Kocsiseva instrumentacija na ovim se uzorcima glazbe obojice majstora može označiti kao rafinirani tretman orkestra u skladu sa značajkama orkestracije karakterističnima za same autore.

Od Kocsisevih intrumentacija na ovom CD-u osobno preferiram one iz Ravelova Couperinova groba, izvanredno delikatno orkestriranu Fugu u finom kontrapunktu linija puhačkih instrumenata i blistavu Toccatu, u kojoj, u divnim preljevima instrumentalnih boja, oživljava sav sjaj pravoga Ravelova orkestra.