nastavit ću se na zadnji komentra koji poručuje " za hitne promjene "... neznam ali gadi mi se što moram trpiti glupost i nesposobnost, nefunkcioniranje javne uprave, privatizacije.... svih tih načelnih i zakonski dobro odrađenih poslova... antikorupcije, golf igrališta, poljoprivredna zemljišta, kamate na kredite, MMF (kao najveća lopovska organizacija na svijetu... dokazano...) da ne duljim i ja sam za hitne promjene i pokušao sam i sam djelovati na promjeni na loklanoj razini... nema jebene (oprostite) šanse.... ne čudim se više vlasti HDZ - a i njihovih plaćenika kako u zemlji tako i vanka, jer istina je duhovno, mentalno i kulturno (na veliku žalost) smo zaostali... 50 godina tiranije s ovim ili onim predznakom na kraju je ostavilo traga i strah me da je ta rupa bezdanka prevelika.... što se ekonomije same tiče, svi centralizirani oblici razvoja padaju u vodu prije nego su i počeli, ukoliko ova zemlja kroz kojih desetak godina uspije isplivati iz korupcije i nepotizma jedina ali doslovno jedina mogućnost razvoja LEŽI U REGIONALIZMU, DECENTRALIZACIJI (ali ne deklarativnoj, već operativnoj), mi smo narod sa mnogo identiteta i svaki taj identitet mora misliti sam za sebe, neovisno o političkoj hijerahiji ili podobnosti... lokalno se prije prepozna loše vodstvo i prije se utječe na stanje svijesti koje vlada u narodu a koje je: moje nije da se petljam u politiku i tako svi gledaju na pitanja od društvenog interesa, dok je god građanstvo neaktivno odnosno dok god civilno društvo ne saživi u barem nekom postotku... nikakvi guverneri, ni premijeri ni diktatori ni budale neće donijeti promjenu...

" Razmijenili smo duboke misli o regionalizmu.

Istra i Vojvodina su dvije regije, i može se govoriti o regionalizmu, ali nisu izdvojene međunarodno pravne osobnosti.

NEVEN ŠANTIĆ, AUTOR KNJIGE O SUVREMENOM HRVATSKOM REGIONALIZMU

Uz to, nije podjednak stav o regionalizmu i mogućoj federalizaciji zemlje u sjevernim i južnim dijelovima zemlje.

Na usredoto č enost prema književnosti jedne hrvatske regije koja se pokušava sagledati u širem kontekstu upu ć uje ve ć intrigantna prva re č enica knjige, koja je svojevrstan odjek naslova uvodne studije Zašto su mali pisci prešu ć ivani u hrvatskoj književnoj historiografiji?: Zašto u književnim povijestima i pregledima nastalim u XX. stolje ć u nismo mogli prona ć i imena pisaca poput Josipa Karlovi ć a (1853 1905), Mladena Barbari ć a (1873 1936) ili Josipa Crepi ć a Aurela (1890 1940)? Autorica problemu pristupa iz postmoderne perspektive pokušavaju ć i nadvladati odre đ enu napetost izme đ u internacionalnoga, nacionalnoga i regionalnoga, što je evidentno i u samim terminima svjetske, nacionalne i regionalne (zavi č ajne) književnosti, a osobito nacionalnoga i regionalnoga u hrvatskoj književnoj historiografiji te ispomažu ć i se razmišljanjima Antuna Barca o veli č ini malenih i Vinka Breši ć a o novom regionalizmu u hrvatskoj književnosti dolazi do zaklju č ka o lakšem ulasku malih pisaca u književnu povijest i znanost u postmodernom stanju, na č emu temelji dalje istraživanje.

Danas, me đ utim, govor o književnome regionalizmu postao je ne samo moderan nego i poželjan odgovor na svjetske globalizacijske procese i mekdonaldizaciju suvremenog društva.

Stoga mislim da ukoliko IDS sam ne stopira Boljunčićevu inicijativu, tim činom (ili ne-činom) napokon potpisuje kapitulaciju svoje prije dva desetljeća utemeljene političke misli o regionalizmu, decentralizaciji, supsidijarnosti, ravnomjernom i policentričnom razvoju Istre te uzajamnom uvažavanju i poštivanju svih sredina i svih žitelja Istre bez obzira na to koliko bogati ili koliko moćni bili.

Ivaniš dodaje kako PGS s tom strankom može surađivati na regionalizmu, ali ne i na političkoj platformi.

Kada su na državnom tronu, u regionalizmu vide (opasno) autonomaštv o, u liberalizmu anacionalno i/ili anarhizam, a u sindikalizmu opasnog neprijatelja.

Otočan u Strasbourgu predstavio istarske rezultate u regionalizmu

Dio nacionalizma Orjune sastojao se i u fanatičnom prijeziru prema svakom regionalizmu, partikularnosti i federalizmu.

Oni su naprosto prestrašeni mnogim medijskim nagađanjima da će Zadar izgubiti svoj status, da će gubiti pomalo institucije, a na kraju i samo županijsko središte, da će u nekakvom nametnutom nam regionalizmu opet pasti pod skute Splitu?

O regionalizmu i regionalnoj politici, organizaciji statističkih regija i fondovima Europske unije govorio je mr. sc. Vedran Đulabić.

To je najbolji razvojni model za Hrvatsku i ja smatram da otpor prema regionalizmu ne postoji nigdje, osim u Vladi Republike Hrvatske koja, poput ranijih vlada, ne želi pustiti vlast na nižu razinu tumači dr. Šimunović.

- S obzirom na to da 20 godina pišete o regionalizmu, koja bi bila Vaša idealna regionalna shema Hrvatske?

Uz fine nijanse komike i analitički pristup regionalizmu, predstava nameće pitanje koliko, uopće, živimo zbog samih sebe, a koliko zbog sredine i koliko je sredina ta koja nameće okvire i pravila društvene igre zvane život.

Često u ovakvoj prilici spominjem Grgu Gamulina; prognozirao je prije pola stoljeća ovaj sraz: bujanje metropolizma kao nove kriptokolonijalne conquiste - nasuprot regionalizmu, i predviđao pobjedu regionalizma.

Upravo ona mogla bi, smatra, olakšati probijanje otpora regionalizmu jer je nabijena pozitivnom energijom, naime,« nije suhoparno dosadna, nego je Šantić tom pitanju uspio udahnuti život zahvaljujući svojem prepoznatljivom vrlo osebujnom stilu, a piše činjenično utemeljeno i angažirano ».

O njoj se razglaba već dugo i nakon one faze u kojoj su HDZ-ovi etatisti svakom regionalizmu lijepili etiketu separatizma, dospjeli smo u fazu u kojoj se pod pojmom regionalizacije podrazumijeva tek podjela Hrvatske na statističke regije.

Iako priča o regionalizmu krije zamke populističkog pristupa po kojemu je Zagreb kriv za baš sve lokalne nevolje, iz Udruge Dalmacija najavljuju da je njihov pristup ozbiljniji, a to jamče i imena koja su se okupila pod kapom ove udruge.

Nagrade i priznanja prate ga i nakon doktorata: trenutno realizira nagradu Marshallova fonda, tj. studijsko putovanje u Hrvatsku i BiH, u okviru istraživanja o regionalizmu.

Nakon toga smo imali sastanke u Šibeniku s posebnim temama u gospodarstvu, pa u Lepoglavi i Labinu gdje se razgovaralo o decentralizaciji, odnosno regionalizmu i pretpostavkama korištenja europskih fondova, što su povezane stvari...

Među ostalim, druge smo podučavali o regionalizmu.

Komentirajući tekstove drugih Mediteranaca, Radica je svojim djelom razotkrivao i argumentirao (prije trideset godina) one probleme što ih danas razmatraju globalisti na jednoj, nacionalno orijentirani zoon-politikoni na drugoj, a pomiritelji globalnog i lokalnog na trećoj strani probleme regionalizma, državotvorstva i nadnacionalizma: Provansa ili o regionalizmu u kojoj, jednako kao i u Splitu, dakle i u Dalmaciji, ali i na Krfu, kao i u Bologni traktati o čitadinstvu i o superiornosti Mediterana, ulicama ovih gradića noću odzvanjaju anakronizmom (Provansa je danas uglavnom mrtva i napuštena kaže Radica ali je očigledno da su ovuda prolazile civilizacije grčko latinske i kršćanske; a samo igre radi pokušajmo Provansu zamijeniti imenom Dalmacije); probleme imperijalizma i mediteranskog univerzalizma: esej Vječna dilema: Kartaga i Rim u kojem se drevni Rim prepoznaje kao rušitelj individualnih duhovnih uzleta i postignuća (Kartaga, taj simbol demokracije i vječnosti slobodarstva to su danas posvuda vidljivi tragovi skršenih i slomljenih individualnih sloboda); probleme čovjeka s mora (individualizam, čitadinstvo, mediteranski regionalizam) i čovjeka iz zaleđa (državotvorni objedinitelji teritorija i nacija)...

Evo, nikor više ne prdeka o regionalizmu i decentralizaciji, to je tema za pred izbore a čin prođu, papala maca jezik.

On, međutim, upozorava da se, kad god se u posljednjih 60 godina u Hrvatskoj govorilo o regionalizmu, uvijek bilo na granici političkog incidenta.

I priča (http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=22938: lui-i-u-hercegovini-e-jaati-regionalizam catid = 89: bh-lonac Itemid = 401) o ercegovačkom regionalizmu.

Međutim, na zadnjem sastanku u Splitu, prije tiskanja časopisa, iz Zagreba je došla poruka/direktiva (dr. sc. Krsnik) kako se to« ne smije »jer se radi o regionalizmu.

Zlatko Komadina, primorsko-goranski župan i šef najjače organizacije SDP-a, ujedno i najozbiljniji kandidat za Račanova nasljednika, govori o situaciji unutar vlastite stranke, regionalizmu i političkim ambicijama te iznosi vlastitu viziju razvoja Hrvatske